Raguž: Niti mi je nuđeno niti bi prihvatio premijersku poziciju izvan legitimne hrvatske političke volje

Tjednik Slobodna Bosna objavio je kako Platformaši nude Ragužu mjesto predsjedatelja Vijeća ministara BiH da izda Ljubića. Treba podsjetiti kako je Martinu Ragužu i prije deset godina u vrijeme Alijanse za promijene, također, nuđeno mjesto premijera BiH kao nestranačkoj osobi, ali je on odbio prihvatiti to mjesto, dajući do znanja SDP-u da može biti kandidat samo stranke koja ima većinsku podršku hrvatskih birača. Spominjanje Raguževog imena, kao mogućeg kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara govori i o Raguževom dobrom rejtingu i izvan hrvatskog korpusa, no on kaže kako ne želi pogaziti načela, kao što ih nije pogazio 2001.

-Evidento je da su to spinovi. Nitko meni nije nudio na taj način poziciju predsjedatelja Vijeća ministara, a dva su razloga za to. Svi koji mene poznaju i prate moj politički put 20 godina znaju da je sa mnom nemoguće razgovarati na taj način, izvan načela koje me vode kroz višegodišnju političku karijeru. Nije, dakle, bilo takve vrste razgovora i nije moguće da ih bude izvan načela koja znače poštivanje izborne volje hrvatskog naroda, izgradnju države na temeljima ravnopravnosti tri naroda, institucionalne i stvarne i to je jedini kontekst u kojem se moje ime može spominjate. Činjenica jeste i znam da se u ozbiljnim i političkim i analitičkim i međunarodnim krugovima spominjalo moje ime, ali nije moguće s mojim imenom na bilo koji način kalkulirati izvan načela koji su utvrđeni programom stranke i stajalištima vodstva HDZ 1990. i ovih načela općeprihvaćenih unutar hrvatskog naroda, izjavio je Raguž u intervju portalu Dnevnik.ba.

Razgovarao: Milan Šutalo dnevnik.ba

Znači li to da bi prihvatili mjesto predsjedatelja Vijeća ministara jedino ukoliko bi Vas na tu poziciju kandidirala dva HDZ-a?


-O tom po tom. To uopće nije na dnevnom redu. Na dnevnom je redu poštivanje izborne volje hrvatskog naroda u svim institucijama ne samo na razini Vijeća ministara. Znamo što se dogodilo u Federaciji BiH. Dakle, prioritet u ovom i ne samo u ovom  trenutku je borba za egzistencijalnu političku poziciju hrvatskog naroda u BiH, gdje svi svoje osobne pozicije trebamo staviti u funkciju uspijeha te borbe. Samo u tom kontekstu se može kalkulirati s mojim imenom.

 

Kako komentirate prijedlog predsjednika SDA Sulejmana Tihića da u Vijeću ministara 5 pozicija pripadne Platformašima, a 5 srpskom i hrvatskom bloku, odnosno da koaliciji dva HDZ-a pripadne mjesto predsjedatelja Vijeća ministara i jedna ministarska pozicija, dok bi drugu ministarsko mjesto iz hrvatske kvote dobili Platformaši?


- Točno tako, stranke potpisnice Platforme računaju na jednu poziciju unutar hrvatske kvote u Vijeću ministara. Po meni to pokazuje kako ne postoji spoznaja o tome u kakvoj je situaciji Bosna i Hercegovina sada. Mislim da od Daytona BiH nikada nije bila u dubolj političkoj i institucionalnoj krizi. Nažalost većina aktera se ponaša redukcionistički, zastupajući svoje uskostranačke i uskonacionalne pozicije i takav trend će se nastaviti i kriza će se dalje produbljivati i pretvarati se u jednu vrstu agonije. Smatram da stranke koje imaju hrvatski legitimitet trebaju dati svoje prijedloge za sastav Vijeća ministara, da se ispoštuje načelo rotacije, na čelnoj poziciji Vijeća ministara, da stranke koje imaju hrvatski legitimitet preuzmu odgovornost i za kadrove i za program i za prioritete i euroatlanske i unutarnje i u smislu funkcionalnosti i u smislu ravnopravnosti. To je odgovornost hrvatskih stranaka, na  njima je sada odgovornost da djeluju, sve izvan toga smatram ignoriranjem stvarnosti i oni koji na taj način rade moraju preuzeti odgovornost za ovu hipertrofiju koja se upravo događa.


Ima se dojam da je rezultat ovih postizbornih procesa nestajanje Bosne i Hercegovine, jačanje dvaju entiteta, koji se sve više ponašaju kao samostlane države Bošnjaka i Srba, i da tu cijenu nestajanja BiH plaćaju Hrvati, koji su dekonstituirani na razini Federacije, kojima je oteta stolica u Predsjedništvu BiH, a sada im se "nudi" i potpuno dekonstituranje i na razini BiH? Kako Vi gledate na ovo što se događa u BiH i postoji li hrvatski odgovor na to?


-To je pravo pitanje. Činjenica da ulazimo u osmi mjesec, a da nemamo Vijeća ministara pa čak ni Parlament BiH pokazuje da se zaista radi o hipertrofiji. Ali ovo se ne događa od sada. Ali, mislim da sada imam moralno pravo ponoviti neka stjališta koja smo izrekli u Parlamentu BiH, kada smo ustvari utemeljili HDZ 1990 s punom sviješću i političkom odgovornošću da ne želimo u parlamentu legalizirati ovaj rasplet koji se sada događa, jer se tada pod krinkom kozmetičkih ustavnih promjena trebala legalizirati podjela ove zemlje na dva entiteta s dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka u Federaciji. I danas vidimo da taj scenarij doživljava svoju kulminaciju ignoriranjem ključnih aktera s bošnjačke i srpske strane da preuzmu odgovornost za državu i za prioriteta države a to je članstvo u NATO-u i stjecanje kandidatskog statusa u Europskoj uniji, kao temeljnog preduvjeta da osiguramo stabilnost, pokrenemo resurse i bavimo se životnim pitanjima ljudi koji žive u ovoj zemlji, nego se ide u osvajanje tih partikularnih pozicija i učvršćivanje entiteta kao nacionalnih- RS kao srpskog, a Federacije kao bošnjačkog entiteta. Mi, kao legitimni predstavnici hrvatskog naroda ne možemo podržati taj scenarij. Ne samo da ga ne možemo podržati, već imamo demokratsko i legitimno pravo boriti se protiv tog scenarija svim demokratskim, političkim sredstvima koji su u skladu s međunarodnim standardima i konvencijama i mi ćemo to raditi i sigurno je da smo mnoge iznenadili načinom na koji smo odgovorili na taj scenarij. A to je da nismo htijeli ući u vlast i pokazali smo da stavljamo ova načela i političke ciljeve iznad trenutne pozicije u vlasti. Vlast može biti konzumirana samo u skladu s ovim temeljnim političkim ciljevima- a to je pravo hrvatskog naroda na potpunu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost, jer je to pravo ključ za rješenje krize u BiH.


Možete li to objasniti?

- Guranje hrvatskog pitanja "pod tepih" ili scenarijo "ili se asimilirajte ili iselite" je potpuno kontraproduktivan za sve aktere, ne samo za Hrvate. Ustavari, ako ima riješenja za BiH ima ga u riješavanju hrvatskog pitanja, koje će biti komatibilno s temeljnim interesima države BiH, a interesu i svih drugih

Hrvatski narodni sabor je reafirmirao prijedloge dva HDZ-a da je BiH moguće održati kao federalnu državu u kojoj će postojati i federalna jedinica s hrvatskom većinom i institucionalna ravnopravnost sva tri naroda. Predsjednik HDZ 1990. gospodin Božo Ljubić, smatra kao se takvim prijedlog riješava ne samo hrvatsko već i bošnjačko i srpsko pitanje. Ali, koji su argumenti kojima vi možete uvjeriti srpsku, a prije svega bošnjačku političku elitu, koja odbacuje ideju treće federalne jedinice, da ono što predlaže hrvatska strana rješava i bošnjačko nacionalno pitanje?

- Pa mislim da ono što je u Rezoluciji Hrvatskog narodnog sabora zapisano- dakle preustroj BiH u federalnu državu s više federlnih jedinica, od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom i institucionalna ravnopravnost tri naroda srpska strana u načelu prihvaća, te da u BiH ne postoji ozbiljna argumentacija da se ta pozicija koju mi zagovaramo ignorira s bilo čije strane, pa i bošnjačke. Jer se u našem prijedlogu ne prejudiciraju ni granice, ni broj federalnih jedinica, nego se ide za tim da se ispoštuje to temeljno načelo da sve za sva tri naroda osigura stvarno jednaka i institucinalna, i teritorijalana pozicija. A ne da deklarativno imamo BiH kao državu tri konstitutivna naroda, a da se u stvarnosti događa podjela BiH između Srba i Bošnjaka.

