Haag optužio Tuđmana za udruženi zločinački pothvat

Tuđman u razgovoru sa Šuškom
Tuđman u razgovoru sa Šuškom
Pritom je veliki dio svog izlaganja posvetio navodnom prekomjernom granatiranju gradova u Krajini koje je za cilj, kako je upozorio, imalo zastrašivanje i prisiljavanje civila na bijeg.

Tijek operacije


- Hrvatske snage su 4. kolovoza 1995. započele operaciju Oluja, operaciju oslobađanja hrvatskog teritorija. Knin, Obrovac i Gračac su bili topnički napadnuti, a stanovnici su shvatili da se radi o napadu usmjerenom na civile, naveo je tužitelj Tieger, kazavši kako su ljudi koji su živjeli na tim područjima, ali i međunarodni promatrači uvidjeli kako su napadi usmjereni protiv civila i civilnih ciljeva.
Iako obrana tvrdi da se ciljalo selektivno i to samo vojne objekte, Tieger smatra kako je nakon sastanka na Brijunima promijenjen plan te su gađani svi gradovi, optuživši pritom Gotovinu za izdavanje takve naredbe. No, pritom se, objasnio je Tieger, išlo na varijantu da se granatiranje ne vrši nepromišljeno kako bi se skrili stvarni motivi.  
Stanovnici u to vrijeme, tvrdi tužitelj, nisu znali da su napadi bili rezultat zapovijedi generala Gotovine da treba napadati i gradove, kao i da je ta zapovijed rezultat sastanka tadašnjeg vrhovnog zapovjednika Franje Tuđmana i njegovih suradnika među kojima su bili i ministar obrane Gojko Šušak, generali Gotovina i Markač na kojem se govorilo o važnosti da se civile natjera u bijeg.
- Taj je cilj ostvaren, kazao je haaški tužitelj, koji je ipak objasnio kako nitko ne tvrdi da je Hrvatska imala plan ili politiku nekog protjerati, nego se radilo isključivo o pripadnicima 'udruženog zločinačkog pothvata'. On je ovako teške optužbe obrazložio i izjavama predsjednika Tuđmana da je “stvorena Hrvatska koja će stoljećima trajati”.
- Tuđman je smatrao da država treba biti što više homogena, a taj stav nije ni pokušavao skriti, rekao je tužitelj. Tieger se i u daljnjem izlaganju okomio na Tuđmana naglasivši kako je on sprječavao povratak Hrvata koji su protjerani iz drugih krajeva jer se bojao da će se isto načelo primijeniti i na Srbe iz Hrvatske.
- Rekao je da 'ako dopustimo da se tih 100.000 tisuća Hrvata vrati u Posavinu, onda će se vratiti i 300.000 Srba iz Hrvatske te onemogućiti homogenu Hrvatsku', istaknuo je tužitelj Tieger. On je citirao riječi Tuđmana i njegovih suradnika da su “Srbi strano tijelo, rak na mekom tkivu Hrvatske”.

Događaji nakon

U drugom dijelu, Tieger je objašnjavao viđenje Tužiteljstva o događajima nakon Oluje kada je hrvatski vrh navodno uveo administrativne i druge mjere koje su Srbima onemogućile povratak.
Pritom je optužio Gotovinine i Markačeve vojnike da su nakon akcije pljačkali srpske domove i poljoprivredna dobra, a da su civili ubijeni, navevši i kako je general Čermak zanijekao ili umanjivao zločine te da je bio ometan pristup međunarodnim promatračima. Stoga smatra kako su sva trojica generala doprinijela cijelom planu pri čemu je protjerano “približno 90.000 Srba, a ubijene su i najmanje 324 osobe”.

Četiri dana


Sudsko je vijeće za završne riječi predvidjelo ukupno četiri dana, a prvi su počeli tužitelji.
Haaško tužiteljstvo tereti trojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu, Ivana Čermaka, Mladena Markača za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje u okviru udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio protjerivanje srpskog stanovništva i zatražilo je da ih se proglasi krivima i osudi na zatvorske kazne u rasponu od 17 do 27 godina. Obrane su zatražile oslobađanje svojih branjenika.

Topnički dnevnici


Ovaj je proces bio dugo opterećen potragom za navodnim topničkim dnevnicima. Carla del Ponte, ali i Serge Brammertz konstantno su navodili kako Hrvatska skriva  
dnevnike kako bi zaštitila generale. Ipak, na kraju je sudac Alphons Orie odlučio da nema dovoljno dokaza o postojanju dnevnika te istaknuo da je hrvatska Vlada ostvarila nesumnjiv napredak u potrazi za dokumentima koji su u javnosti postali poznati kao topnički dnevnici.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba