Dva HDZ-a u Vijeću ministara trebaju dobiti sve tri pozicije

Izborom izaslanika u Dom naroda FBiH završen je proces konstituiranja parlamenata, a danas počinju pregovori oko imenovanja mandatara. Član Predsjedništva HDZ-a 1990. Josip Merdžo je među troje HDZ-ovih od ukupno petero izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda.

Hoće li se napokon ustrojiti novo Vijeće ministara?

Svaki dobronamjeran čovjek će pozdraviti dovršetak procesa konstituiranja posljednjeg tijela zakonodavne vlasti u BiH, što daje nadu i otvara prostor za uspostavu Vijeća ministara. Mi od samoga početka zagovaramo što brži ustroj vlasti koja bi imala široki legitimitet i bila u stanju provoditi značajne reforme.

Kakve su Vaše procjene, kada se može očekivati novi saziv Vijeća ministara s obzirom na različita gledanja oko njegova sastava, a dva HDZ-a inzistiraju da hrvatske stranke popune mjesta u državnoj Vladi?

Zajednički je dogovor da ovaj blok na čelu s dva HDZ-a, a koji podržava više drugih hrvatskih stranaka, popuni sve tri pozicije u Vijeću ministara na tragu principijelnih stajališta i za druge razine vlasti. Ne vidim prostora niti mogućnosti da se ostvari drukčiji scenarij. Očito je, međutim, da ima određenih poteškoća i zahtjeva drugih političkih čimbenika da zauzmu određene hrvatske pozicije. No, rezultati izbora im jednostavno ne daju za pravo jer hrvatske pozicije jednostavno pripadaju ovome hrvatskome bloku dva HDZ-a.

Znači li to jedan plus dva, premijerska pozicija i dvije ministarske, i postoji li mogućnost trgovine nekim od tih hrvatskih pozicija?

Nakon svega što smo prošli jednostavno ne bi imalo nikakva smisla trgovati hrvatskim pozicijama. Jasno je da se u konačnici mora postići kompromis, ali on neće biti na štetu Hrvata. No, ističem da tri pozicije na razini Vijeća ministara moraju pripasti dvama HDZ-ovima.

Je li izbor predsjednika HDZ-a 1990. Božo Ljubića u vodstvo Zastupničkog doma ukazao na put kako ustrojiti Vijeće ministara?

To je vrlo jasan pokazatelj da one stranke koje su osvojile većinsku potporu građana i naroda, a što najbolje oslikava odnos u Domu naroda Federacije i BiH, bi trebalo slijediti i na razini izvršne vlasti BiH. Što se to prije shvati, prije ćemo doći do rješenja i imati uspostavljeno Vijeće ministara. Tada će i u političkom smislu imati dovoljnu snagu za reforme koje očekuju BiH.

Procjenjuje se da se bez stabilne većine ne mogu očekivati bilo kakve promjene Ustava. Što očekujete od toga procesa?

Prema dosadašnjim analizama vrlo ozbiljnih institucija prije svih Vijeća Europe, Venecijanskog povjerenstva i domaćih pravnih stručnjaka, jasno je da je reforma Ustava više nego potrebna. Nakon dva posljednja kruga izbora postalo je jasno da većinski narodi mogu izabrati na štetu Hrvata predstavnike u vlasti. Potrebno je napraviti promjene koje bi to onemogućile.

Različita su gledanja dokle mogu dosegnuti ustavne promjene. Je li moguće ostvariti institucionalnu, ali i teritorijalnu ravnopravnost Hrvata?

Domaći i međunarodni čimbenici suglasni su da su potrebne ustavne promjene, i to ponajprije na temelju presude Sejdić-Finci. Hrvatske stranke u tome kontekstu smatraju da izbor predstavnika naroda treba apsolutno korigirati kako bi u vlasti imali one za koje je pojedini narod glasovao uvažavajući nacionalnu pripadnost i građansku kategoriju. Hrvatskog predstavnika u određenim državnim tijelima, posve normalno, trebala bi birati hrvatska populacija. To je ključ rješenja.

