Lidija Bradara otkrila koja ministarstva želi HDZ

Predsjednica Federacije BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara poručila je da bi njezina stranka u novom Vijeću ministara trebala dobiti resor financija ili vanjskih poslova. Istodobno je naglasila da HDZ nema unaprijed odabranog partnera među bošnjačkim strankama te da ne isključuje suradnju sa SDA.

Gostujući u emisiji Plenum Federalne televizije, najavila je intenziviranje pregovora o uspostavi vlasti nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.

"Mi ne možemo u BiH govoriti o klasičnim koalicijama. Govorit ćemo o partnerstvima, o nekom minimumu matematike i politike koji se može naći po određenom političkom pitanju", kazala je Bradara.

Govoreći o raspodjeli ministarskih mjesta, ocijenila je da kapacitet HDZ-a opravdava preuzimanje jedne od dvije spomenute dužnosti.

"Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije", rekla je.

Bez prednosti za SDP ili SDA

Na pitanje daje li HDZ prednost SDP-u ili SDA, odgovorila je da stranka nema favorita.

"Mi nemamo preferencije. Odlučili smo se da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje", navela je.

Dosadašnju suradnju sa SDP-om opisala je kao mandat obilježen razumijevanjem, smirivanjem odnosa i izostankom preglasavanja. Ipak, ostavila je otvorenu mogućnost dogovora sa SDA.

"Mi ćemo se i u toj situaciji snaći i razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda", kazala je.

SNSD smatra nezaobilaznim u formiranju vlasti, pozivajući se na njegov izborni rezultat među srpskim strankama.

Za zastoj na europskom putu prozvala dio Trojke

Odgovarajući na pitanje o odgovornosti za zastoj na europskom putu BiH, Bradara je kritizirala stranke koje su pokušavale promijeniti postojeće odnose u državnoj vlasti.

"Nasilno su htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti i to se pokazalo nemogućim zbog našeg ustavnog ustrojstva", ustvrdila je.

Na dodatno pitanje odnosi li se kritika na Trojku, odgovorila je da misli na pojedine stranke iz tog saveza, ali nije precizirala koje.

Izborni zakon, Ustavni sud i državna imovina

Bradara je ponovila da izmjene Izbornog zakona nisu uvjet za uspostavu vlasti, ali ih smatra nužnima za političku stabilnost i europsku budućnost BiH.

Podržala je i ideju da Ustavni sud BiH bude sastavljen od domaćih sudaca. Smatra da je vrijeme da odgovornost preuzmu domaći političari, suci i pravnici.

Otvorila je i mogućnost razgovora o novom ustavu Federacije BiH, uz postizanje konsenzusa i dvotrećinske većine.

Među prioritetima je izdvojila donošenje zakona o državnoj imovini, tvrdeći da postojeća ograničenja onemogućuju ulaganja i realizaciju projekata lokalnih zajednica.

"Zakon koji smatram najvažnijim iza Izbornog zakona jeste zakon o državnoj imovini. Mi imamo zaustavljene investicije. Naše lokalne zajednice nisu u mogućnosti realizirati sve ono što im je važno", rekla je.

Predložila je da se iz zabrane raspolaganja za početak izuzmu javna ulaganja, poput izgradnje škola, vrtića i cesta.

Ne očekuje da će promjene na američkoj političkoj sceni dovesti do preispitivanja Južne plinske interkonekcije. Zabranu raspolaganja državnom imovinom, međutim, navela je kao jednu od prepreka realizaciji tog projekta.

Poručila je i da treba očuvati neovisnost Središnje banke BiH.

Potvrdila sastanke s Munjićem, odbacila traženje zapošljavanja

Bradara je potvrdila da se sastajala s bivšim vršiteljem dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem, ali je odbacila tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje određenih osoba.

"Ja nisam tražila da gospodin Munjić ikoga zaposli, niti imenom niti prezimenom", izjavila je.

Prema njezinim riječima, razgovarali su o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u FUP-u i Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova. Navela je da je dobila službene podatke prema kojima Hrvati čine oko 2,5 posto zaposlenih u tim institucijama te da je željela utvrditi razloge takvog udjela i mogućnosti njegova povećanja.