Od tragedije u Novom Sadu do izbora: Kako su studenti postali politički protivnici Vučićeva SNS-a
Studentska lista „Studenti pobeđuju“, koja danas sudjeluje na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, nastala je iz studentskog pokreta pokrenutog nakon tragedije u Novom Sadu. Ono što je počelo blokadama fakulteta i zahtjevima za odgovornost zbog pogibije 16 ljudi preraslo je u organizirani politički nastup s 250 kandidata za Narodnu skupštinu. Put do izbora obilježili su višemjesečni prosvjedi, prikupljanje desetaka tisuća potpisa, podrška dijela oporbe, ali i incidenti tijekom predizborne kampanje, prenosi N1.
Povod za okupljanje studenata bila je nesreća na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine, kada je zbog urušavanja nadstrešnice poginulo 16 osoba, a jedna je osoba teško ozlijeđena.
Nakon napada na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu počele su blokade fakulteta, koje su se u kratkom razdoblju proširile na druge visokoškolske ustanove. U prosvjedni pokret postupno su se uključila sva državna sveučilišta.
Višemjesečno nezadovoljstvo i prosvjedi imali su posljedice i za tadašnju vlast. Miloš Vučević, koji je u tom razdoblju obnašao dužnost premijera Srbije, najavio je ostavku, nakon čega je pala Vlada.
Od studentskih plenuma do liste s 250 kandidata
Zahtjev za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora studenti su isticali mjesecima, a istodobno su pripremali vlastiti nastup na izborima.
Prema njihovim objašnjenjima, sastavljanje liste bilo je rezultat rada koji je trajao dulje od godinu dana. O kandidatima se odlučivalo na studentskim plenumima i zajedničkim dogovorima tijekom blokada, a konačni popis obuhvatio je 250 osoba.
Iako su pripreme trajale dugo, imena kandidata nisu odmah predstavljena javnosti. Jedan student Pravnog fakulteta u Beogradu za Deutsche Welle ranije je objasnio da su iza odluke o privremenom neobjavljivanju njihovih imena stajali taktički i sigurnosni razlozi.
Nakon raspisivanja izbora uslijedilo je i formalno osnivanje skupine građana „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, s 14 potpisnika.
Za slogan kampanje odabrana je poruka „Srbija ili mafija“.
Gotovo 70.000 potpisa podrške
Prije službene potvrde kandidature studenti su organizirali prikupljanje potpisa građana diljem Srbije.
Tijekom vikenda na brojnim lokacijama stvarali su se redovi građana koji su željeli podržati listu. Studentski predstavnici istodobno su tvrdili da su u pojedinim mjestima imali poteškoća zbog otkazivanja termina za ovjeru potpisa kod javnih bilježnika.
S druge strane, Javnobilježnička komora Srbije priopćila je da svih 225 javnobilježničkih ureda prima zahtjeve za ovjeru potpisa podrške izbornim listama, u skladu sa zakonom i redoslijedom njihova pristizanja.
Studentska lista predana je Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) 14. rujna, nakon organizirane šetnje od Rektorata do sjedišta Komisije.
Arhiv javnih skupova procijenio je da se ispred Rektorata okupilo približno 6.000 ljudi, dok je u koloni koja se kretala prema RIK-u bilo oko 8.700 sudionika.
Nakon provjere dokumentacije utvrđeno je da je Studentska lista prikupila 69.099 valjanih potpisa podrške, iako je za kandidaturu bilo potrebno najmanje 10.000.
Republička izborna komisija proglasila je listu 15. rujna, jednoglasnom odlukom svih 19 nazočnih članova.
Tko je podržao studente, a tko je odlučio samostalno izaći na izbore?
Studentski pokret tijekom priprema za izbore dobio je podršku brojnih građanskih inicijativa, lokalnih pokreta i dijela oporbenih političkih organizacija.
Među organizacijama koje su stale uz studente bili su ProGlas i „Budi heroj“ Miše Bačulova.
Međutim, nije postignut dogovor o zajedničkom nastupu svih oporbenih aktera.
Stranka slobode i pravde (SSP) i Srbija centar odlučili su sudjelovati u koaliciji „Evropska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš“, dok su se i druge oporbene organizacije odlučile za zaseban izborni nastup.
Na izborima ukupno sudjeluje 18 lista, a Studentska lista nalazi se na trećem mjestu zbirnog glasačkog listića.