Zbog čega bošnjačke  stranke odbijaju prijedlog dva HDZ-a i HNS-a o teritorijalnom preustroju BiH?

- Ja se nadam da je to privremena pozicija. Do kraja nije artikulirana ta ideja o nužnosti temeljite ustavne reforme. koja će biti u korist države BiH, a ne u korist jedne političke opcije i jednog naroda. Mislim da je tu odgovornost na bošnjačkim političkim elitama, najveća, trenutno.


Što nakon Hrvatskog narodnog sabora? Najavljuje se formiranje Glavnog vijeća, na čijem će čelu biti predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić. U medijima su se pojavile i informacije o okupljanju svojevrsnog savijeta tog tijela u koje bi trebali biti uključeni hrvatski intelektualci mlađe generacije. Je su li Hrvati u beznadežnoj poziciji, ili ima mogućnosti da se ona osnaži na unutarnjem i međunarodnom planu?

- Koliko god ta pozicija izgledala nemoguće teška i bezperspektivna, ja tvrdim suprotno. Ovo je vrijeme koje nudi moguću katarzu i reinkarnaciju tog jednog demokratskog i autentičnog hrvatskog stava u BiH, koji će biti u korist svih. Da bi se to dogodilo važno je, dakle, da institucije koje su utemeljene odlukama HNS-a nastave u kontinuitetu djelovati, ali ne na način kako su neki očekivali. I mislim da je tu pokazana puna politička zrelost oko formiranja Glavnog vijeća, koje treba biti jedan softver gdje će biti temeljna politička i intelektualna pamet koja će usmjeravati proces koji će se dalje valorizirati u institucijama. Formiranje Glavnog vijeća je krucijalni korak. Spremnost vodećih hrvatskih intelektualca, bez obzira iz koje sfere dolazili, da daju svoj doprinos je ohrabrujuća. I  ja mslim da same temelje Hrvatskog narodnog sabora treba proširiti izvan dnevne politike i ukoliko to uspijemo modelirati kao jedan odgovoran proces koji je usmjeren ka afirmaciji onog što je pozitivno hrvatsko i pozitivno bosanskohercegovačko, mislim da ćemo uspijeti. Ja sam uvjeren da smo krenuli tim putem,. Sada je, dakle, do izbora i selekcije ljudi, koji će voditi određene odjele, koji će se baviti područjima od gospodarstva, preko ustavnih pitanja, medija, znanosti, kulture, socijalnih pitanja, lobiranja. Dakle, da se formulira jedna politika, a ne da ona bude razbijena, disperzirana, uskostranačka, uskointeresna.sad je veliki test vjerodostojnosti svih nas koji smo preuzeli odgovornost da stvar vodimo u ovom pravcu

Najavljuje se snažnije lobiranje u inozemstvu i otvaranje predstavništva Glavnog vijeća u Bruxellesu i Washingtonu.

- Tu možemo puno učinit. Činjenica je da u institucijama koje po ustavu trebaju voditi vanjsku politiku od Predsjedništva do ministarstva vanjskih poslova je destruiranahrvatska pozicija i da mi osjećamo danas posljedice takve destrukcije, na način da  temeljni i opravdani hrvatski zahtjevi za jednakopravnošću nisu dovoljno valorizirani u ključnim svjetskim centrima moći, koji na neki način usmjeravaju i oblikuju odnos prema tim pitanjima i odnos ukupno prema BiH. I sigurno da promjena tog  tog stereotipa i promjena tog pristupa treba ići u dva smjera; jedan je jačanje naše pozicije u Ministarstvu vanjskih poslova i institucijama BiH, a drugi je mogućnost da se stvore određeni centri za lobiranje i u Bruxellesu i u Washingtonu i u drugim zemljama koji bi predstavljali temeljnu političku volju iskazanu na Hrvatskom narodnom saboru, a to je moguće kroz različite modalitete, i sigurno je da će se na tome najozbiljnije raditi

Čini se kako je neminovan sukob međunarodne zajednice i vlasti RS oko pitanja referenduma. Kako vidite epilog tog sukoba i njegovu refleksiju na BiH i na hrvatsku poziciju u BiH?


