Čović i Dodik u Banjoj Luci potvrdili savez: Zajedno ulaze u novu vlast, trećeg partnera među Bošnjacima još traže

HDZ BiH i SNSD zajednički će pristupiti razgovorima o formiranju nove vlasti, poručili su Dragan Čović i Milorad Dodik nakon sastanka stranačkih izaslanstava održanog u ponedjeljak u Banjoj Luci. Potvrdili su nastavak dugogodišnjeg partnerstva, najavili razgovore o izmjenama Izbornog zakona i kadrovskim pitanjima u državnim institucijama, dok izbor partnera među bošnjačkim strankama zasad ostaje otvoren.

Dodik je izjavio da dvije stranke neće jedna bez druge ulaziti u koalicije koje je opisao kao „špekulativne“. Ocijenio je da izborni rezultati HDZ-a BiH i SNSD-a potvrđuju njihov položaj nezaobilaznih sudionika u formiranju vlasti.

„Izborni pobjednici se moraju poštovati u sva tri konstitutivna naroda“, poručio je Dodik.

Dodao je da ne žele birati predstavnike bošnjačkog naroda, ali da zadržavaju pravo odlučiti s kim mogu surađivati. Naglasio je kako pojedine političare smatraju neprihvatljivima za buduće partnerstvo.

Čović je također potvrdio nastavak suradnje, navodeći da će HDZ BiH i SNSD predvoditi procese političkog dogovora na državnoj i nižim razinama. Kao prioritete izdvojio je unutarnji mir i stabilnost, ustavnu jednakopravnost konstitutivnih naroda te nastavak europskog puta BiH.

Govoreći o budućem partneru među bošnjačkim strankama, Čović je rekao da trenutačno nema posebnih preferencija. Potvrdio je da je u petak razgovarao s predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem, a u subotu s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Prema njegovim riječima, za dogovor će biti važno tko može osigurati potrebnu parlamentarnu potporu, osobito u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Čović je procijenio da bi HDZ BiH mogao imati četiri izaslanika u Klubu hrvatskog naroda državnog Doma naroda. Istaknuo je da tek treba vidjeti kako će se razvijati odnosi među bošnjačkim strankama nakon izbora na županijskim razinama.

Odbacio je mogućnost formiranja vlasti bez HDZ-a BiH i SNSD-a, tvrdeći da za takav scenarij nema formalnih, pravnih ni ustavnih mogućnosti. Dodik je kritizirao Elmedina Konakovića zbog zagovaranja vlasti bez SNSD-a, optužujući ga da pokušava produljiti ostanak na dužnosti.

Među prvim potezima nakon konstituiranja novog Predsjedništva BiH dvojica stranačkih čelnika izdvojila su kadrovska pitanja u diplomatskoj mreži i Središnjoj banci BiH. Dodik je spomenuo i pitanja obrane te Oružanih snaga.

Posebno je kritizirao dosadašnje vođenje vanjske politike i imenovanja koja je provodio Željko Komšić, najavljujući potporu promjenama koje će zagovarati hrvatska strana.

Čović je rekao da su ta pitanja već razgovarali te da želi njihovo što skorije rješavanje. Naglasio je važnost ulaska Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH, nakon osam godina tijekom kojih HDZ BiH nije imao svojeg predstavnika u toj instituciji.

Izmjene Izbornog zakona ostaju jedan od glavnih zahtjeva HDZ-a BiH. Čović je poručio da žele spriječiti mogućnost da brojniji narod bira predstavnike drugog naroda u Predsjedništvu i domovima naroda.

Podsjetio je i na dogovor iz prosinca 2022. godine o rješavanju pitanja Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ocijenivši da taj dogovor nije proveden.

Dodik je najavio da će u budućim razgovorima ponovno otvoriti pitanje zakona o Ustavnom sudu BiH te nadležnosti Suda i Tužiteljstva BiH. Rekao je da ne zagovara ukidanje tih institucija, nego ograničavanje njihova djelovanja na pitanja koja smatra državnim nadležnostima.

Ponovio je i zahtjev za uklanjanjem iz pravnog sustava odluka visokih predstavnika koje nisu potvrđene u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Čović se složio da zakonodavne odluke trebaju donositi izabrani predstavnici u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Govoreći o rokovima, Čović je konstituiranje novog Predsjedništva BiH najavio za sredinu studenoga. Procijenio je da će uspostava domova naroda zahtijevati nekoliko mjeseci, a razgovore o novom Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije smjestio je u okvir sljedeća tri do četiri mjeseca, uz prethodni dogovor o zajedničkim prioritetima.

Zatražio je i da sadašnji saziv Vijeća ministara, odnosno ministar financija, pokrene pripremu državnog proračuna kako bi ga novo Predsjedništvo moglo uputiti u proceduru. Njegovo usvajanje, napomenuo je, morat će pričekati konstituiranje državnog Doma naroda.