Kako do toga doći?

Postoje različiti modeli bilo da se radi o teritorijalnim cjelinama ili će se pak graditi model virtualne izborne jedinice koja je prepoznata u konsocijacijskoj demokraciji, to ostaje vidjeti. Mi kao HDZ 1990. želimo vidjeti ostvarenje toga cilja, a kako će do njega u tehničkom smislu doći, to je po meni manje važno.

Doživljavate li u tome pravcu iskrenim riječi visokog predstavnika Valentina Inzka koji je nakon uspostave državne vlasti rekao da će se posvetiti ‘problemima' Hrvata u BiH, a s druge strane je amenovao federalnu Vladu izabranu na nelegalan način i protiv interesa Hrvata?

Za mene je to paušalan pristup ozbiljnom problemu koji zadire u samu strukturu Ustava i Izbornog zakona. Hrvati u BiH nisu u ravnopravnom položaju i to je svima jasno. Slati poruke takvog tipa koje se mogu shvatiti kao gašenje vatre, neće dovesti do rješenja ovoga ozbiljnog problema.

Mislite li da bi, ne bude li dogovora, visoki predstavnik nakon Federacije mogao ponovno arbitrirati oko Vijeća ministara BiH?

OHR nikada dosad nije intervenirao u same procedure izbora i potvrde vlasti niti se miješao u taj proces u smislu arbitriranja što govori samo za sebe. Kada je u pitanju državna vlast, mislim da ne bi bilo dobro intervenirati na način kako je to bilo na razini FBiH.

Kako u tome kontekstu gledate na izjave da se neće dopustiti da legalne institucije države, SIP i Sud BiH, donesu odluku je li na zakonit način uspostavljena Vlada FBiH i predsjednik?

Malo je čudno da se poziva na povlačenje zahtjeva u Ustavnome sudu kao ključni argument za legaliziranje sadašnje vlasti u FBiH. To se i sada može preispitati i dobiti odgovor je li na ustavan način imenovan predsjednik i Vlada. Nažalost sada je to postala povijesna činjenica da imamo Vladu koja nije plod propisane procedure Ustavom i zakonom. To će, uz politički, ostati i ustavni i zakonski problem.

Mislite li da postoji bojazan da se ne bi dobila većina u Domu naroda ili da bi se poništavanjem odluke praktično priznala pogreška?

Dva HDZ-a imaju nadmoćnu većinu koja je blizu dvotrećinske. Ako se želi vratiti proces u ustavne i zakonite okvire, mi to podržavamo pa makar se ponovno ustrojila ista vlast. No, očito se netko boji da bi se ponavljanjem toga procesa nama dalo za pravo da je taj proces bio nezakonit. U tome, po meni, leži i zašto neki ne žele pristupiti vraćanju procesa u ustavne okvire.

Zašto još uvijek nije uspostavljena vlast u HBŽ-u, ZHŽ-u i HNŽ-u?

U ZHŽ-u je ‘nova' vlast praktično utemeljena dva mjeseca prije izbora. Kroz razgovore dolazi se do prikladnog rješenja o zajedničkom sudjelovanju dviju stranaka u izvršnoj vlasti i mislim da će se taj proces okončati sljedećih dana. Kada je u pitanju HBŽ, za vlast je potrebna potpora dvije trećine u Skupštini. No, dva HDZ-a drže ključeve buduće vlasti. No, tu postoje i određeni problemi, no nadam se dogovoru.

Koliko je to rezultat neozbiljnosti ili netrpeljivosti?

Prije izbora dva HDZ-a bila su na različitim pozicijama, no nakon toga nastupaju zajedno. Na nižim razinama treba vremena, ali i hrabrosti da jedino zajedno, bez gubljenja subjektiviteta stranaka, možemo ostvariti cilj i popraviti poziciju Hrvata.

izvor:večernji list