Predizborna kampanja uz incidente i međusobne optužbe
Studentska lista svoju je kampanju službeno započela skupom u Novom Sadu, nakon čega su njezini predstavnici nastavili aktivnosti u drugim gradovima Srbije.
Tijekom rujna organizirani su razgovori s građanima, obilasci kućanstava i postavljanje informativnih štandova na javnim površinama.
Na pojedinim lokacijama svoje su štandove postavljali i aktivisti Srpske napredne stranke, neposredno uz štandove studentskog pokreta.
Predizborno razdoblje nije proteklo bez incidenata.
Prema izvješćima N1 Srbija, od početka kampanje 9. rujna zabilježeno je nekoliko sukoba u kojima su sudjelovali aktivisti SNS-a i pristaše Studentske liste.
Jedan od prijavljenih incidenata dogodio se 6. listopada u Valjevu, a u izvješćima o tom događaju spominjali su se pristaše Studentske liste, kandidatkinja SNS-a Nina Kuburović i novinarka Informera.
U vezi s jednim od odvojenih sukoba nadležno tužiteljstvo u Novom Sadu naložilo je policiji identifikaciju sudionika.
U više gradova zabilježeno je i oštećivanje oglasnih panoa Studentske liste, na kojima su ispisivane uvredljive poruke.
Prigovori zbog glasovanja u inozemstvu
Studentska lista osporavala je i pojedine odluke koje se odnose na organizaciju glasovanja državljana Srbije izvan zemlje.
Prigovori su se odnosili na raspored biračkih mjesta i termine glasovanja u inozemstvu, ali ih Republička izborna komisija nije prihvatila.
Uoči izbora reagiralo je i Udruženje novinara Srbije, upozoravajući na poteškoće s kojima se strani novinari suočavaju pri dobivanju akreditacija za izvještavanje o izbornom procesu.
Što su pokazivale ankete
Tijekom predizbornog razdoblja objavljivana su istraživanja javnog mnijenja koja su pokazivala različite odnose snaga između Studentske liste i koalicije okupljene oko Srpske napredne stranke.
Prema lipanjskom istraživanju organizacije CRTA, provedenom od 10. do 24. lipnja na uzorku od 2.324 punoljetne osobe, Studentska lista imala je podršku 44,9 posto opredijeljenih birača, dok je SNS imao 35,7 posto. Podrška Socijalističkoj partiji Srbije iznosila je 3,8 posto.
Nova srpska politička misao (NSPM) u srpnju je objavila istraživanje prema kojem je Studentska lista imala 39,6 posto podrške, a SNS 37,5 posto.
Međutim, istraživanja agencije Faktor Plus prikazivala su drukčiji odnos snaga. Prema anketi provedenoj od 16. do 20. rujna, lista „Ujedinjena Srbija“ imala je podršku 48,6 posto ispitanika, dok je Studentska lista bila na 37,1 posto.
Najnovije istraživanje NSPM-a, objavljeno 20. listopada, pokazalo je znatno manju razliku između dviju lista.
Istraživanje je provedeno telefonski, od 25. rujna do 5. listopada, na reprezentativnom uzorku od 1.050 ispitanika na području Srbije bez Kosova.
Prema tim rezultatima, među opredijeljenim biračima Studentska lista imala je podršku od 44,5 posto, a lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 42,7 posto.
Isto istraživanje pokazalo je da je 18,3 posto ispitanika bilo neodlučno, nije znalo za koga bi glasovalo ili nije željelo odgovoriti na pitanje.
Urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović naglasio je da se rezultati ovog istraživanja ne mogu tumačiti kao predviđanje konačnog izbornog ishoda.
S druge strane, Aleksandar Vučić tijekom kampanje tvrdio je da podrška SNS-u raste, dok Studentska lista bilježi pad.
Izbore prati velik broj domaćih i međunarodnih promatrača
Današnje parlamentarne izbore u Srbiji prati više od 16.000 domaćih i međunarodnih promatrača, među kojima su predstavnici organizacija koje se bave praćenjem izbornog procesa i zaštitom izbornih prava.
Biračka mjesta otvorena su od 7 do 20 sati, a građani odlučuju o raspodjeli 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije.
Prvi neslužbeni rezultati očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta, dok će službeni rezultati ovisiti o obradi glasova i odlukama Republičke izborne komisije.