Ne treba nam Izetbegović pomagati, mi svoja prava crpimo iz Ustava

... time relaksirali odnose u BiH, kazao je u Pressingu Ni televizije predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović komentirajući izmjene Izbornog zakona za koje se zalaže.

Na pitanje je li spreman za megdan sa Željkom Komšićem, Čović je poručio je da je "to daleko od bilo kakvih megdana".

"Ja govorim o hrvatskom članu Predsjedništva kojeg će birati Hrvati kao konstitutivni narod. Promjena Izbornog zakona bi se mogla dogoditi sukladno odluci Ustavnog suda. Činjenica da je netko mogao dobiti 337.000 glasova govori da su tada 99,99% za Komšića glasali Bošnjaci. Ako znate da sve skupa teoretski, među Hrvatima, može izaći oko 180.000 - 190.000 na izbore i ako je tadašnji hrvatski član Predsjedništva dobio više od 100.000 koji je predlagao HDZ, pa drugi kandidati koji su imali isključivo hrvatsku potporu, jasno je što je dobio gospodin Komšić", rekao je Čović.

Ponovio je da vjeruje u pobjedu kandidata Hrvatske demokratske zajednice naglasivši da "nitko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva.

"Zašto se on ne bi kandidirao? Naravno da će pobijediti HDZ-ov kandidat, ali nitko ne brani bilo kome da se kandidira kao hrvatski član Predsjedništva. Zašto bi netko vama ili gospodinu Komšiću uskratio da se kandidira? Suština je čiji legitimitet on nosi i koga predstavlja. Osnova Ustavnog suda je upravo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda", kazao je on.

O izmjenama Izbornog zakona...

"Imamo dovoljno vremena za parlamentarnu proceduru. Jutros sam razgovarao s veleposlanicom SAD-a na njen zahtjev. Mislim da će se u narednih deset dana morati staviti na stol rješenja kojima dugo kalkuliramo i mislim da bi time relaksirali odnose u BiH, da se izbori održe i implementira izborni rezultat i da sve silne reforme konačno krenu. Uvjeren sam da će se to dogoditi, ali vidjet ćemo."

Upiatn hoće li SDA pristati na to, Čović je kazao:

"Sa gospodinom Izetbegovićem sam se davno ispričao o izmjenama Izbornog zakona i kada smo shvatili da imaju taktiku zadržavanja statusa quo tada smo mi krenuli s idejom da u Parlament idemo sa svojim prijedlogom kako bi neke stvari riješili. Nažalost znamo kako je to završilo u parlamentarnoj proceduri. Danas pokušavamo kroz međunarodni čimbenik u BiH doći do onog broja glasova koji će biti dovoljan u Zastupničkom domu."

Uptan zašto je odluka Ustavnog suda važniji od presude Sejdić-Finci, Čović je kazao kako ih je nemoguće zajedno provesti jer je "odluku Ustavnog suda moguće provesti kroz izmjene Izbornog zakona, dok presude Europskog suda u Strazburu traže dublje zahtjeve i intervencije u Ustav BiH, a tu dvotrećinsku većinu odavno nemamo."

Na upit jesu li Hrvati povlašteni u BiH, Čović je kazao:

"Dao Bog da jesu, onda ne bi bilo potrebe da se ja bavim politikom ili bi se bavio s neke druge političke pozicije. Dok su ovako ustavno nejednakopravni, dok Ustavni sud mora izvan snage stavljati određene odredbe Izbornog zakona da bi se osiguralo legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda neću moći prihvatiti da je hrvatski narod jednakopravan."

Na konstataciju voditelja da HDZ i on godinama govore da su Hrvati ugroženi, a da je Franjo Topić rekao da je Hrvatima u BiH bolje nego ostalima, nego Hrvatima u Austriji, Čović je kazao:

"Zašto bih se ja upoređivao s Hrvatom u Austriji? U Austriji je Hrvat ili grupa građana ne mogu dobaciti ni do nacionalne manjine. U BiH su Hrvati konstitutivni narod, a kome to ne leži on će morati mijenjati svoj pogled na BiH, pa i referendumsku pitnanje koje je jasno definirano, bacit će pogled i na zadnji popis stanovništva gdje se precizno definira koliko je jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. Romi i Židovi i druge manjine, svi oni koji se nisu htjeli izjašnjavati kao predstavnici konstitutivnih naroda u BiH, su na razini oko 4 posto na razini BiH. Hrvata je 15,4 posto, a mislim da nas danas ima više jer je broj stanovnika značajno pao uz sve ove odlaske. Kome danas smeta da je danas Hrvat u BiH u težnji da ostvari svoju jednakopravnost, ja sam zabrinut za njega, kazao je Čović.

