Hrvatska preoblikuje odnos prema BiH

Takvo pitanje treperi iz najnovijih poruka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor usmjerenih na (ne)prilike u BiH. „Želim hrvatskom narodu u BiH da u predstojećim ustavnim promjenama zajedno s druga dva naroda nađe formulu jednakopravnosti, formulu uspjeha Bosne i Hercegovine kao države, formulu uspjeha opstanka hrvatskog naroda i njegovog prosperiteta", istaknuo je Josipović u svojem televizijskom obraćanju publici u BiH.

Drukčija politika
Jača strana ove Josipovićeve poruke je činjenica da je u jednoj rečenici čak dva puta spomenuo „hrvatski narod" u BiH, odnosno njegovu jednakopravnost i opstanak. To daje naslutiti da Josipović osvježava politiku Pantovčaka u poređenju s prethodnikom Mesićem kojem je izgovaranje pojma „ravnopravnost" Hrvata u BiH bila strana riječ koju on nije rabio za desetogodišnjeg mandata. Taj dašak svježine Josipović podebljava obećanjem skorog posjeta Bosni u Hercegovini u , kako je rekao, „krajeve gdje žive pripadnici hrvatskog naroda". Mesić je potrošio dva predsjednička mandata hrleći u Sarajevo u „zagrljaj" bošnjačkoj političko-intelektualnoj zajednici izbjegavajući problematizirati nezavidnu poziciju Hrvata u BiH. Strožije govoreći, i Josipovićeva najnovija poruka provejava intonacijom suzdržanosti koja je ilustrirana riječju „želim" hrvatskom narodu u BiH.... Ta „želja" lijepo zvuči, ali čini se kako za predsjednika države, koja ima i ustavne obveze prema Hrvatima u BiH, nije dovoljno izražavati želje nego se ima razloga očekivati oblikovanje opipljivije politike. No, s druge strane, ovaj oprez se može shvatiti (za sada) i kao znak uravnotežene ali aktivne prilagodbe novog hrvatskog predsjednika kompliciranim regionalnim okolnostima i hvatanja čvrstih startnih pozicija za eventualno veću ulogu.

Povučena kočnica
I premijerka Kosor se uključila u odagnavanje opasnosti nastavka iseljavanja Hrvata iz BiH poručivši kako hrvatska vlada „neće iznevjeriti Hrvate u BiH u izmjenama ustava i zakona o prebivalištu". Ova njena izjava uslijedila je nakon nedavnih najava žurnog usvajanja u hrvatskom saboru upravo onih „izmjena ustava i zakona o prebivalištu" koje bi se, prema mnogim upozorenjima, pretvorile u novi val egzodusa Hrvata iz BiH. Čini se kako su zagrebački predlagači tih „izmjena ustava i zakona o prebivalištu" uvidjeli da su se zaletjeli te su povukli „kočnicu". Načelno govoreći, vlast u Hrvatskoj treba u sadašnjim okolnostima nastaviti nadahnjivati odustajanjem od izmjena zakona koje bi mogle ugroziti ionako težak položaj Hrvata u BiH sve dok hrvatski narod ne stekne ravnopravniju ustavnu poziciju u BiH. Službeni Zagreb svoju naviku promatrača grčevitog koprcanja Hrvata u BiH treba žurno, u svojstvu supotpisnika Daytonskog sporazuma, zamjeniti ulogom kreativnog pokretača pr omjena u BiH.

domaljevac.com/Pejo Gašparević