Dodik je bacio kost među Bošnjake i Hrvate, Čović se upecao, a govorio nam je da se neće upecati

- Tu najavu shvaćam kao pozicioniranje pred pregovore o ustavnim promjenama, postavljanje nerealnih zahtjeva kako bi se zatim lakše ostvarili neki realni ciljevi u odnosu na poziciju Hrvata u BiH, izjavio je Izetbegović.

Za tu je platformu Čović dobio podršku Milorada Dodika, pa su Dodik i Čović sada čvrsti politički saveznici. Kako doživljavate tu suradnju?

- Ne samo da je dobio podršku Milorada Dodika, Dodik je tu ideju trećeg entiteta lansirao još prije par godina kako bi ubacio kost između Hrvata i Bošnjaka i smanjio pritisak prema sebi i RS.Ispočetka nam je Čović govorio kako je to prozirna stvar, kako se neće dati upecati, a onda je odlučio da se upeca. I pogriješio. Jer u Republici Srpskoj živi par tisuća Hrvata, u Federaciji BiH stotinu puta više. Dakle, Hrvati žive sa Bošnjacima a ne sa Srbima, i hrvatski lideri trebaju s nama, bošnjačkim liderima, dogovarati rješenja. Dogovor Dodik - Čović o trećem entitetu je dogovor o kreiranju problema, a ne o kreiranju rješenja.

Bi li SDA, u bilo kojoj varijanti, bila spremna prihvatiti federalizaciju BiH?

- Ne, nećemo niti razgovarati o daljnjim podjelama BiH, karte se na Balkanu ne crtaju olovkama. Nove podjele, i kad bi bile moguće, nisu dobro rješenje ni za koga, pa ni za Hrvate, jer barem polovica Hrvata živi izmiješana s Bošnjacima kroz srednju Bosnu i Posavinu. Rješenje je u institucionalnim reformama koje bi onemogućile majorizaciju u Bosni i Hercegovini.

Sve su češće ocjene da budućnost BiH ovisi o spremnosti Bošnjaka na kompromis, odnosno o njihovoj spremnosti da prihvate uvjete RS i hrvatskih stranaka. Kako doživljavate takve ocjene?

- Ovisi kakve uvjete. Organizaciju BiH koja bi ovjekovječila segregaciju, prihvatila etničko čišćenje, učinila da na dvije trećine ove zemlje Bošnjaci budu građani drugog reda nećemo prihvatiti. Ni pod koju cijenu.

Rat velikih razmjera nije moguć, no strahujete li od ozbiljnijih nemira u slučaju da se oduži stagnacija i uzajamno optuživanje?

- Ne osobito. Nema spremnosti na konflikte u narodu. Ljudi su siti sukoba, kriza, neizvjesnosti, a političari su svjesni da u ovoj političkoj konstelaciji, i s ovim odnosom snaga, ne mogu postići političke ciljeve kroz konflikt, samo bi napravili novu agoniju koja bi i njih koštala. U svakom slučaju učinit ću sve da se pokrenemo s mrtve točke, ponudimo valjana rješenja, naročito u odnosu na Hrvate jer su najmalobrojniji narod u BiH.

Koja je vaša vizija ustavnih promjena?

- Implementacija presude Europskog suda za ljudska prava, uvođenje tzv. europske klauzule kako bi ubrzali prilagođavanje domaće legislative europskoj, definiranje podjele nadležnosti, stvaranje funkcionalnijeg državnog aparata kroz uklanjanje blokada kojih daytonski ustroj ima previše.

Predstoji formiranje državnih vlasti. Kakvu stranačku koaliciju priželjkujete? Mogu li se u sadašnjem trenutku nazrijeti obrisi održive koalicije?

- To što ja priželjkujem nije osobito važno, nećemo dobiti ono što ja priželjkujem, dobit ćemo koaliciju koja oličava odnos snaga, biračku volju na terenu. Vjerujem da je ipak sazrelo vrijeme za efikasniju vlast, građani naprosto očekuju bolji život, neće nove konflikte koji će ih dodatno unesrećiti. Svi smo mi veoma iskusni političari, vjerujem da ćemo odgovoriti željama naroda, a to znači da ćemo ubrzati europski put BiH, put ka članstvu u NATO, stabilizirati prilike u zemlji kako bi privukli strane investicije, zaposlili omladinu itd.

Brine li vas politički neuspjeh BiH i njezino očito zaostajanje na euroatlanskom putu? Kamo to može odvesti?

- Imamo usporavanje, zaostajanje, ali nismo stali - u posljednjem mandatu smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, NATO nam je odobrio Akcioni plan za članstvo, ukinut je vizni režim za BiH građane, ekonomsko stanje se, sve do udara globalne ekonomske krize, popravljalo skoro deset posto godišnje. BiH je u posljednjih petnaest godina prešla ogroman put. Nismo krenuli od nule već od minusa, od porušenih gradova, spaljenih sela, zavađenih naroda, zaustavljene privrede. Prosječna plaća u BiH je ove godine bila viša od plaće u Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, a te zemlje nisu pretrpjele ratna razaranja. Ipak se kreće, nekad brže nekad sporije.

Hoćete li u Predsjedništvu BiH težiti konsenzusu ili nastavljati politiku vašega prethodnika, Harisa Silajdžića?

- Mislim da sam već svojom predizbornom kampanjom i prvim postupcima u svojstvu člana Predsjedništva BiH pokazao da sam spreman na dijalog, dogovor, kompromis. Predstavljam Bošnjake, narod koji nema rezervnu domovinu, i zbog toga ima poseban interes da očuva jedinstvo zemlje, mir, da unaprijedi stanje u društvu. Bošnjaci će biti veoma kooperativni u iznalaženju rješenja koja nas vode naprijed, i veoma tvrdi i nekooperativni ako se bude dovodila u pitanje cjelovitost zemlje.

Kako ocjenjujete odnose BiH s Hrvatskom i sa Srbijom?

- Mogli bi biti bolji, naročito sa Srbijom. Predsjednici Josipović i Tadić otvaraju prostor za opći oporavak odnosa, očekujem da tako nastave i da se riječi materijaliziraju u sporazume, dogovore, ekonomsku suradnju. Josipovića sam sreo u listopadu u Dubrovniku, ostavio je veoma dobar dojam na mene. Tadića ću možda vidjeti ovih dana u Banja Luci, nadam se početku dobre suradnje.