"Zašto ne bi netko iz SDP-a bio dobar Hrvat i da Hrvati glasaju za njega. Suština je da samo dominantno Hrvati glasaju za njega, kao što u RS dominantno Srbi glasaju za srpskog člana Predsjedništva. Bilo koji predstavnik Bošnjaka ima legitimitet Bošnjaka iz FBiH, jer je takva struktura FBiH, kazao je.

"Kada bi se ovo promjenilo HDZ bi izgubio svoju stožernost u vođenju politike jer bi bilo dozvoljena jedna prava utakmica na političkom tržištu. Zašto bi dobar Hrvat bio samo u HDZ-u, dodao je Čović.

Je li normalno da Hrvat iz Sarajeva i Tuzle nemaju ista prava kao Hrvat iz Širokog Brijega i Hrvat iz Viteza?- upitao je voditelj, na što je Čović odgovorio:

"Naravno da nije. Kako će to biti dobro? Recite mi zašto jedan Hrvat iz Sarajeva ne može biti direktor javnog poduzeća u Sarajevu, zašto Hrvat iz Tuzle ne može biti direktor neke tvornice, sveučilišta, zdravstvenog sustava... To je nedopustivo, zato se ja zalažem. Nađite jedan primjer gdje je Hrvat, nebitno iz koje je stranke, neki čimbenik u javnom sektoru Sarajevu ili Tuzli."

Hrvatsko narodno vijeće optužuje HDZ da je podijelio Hrvate na bosanske i hercegovačke?

"To bi netko želio. Pretpostavljam da imaju dovoljno potpore Hrvata da bi se mogli tako predstavljati. U Vijeću ministara u ime Hrvata imamo ministricu Pendeš iz Novog Travnika ili Nove Bile, ministar pravde iz Rame, ministar financija iz Čitluka, zamjenik ministra prometa iz Mostara, zamjenik ministra sigurnosti iz Tuzle. U Domu naroda imate četiri predstavnika i vidite odakle su."

U radnom materijalu CIK-a stoji da iz Sarajeva u kojem živi 17 hiljada Hrvata ili TK gdje ima 23 hiljade Hrvata neće biti nijednog delegata u Domu naroda, a iz SBK gdje živi 146.000 Bošnjaka i 97.000 Hrvata u Dom naroda ide jedan Bošnjak i četiri Hrvata?, kazao je Čović

"Koliko danas iz Tuzle ima Hrvata? Nema niti jedan. Ne možemo preći ni izborni prag, koliko ima iz Goražda ima Hrvata u Domu naroda, ne može se izborni prag preći. Na razini države to nama nije prepreka, prepreka je izborna baza županija. Iz Bihaća, Tuzle, Goražda i Sarajeva ne možete iz Hrvata izabrati da pređe u Dom naroda. Kada bi se svi Hrvati iz Sarajeva udružili, ne možete preći. To je tako nažalost. I sada ne dozvoljavamo da drugi biraju Hrvate, kazao je.

Bošnjaci bi izabrali 5-6 Hrvata u Domu naroda, Bošnjaci bi izabrali više od pola Srba u Domu naroda Federacije, sve ostale bi birali i izabrali bi sve Bošnjake i imali bi 80 posto strukture Doma naroda Federacije BiH. To naravno ne odgovara odluci Ustavnog suda o legitimnog predstavljanju konstitutivnih naroda, naglasio je Čović.

Upitan što je kompromis na koji ste spremni pristati?

"Dom naroda i njegova uloga je definirana Ustavom. Jednom smo prihvatili kod Travanjskog paketa, ja osobno, da prihvatimo neke preinake u funkcioniranju države, EU, razvoja i reformi, ali to nije prošlo. Danas za to ne postoje nikakvi preduvjeti. Hoće li se nekada pojaviti preduvjeti, našim ulaskom u EU, vjerujem da hoće, rekao je Čović

Bošnjaci iz građanskih stranaka kažu da je cilj ovakve hrvatske politike zapravo getoizacija Bošnjaka. Upitan je li to točno, Čović je kazao

