Izetbegović: Nitko od bošnjačkih političara neće pristati na razgovore o trećem entitetu

Izetbegović: Nitko od bošnjačkih političara neće pristati na razgovore o trećem entitetu

... da je zahtjev Hrvata za vlastiti entitet neprihvatljiv i pita se zašto svi Bošnjaci na prostoru bivše Jugoslavije ne bi imali jedinstvenu islamsku zajednicu s reisom u Sarajevu.

"Eventualna istrajnost u namjeri da se referendum u RS ipak održi neminovno će odvesti Republiku Srpsku u sudar s međunarodom zajednicom, vjerojatno u izolaciju i dalje pogoršanje životnih prilika i životnog standarda građana u RS", kaže Izetbegović.

I kao što odbacuje sve primjedbe predsjednika RS Milorada Dodika da je na djelu pokušaj razbijanja daytonske BiH, tako tvrdi da zahtjev hrvatske zajednice da formiraju svoj entitet ne bi prihvatio nijedan relevantni bošnjački političar.

"Nakon ukidanja Herceg-Bosne i razbijanja tzv. Hrvatske samouprave, nitko neće pristati na razgovore o daljoj teritorijalnoj podjeli BiH, odnosno podjeli Federacije. Te linije podjela su pokušali iscrtati oružjem, zločinima, konc-logorima, pa nisu uspjeli. Ne razumijem kako uopće mogu pomisliti da će ih dobiti u miru, olovkom", kaže Izetbegović, a prenose Nezavisne novine.

Komentirajući referendumsko pitanje, Izetbegović podsjeća i da su za zakone kojima su formirani Sud i Tužiteljstvo glasali i parlamentarci iz RS, čak svi iz SNSD-a, pa ga tim prije čude tvrdnje predsjednika RS po kojima se državni sud i tužiteljstvo bave samo Srbima.

Ne sporeći da je bilo zločina na svim stranama, Izetbegović kaže da je masovne zločine počinila samo vojska bosanskih Srba, zbog čega je nacionalna nesrazmjera u posstotku izrečenih presuda logičan rezultat onoga što se u Bosni tijekom rata događalo.

Izetbegović negira izjave koje su prenijeli neki mediji nakon susreta predstavnika Srbije, Turske i BiH u Karađorđevu da je posredovao u pomirenju dvije islamske zajednice iz Sandžaka i dodaje da na trilateralnom susretu uopće nije bilo riječi o tom pitanju.

Kaže da je samo potegao pitanje opće ravnopravnosti sandžačkih Bošnjaka i zaostajanja tog kraja u razvoju infrastrukture i ekonomije.

Jer, kako je dodao, najveća nezaposlenost u Srbiji od preko 50 posto je u Novom Pazaru. U tom gradu, objašnjava on, Bošnjaci čine preko 80 posto stanovništva, a samo 30 posto ih je zaposleno u policiji, sudstvu, tužiteljstvu.

"O tome je bilo riječi, a ne o Zilkiću i Zukorliću, niti o izboru reisa", pojasnio je Izetbegović.

U svakom slučaju, dodao je, Srbi trebaju Bošnjacima omogućiti ono što su omogućili sebi.

"Imaju patrijarha u Beogradu čija se duhovna ovlašćenja protežu i na Srbe prečane, dakle i one u Bosni i Hercegovini, pa zašto i Bošnjaci na prostoru bivše Jugoslavije ne bi imali jedinstvenu islamsku zajednicu s reisom u Sarajevu", predlaže Izetbegović.

Upitan da prokomentira strahovanja nekih predstavnika Srba u BiH od širenja utjecaja Turske na Balkanu, Izetbegović kaže da su to "neki Srbi koji još uvijek ratuju s Turcima", ali da je došlo vrijeme da se i "mi, Balkanci, iščupamo iz okova nepovjerenja, strahova, osveta. Turci nude suradnju, pomirenje, investicije, izgradnju... Ne vidim, zaista, u čemu je problem".

Konačno, na konstataciju iz EU da je na putu ka Europi, kad je riječ o BiH, potrebna jedna adresa u Sarajevu, Izetbegović podsjeća da Srbi dominiraju na skoro polovici bosanske teritorije, da drže dobar dio upravljačkih poluga u državnim institucijama, te da se ništa ne može učiniti mimo njihove volje.

"Zašto onda Srbi ne bi, zajedno s ostalima u BiH uživali u dobrobiti članstva u Europskoj uniji? Što to gube s prihvaćanjem jedne adrese ako na toj bh. adresi stanuje premijer Srbin, zapovjednik vojske Srbin, direktor sigurnosne agencije Srbin? Ne gube ništa, već dobijaju! Ali gube itekako ako koče taj put, ako izazivaju sigurnosnu i ekonomsku krizu, ponovni sudar s međunardnom zajednicom, eventualne konflikte unutar zemlje", zaključuje Bakir Izetbegović.

dnevnik.ba