Ako se Olovo pripoji Sarajevu, Kiseljak i Kreševo će prema Mostaru

Toga se i plaši federalna Vlada pa je trenutačno bez jasnoga stajališta oko tog osjetljivoga pitanja.
Javnost u FBiH pozorno prati zbivanja oko “muka” i zahtjeva stanovnika Olova za izdvajanjem iz Zeničko-dobojske županije i pripajanja sarajevskoj regiji. Čak što više, neka područja su životno zainteresirana da se ta priča konačno otvori u Parlamentu FBiH i dobije pozitivni epilog.

Politički protuudar

Novinari Dnevnoga lista su se u Kiseljaku uvjerili u začetak jedne priče koja možda za sada zvuči nestvarno i smiješno ili čak kao ismijavanje Olova ili dijela bošnjačke politike da prekroji FBiH, međutim, koja jednako tako može doista izazvati lavinu dramatičnih političkih previranja u FBiH. Nekoliko je hrvatskih dužnosnika s toga područja, koji svoj ministarski i zastupnički kruh zarađuju u entitetskim i državnim institucijama, vrlo ozbiljno najavilo politički protuudar u slučaju da se Olovo doista i priključi Sarajevu, i to pokretanjem inicijative, odnosno raspisivanje lokalnoga referenduma za izdvajanje Kiseljaka i Kreševa iz Srednjobosanske županije i pripojenje Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Kažu, imaju iste razloge ili iste argumente kao i građani Olova, samo što se razlikuju u tome da neće u Sarajevo, iako im je daleko bliže, nego u Mostar. Općina Kreševo se veže i naslanja na Konjic. Uklopilo bi se to u opciju stvaranja zasebne federalne jedinice, odmah su se dosjetili zagovornici te ideje. Treba li uopće podsjećati na “nelagodu” i nezadovoljstvo većinskog srpskog stanovništva što se Drvar, Grahovo i Glamoč nalaze u FBiH, a ne u RS-u.

Osjetljiva situacija

Nekoliko tisuća stanovnika bosanskoga gradića Olova, smještenoga 40 kilometara od Sarajeva na pravcu prema Tuzli, uobličilo je svoje višegodišnje namjere da se iz pragmatičnih razloga izdvoje iz Zeničko-dobojske županije i pripoje Sarajevu. Ta borba vodi se na dva kolosijeka, preko medija, u kojima se ukazuje na stvarnu pozadinu i razloge te inicijative, te u institucijama vlasti u Sarajevu, bez kojih se ipak ne može izvesti tako složen i osjetljiv politički zahvat. Na zadnjoj sjednici federalnoga Parlamenta Olovo je skinuto s dnevnoga reda. Bilo je važnijih problema i zastupnicima je zapravo i drago što vrući krumpir iz toga gradića nisu uzeli u svoje ruke, a morat će kad-tad. Jer, na stranu to što građani Olova prirodno vjerojatno ne pripadaju Zenici, nego Sarajevu pa čak više i Tuzli, nego Zenici, što im treba šest-sedam sati vožnje do 110 kilometara udaljenoga središta Zeničko-dobojske županije, bez obzira trebaju li možda samo jedno obično uvjerenje ili u bolnicu, i uz to, nema izravne autobusne linije od Olova do Zenice, stvari su daleko kompleksnije, dublje i osjetljivije s mogućim tektonskim političkim pomjeranjima i posljedicama.

Ministri podijeljeni

U federalnoj Vladi su prepoznali moguće “potrese” u FBiH pa su na jednoj od sjednica ministri bili totalno podijeljeni. Po šest je ministara razumjelo i podržalo želje građana Olova, dok je isto toliko bilo onih razumnijih i opreznijih, tako da Vlada FBiH sada zapravo i nema stajalište oko slučaja Olovo.
“Prema informacijama koje su stigle do Ministarstva pravosuđa, mi smo utvrdili kako nije provedena sva predviđena procedura u slučaju 'Olovo'. Ta je procedura propisana odlukom o formiranju jedinica lokalne samouprave i županija iz 1995. Još jedan bitan razlog na temelju kojeg je Vlada zauzela negativan stav spram zahtjeva građana Olova je bojazan da bi se na taj način moglo otvoriti niz drugih krupnih političkih pitanja koja se tiču prekrajanja općinskih i županijskih granica i preustroj Federacije u cjelini. To je po meni stvar koja se mora regulirati Ustavom, a ne nikako parcijalnim rješavanjima određenih zahtjeva”, kazao je za Dnevni list Feliks Vidović, federalni ministar pravosuđa.

Vlada bez stava

“Dakle, prvi puta Vlada je zauzela negativan stav, međutim, o ponovljenom zahtjevu ministri su bili podijeljeni i šest je glasovalo 'za', a šest protiv. Službeno, u parlamentarnoj proceduri nema stava Vlade FBiH. Argumenti onih koji su podržali zahtjev Olova da se izdvoji iz Zeničko-dobojske županije bili su praktične naravi - teritorijalna blizina Sarajeva, pojednostavljenje troškova života za mještane Olova itd. Vrlo je značajno istaknuti kako referendum, prema mojim informacijama, nije proveden, a to je svakako trebalo uraditi, nego je samo na razini Općinskoga vijeća donesena odluka o pokretanju procesa pripajanja Olova Sarajevskoj županiji. Ja uz to ne znam koji je stav i Sarajevske županije po ovom pitanju, jer bi po logici stvari svakako trebalo čuti i taj stav, jer na teritorij te županije bi, eventualno, ušla nova općina”, kazao je ministar Vidović. On smatra kako slučaj “Olovo” ili sutra mogući novi, slični, zahtjevi ipak ne mogu biti samo stvar lokalne zajednice. Radi se o zakonodavnoj materiji, ali zbog političke pozadine i osjetljivosti, potrebna je osjetljivost i mnogo šira politička kampanja.

Piše: Antun Mrkonjić/dnevni-list