"To je isto kao da neko kaže da je u ratu HVO zatvorio u geto Bošnjake u Središnjoj Bosni. I to sam slušao kako su Hrvati u Središnjoj Bosni getoizirali Bošnjake, kao da tamo nisu Hrvati bili u okruženi, a ne neko drugi. Volio bih razumjeti riječ getoizacije od strane onih koji imaju 15,5 posto strukture stanovništva ove države. Pokušajte mi kazati na praktičan način kako će netko getoizirati Bošnjake od strane malobrojnijeg naroda. Želi li se jedan narod želi odreći luksuza da drugom bira predstavnike, to je nešto drugo. U ovom trenutku to bošnjačka strana ne želi. Ako u BiH Hrvati, Bošnjaci i Srbi nisu jednakopravni, to neće funkcionirati."

Bakir Izetbegović je rekao da treba pomoći Hrvatima, ali je kazao da se Čović boji iseljavanja Hrvata i da želite sačuvati supstancu time što se Hrvati grupiraju u Hercegovini?

"To je besmisleno, pa vidite brojke. Više Hrvata živi u Središnjoj Bosni, nego u Hercegovini. To je po službenoj statistici. Ne treba nama pomagati Izetbegović ni nitko drugi. Mi svoja prava treba crpiti isključivo iz Ustava BiH. E to je onda moja domovina Bosna i Hercegovina. Bude li netko davao vama ili meni nema od toga sreće. Jednom će se netko zasititi davanja ili takvog čina i to je sada ovo sadašnje stanje."

Na konstataciju voditelja kako prema analizama ako se Hrvati nastave iseljavati ovom dinamikom, ovog naroda za 27 godina neće biti u BiH, Čović je kazao:

"Neće biti ni nas, ni BiH, ni Bošnjaka, ni Srba, ni Srbije ni Hrvatske. Jer se napravio pokret 20 i više milijuna ljudi ka nekom razvijenom svijetu."

Upitan je li ga kao lidera u vlasti stid kada čuje šta su suštinski problemi ljudi, Čović je kazao kako svaki dan priča s tim ljudima o životnim problemima, bez obzira iz koje strukture dolaze.

-Ne trebam negdje dolaziti nakon godinu dana da bih čuo što mislite. Ja sam svaki dan u drugom mjestu u BiH. Želim biti među ljudima, želim čuti i pokušati udovoljiti zahtjevima ili prepoznati što je problem. Znam da su mnoge stvari mogle biti bolje, da smo mogli reforme uraditi bolje, da smo mogli danas biti članica EU, a ne da budem Mr. Optimist jer kažem da ćemo dobiti kandidatski status. A to je zato jer imamo kočničare koji će učiniti sve da BiH stoji, i oko Izbornog zakona i oko europskog puta. Bit ćemo u EU do 2025. godine, koliko god to neki kočili, kazao je Čović.

Čović je ranije izjavio da BiH može stići Srbiju i Crnu Goru.

"Naravno, samo treba raditi. Tko nas je spriječio da predamo Upitnik prošle godine, a ne ove. Učinili smo sve da pokažemo kako Mehanizam koordinacije ne funkcionira. Mi moramo početi vjerovati u svoju državu i početi raditi za nju."

Upitanm postoji li većina za donošenje odluka, kazao je kako ne postoji

"Danas ne. Danas postoji od slučaja do slučaja, kao što su akcize. Ali opet srpske stranke na vlasti nisu glasali za to. Gdje nam je većina? Na razini FBiH i države nema većine. To je stanje bar godinu dana."

Upitan hoće li biti blokade nakon nakon izbora, Čović je kazao kako neće.

"Mislim da neće. Održat ćemo izbore i cilj je napraviti što prije vlast kako bi uhvatili korak. Izbori se ne mogu održati po starom Izbornom zakonu, jer neki članovi ne postoje. Morat će se dopuniti kao takvi. Ustavni sud je za Mostar i druge stvari kazao da neke stvari su ništavne jer nisu u skladu sa Ustavom BiH."

Upitan što je s Mostarom, zašto ljudi ne glasaju toliko godina, odgovorio je:

"Vlast imamo kakvu imamo, Vijeće nemamo već dugo vremena. To su aranžmani Visokog predstavnika i nikada poslije toga nismo imali dovoljno snage da promijenimo takve odluke. Ponudili smo deset koncepcija kako da popunimo Gradsko Vijeće Mostara. Zašto nismo imali partnere, ne znam, kazao je.