MINISTAR SLAĐAN BEVANDA ZA HERCEGOVINA.INFO Pojedinci od Uborka žele napraviti Big Brother s lošim scenarijem

MINISTAR SLAĐAN BEVANDA ZA HERCEGOVINA.INFO Pojedinci od Uborka žele napraviti Big Brother s lošim scenarijem
PR

Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, Slađan Bevanda u intervjuu za hercegovina.info govori o sigurnosnoj situaciju u županiji, kaznenim djelima migranata koja nisu procesuirana, nedostatku policijskih kadrova, ali i ubojstvima koja su se dogodila krajem godine i potresla Hercegovinu.

Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju HNŽ-a u 2019 godini?

Mi možemo da kažemo kako je sigurnosna situacija u 2019. godini bila zadovoljavajuća. To nije paušalna ocjena, to je ocjena prema statističkim podacima koje ministarstvo kontuirano prati.

Imali smo na Skupštini izvještaj o stanju sigurnosti za prvih devet mjeseci prošle godine gdje smo isti prezentirali Skupštini i javnosti. To izvješće je pokazalo kako je stanje zadovoljavajuće po svim parametrima koji se mjere. Jedino stanje sigurnosti prometa je ili na razini prošlih godina ili nešto lošije nego prethodnih.

Povećan je broj prometnih nesreća, ali je dobra stvar u svemu tome što je ove godine manji broj poginulih osoba nego prošlih godina. Ništa se posebno nije dogodilo ni u posljednja tri mjeseca. Mi ćemo imati izvješća za cijelu godinu, ona se sada pripremaju, ali mogu reći da je stanje zadovoljavajuće i nadam se da građani imaju takav osjećaj kada je u pitanju sigurnost.

I dalje je prisutan nedostatak kadrova, koliko je još potrebno angažirati policijskih službenika?

To je kronična boljka ovoga ministarstva iz razloga što nisu rješene neke stvari. Već dugi niz godina, od 2014. godine pa čak i od 2013. godine, stalno ili ponekad ne funkcioniraju određeni instituti nužni za rad ministarstva kao što su razna povjerenstva, a više od godinu dana nije izabran Komesar policije.

Sve to opterećuje rad ministarstva i stvara nam probleme u svakodnevnom funkcioniranju i utječe na statusna pitanja policajaca, odnosno činovanje i promicanje policijskih službenika. Naravno da utječu i na proceduru prijema novih djelatnika koja je dosta zahtjevna i komplicirana i takva treba da bude jer se primaju novi policijski službenici koji će do kraja svoje karijere obnašati jednu značajnu dužnost, raditi vrlo bitan društveni posao.

Uspjeli smo prije više od godinu dana primiti 80 novih policijskih službenika u HNŽ-u. Oni su nam veliko osvježenje, veliko pojačanje, ali nažalost nama danas nedostaje još oko 220 policijskih službenika i oko 50 civila u Ministarstvu, odnosno državnih službenika i namještenika. Nedostaje nam nešto manje od 300 ljudi i to je jako veliki nedostatak. Mi se trudimo unutarnjim reogranizacijama uraditi sve da posao maksimalno funkcionira kako građani ne bi osjetili taj naš unutarnji problem.

Počinitelji kaznenih djela u HNŽ-u su i migranti koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze bez dokumenata. Kako policija rješava te slučajeve?

To je problem koji je pogodio ne samo županiju, nego dobar dio jugoistočne Europe. Nažalost, moramo to reći otvoreno, naša županija, a niti ijedna županija u Federaciji, niti ijedan entitet u Bosni i Hercegovini ne može se sam nositi s tim problemom.

S tim problemom treba se nositi država, odnosno Ministarstvo sigurnosti u Vijeću ministara i granična policija te Služba za strance. U prošlom sazivu Vijeća ministara imali smo ministra (Dragan Mektić) koji apsolutno ni u jednom segmentu nije odgovorio svojoj zadaći, osim nekim čudnim retoričkim ispadima. Bosna i Hercegovina je postala jedan dio Europe u koji migranti mogu doći neometano.

Naravno da kada uđu u BiH nitko od njih nema uredne dokumente, svi traže i dobiju potvrdu za tražitelje azila, što je ponovno jako čudno i nevjerojatno. Oni zatim mogu slobodno hodati po cijelog BiH. Mi smo imali slučajeva gdje je isti migrant koji je bio počinitelj kaznenog djela u Mostaru s jednom potvrdom tražitelja azila na jedno ime, a za nekoliko dana je počinio kazneno djelo u Čapljini s drugom potvrdom tražitelja azila na novo ime.

Znači, ista osoba s dvije potvrde i dva imena počinila je dva kaznena djela u kratkom vremenskom razdoblju. Vjerojatno takvih ima puno u Bosni i Hercegovini i to nije dobro, mora se imati nadzor nad svim ljudima koji dolaze u BiH. Ovo je jedna anarhija i mi se kao ministarstvo nastojimo boriti koliko možemo.

Prvi susret s migrantima u našoj županiji bio je 18.05.2018. kada je jedna grupa migranata iz Sarajeva prebačena u Salakovac. Pod vrlo čudnim okolnostima Vijeće ministara je centar u Salakovcu preimenovalo i prenamijenilo u izbjeglički centar, iako je to bio Centar za transmisiju. Zbog dolaska nekih stranih dužnosnika Sarajevo je 'očišćeno' od migranata i oni su došli u HNŽ.

Naša policija je reaigrala vrlo odgovorno prema županiji, prema građanima koji ovdje žive, jer ne smijemo dopustiti da bilo tko ugrozi stanje sigurnosti građana u ovoj županiji. Nakon toga je bilo niz kaznenih djela koje su učinili migranti i nemamo dobra iskustva sa tužiteljstvom i sudstvom. Upravo iz razloga nemogućnosti utvrđivanja identiteta te osobe se ne procesuiraju i puštaju.

Na sreću još se nije dogodilo teško kazneno djelo kao što je ubojstvo ili silovanje, onda bi to bio jedan veliki problem. Ovako se sve rješava reakcijom policije koja migrante uvijek privodi u Policijsku stanicu, odvodi u Službu za strance i nakon toga završava naša misija.

Mi kao ministarstvo smo na prošloj sjednici Vlade tražili da se donese odluka Vlade HNŽ-a da se bez suglasnosti tijela vlasti u HNŽ-u migranti ne mogu ubuduće organizirano razmještati na području HNŽ-a. Nažalost, nismo imali sluha na Vladi. Međutim, mi ćemo biti ustrajni, naša odgovornost je da ne dopustimo da se dogodi ono što se dogodilo u Bihaću i USŽ sve do prije par mjeseci.

U listopadu su se dogodila dva ubojstva u Hercegovini koja su potresla građane. Prvo se dogodilo na području HNŽ-a, dok drugo bilo u ŽZH, ali se radi o osobi iz naše županije. Jesu li ova ubojstva unijela nemir među građane?

Upravo na sjednici Skupštine HNŽ-a oporba je inzistirala i predstavila situaciju katastrofičnom, kao da vlada anarhija. Naveli su da su se u Mostaru dogodila tri ubojstva u kratkom vremenskom razdoblju i da je stanje neodrživo.

Međutim, prava je istina drugačija, samo jedno od tri ubojstva se dogodila u Mostaru. Ubojstvo migranta dogodilo na području RS-a , a ubojstvo Lane Bijedić na području ŽZH nažalost još nije riješeno. Vrlo su čudne okolnosti tog ubojstva i naše ministarstvo usko surađuje s kolegama ŽZH. Istragu o ubojstvu vodi tužiteljstvo ŽZH i sve ono što je od nas traženo mi smo uradili sukladno našim ovlastima i mogućnostima.

Tako da mi ne možemo više govoriti o tom ubojstvu, apsolutno je nadležnost na ŽZH, odnosno tužiteljstvu. Što se tiče ubojstva koje se dogodilo u Mostaru na Buni ono je riješeno i dokumentacija je predana tužiteljstvu koje vodi postupak i vrlo skoro će doći do sudskog epiloga.

Policijske snage Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a deblokirale su 09. prosinca deponiju Uborak kod Mostara. Prosvjednici su vas 'optužili' za pretjeranu upotrebu silu, a policijski službenici bili su na udaru određenih medija. Što se zapravo dogodilo na Uborku?

Nažalost, pojedini mediji su potpuno iskrivili tu situaciju, pokušali su napraviti Big Brother s lošim scenarijem oko toga. Ja mogu samo reći da je ministarstvo reagiralo vrlo odgovorno i po zakonu te nije primijenilo silu. Primjenili smo poznate policijske metode i riješili taj problem što je i naša zadaća. Pojedinci pokušavaju predstaviti stvari drugačijima nego što stvarno jesu.

Jasno je da grad Mostar odredio dvije lokacije za održavanje javnih skupova, odnosno prosvjeda. To je Kantarevac i Sjeverni logor i za svaki javni skup mora postojati najava i odobrenje PU Mostar. Sasvim je jasno da prosvjedna okupljanja na Uborku nisu najavljena PU Mostar i odvijaju se na mjestu koje za to nije predviđeno.

Policija je. ne htijući produbiti taj problem. imala mekaniji pristup. Kada su sve stvari prijetile da izmaknu kontroli, kada je ozbiljno ugrožena zakonitost, policija je morala reagirati i učinila je to primjereno, profesionalno i tako će to nastaviti raditi.

Koji su sigurnosni izazovi pred policijskim službenicima u 2020. godini?

Prošle godine je bilo niz sigurnosnih izazova. Imali smo pored redovnih poslova čuvanja javnog reda i mira, prosvjede djelatnika Aluminija prošlog ljeta, blokadu puta M17, blokadu deponije Uborak.

Siguran sam da je policija i MUP HNŽ-a reagirala primjereno, zakonito i pravovremeno u svim tim slučajevima. Što nas očekuje teško je reći. Međutim, izborna je godina, bit će vjerojatno izbori i u Mostaru ove godine.

Stranke, razne grupacije iz svojih politikanskih razloga pokušavaju stvoriti određene situacije da bi izvukli političke poene što bi moglo optereititi rad ministarstva. Ali policijski službenici i ostali, najveći broj njih svoj posao radi časno i odgovorno i mi ćemo sasvim sigurno izaći na kraj svim izazovima koji nas očekuju.