-Ponovit ću kako je ovo najdublja politička kriza u BiH, od Daytona, i nije to samo moja ocjena, već i ocjena ključnih predstavnika međunarodne zajednice. Znači situacija je krajnje ozbiljna i prijeti destabilizacijom i sad je odgovornost svih da se nađe modus vivendi. Zapravo, stvar je potpuno izmješetana iz institucija i stvar se mora vratiti institucije, ali na način da se uvaže temeljna načela na kojima moguća ova zemlja, a to je ravnopravnost tri naroda i poštivanje tog načela u formiranju institucija u BiH i partnerstva s ključnim međunarodnim organizacijama i institucijama, a prvenstveno mislim na EU, gdje mi trebamo težiti. I vidimo sada i interes i odgovornost EU. Jasno je da ako se ignorira ovo pitanje onda se mogu ponoviti neke greške u odnosu EU prema ovim prostoru iz 90-godina. To se apsolutno ne smije dogoditi i sada taj interes treba biti konkretiziran kroz neka praktična riješenja i u ustavnoj reformi i u formiranju vlasti na razini BiH i u konkretnoj pomoći BiH. Vjerujem da će svijest o tome prevladati i u Republici Srpskoj i da neće biti prijeđen rubikon, jer to u ovom trenutku nije nikom u interesu.  Hrvati, kao konstitutivni narod ne smiju nikada biti dovedeni u poziciju služenja strateškim interesima bilo Banja Luke, bilo Sarajeva. To se u prošlosti, događalo, što odnosom snaga, što našom nepovoljnom pozicijom, ali i našom nespremnošću i msilm da svijest o  tome da mi moramo voditi jednu autentičnu politiku koja će služiti temeljnim interesima našeg naroda, bez obzira s kim se ti interesi u nekom trenutku poklapali mora biti ideja vodilja i ja vjerujem da imamo toliko političke mudrosti i koncentracije da se vodimo tim načelima.


HDZ 1990 često je na udaru Platformaša, a i njima bliskih medija. Spominju tako veliko nezadovoljstvo istaknutih članova vaše stranke, najavljuje se masovni prelazak u HSP. Očito je kako se želi oslabiti HDZ 1990 i razbiti koalicija dva HDZ-a. Koliko je hrvatski blok čvrst i je li rejting "Devedesetke" oslabio ili porastao zbog koaliranja s HDZ BiH, i kakvo je stanje u vašoj stranci?


-Mislim da je HDZ 1990 politički fenomen u BiH. Mi smo napadnuti sada samo za to što nismo htijeli ući u vlast.To je fenomen da se stranka napada zato što ne želi ući u vlast izvan nekih načela. I kao što smo 2006. sve iznenadili i šokirali pojavom i snagom, da u kratkom vremenu, nastajući i u šprintu mjenjajući i redefinirajući tu negativnu silaznu putanju kad je hrvatska ustavna i politička pozicija u pitanju, tako smo to isto sada uradili. Svi su računali na HDZ 1990 u svojim kombinacijama, ali mi imamo pravo na svoj vlasti politički put i on je dosljedan, bez obzira na to što neki unutar stranke nisu imali strpljenja i danas ga nemaju, što imaju, možda i opravdanih razloga za određenu vrstu nezadovoljstva, nekim praktičnim i organizacijskim pitanjima u stranci, ali to ne može biti razlog ni za kakvu političku nervozu. Naprotiv, ja mislim da će vrijeme koje je pred nama donijeti novi politički uzlet HDZ 1990, jer smo mi ostali vjerni temeljnim političkim načelima, a parnerstvo s HDZ BiH bit će snažno i kvalitetno ukoliko obje stranke budu pokazale da su u stanju realizirati javno, kroz ovaj koalicijski sporazum, preuzete obveze. U tom smislu vidimo da ima problema u određenim županijama, gdje pojedinci i dijelovi stranačkih struktura kao prioritet stavljaju vlastite i uskostranačke pozicije, u odnosu na ove temeljne ciljeve. I od toga će  ovisiti snaga ovog sporazuma. Ali, bez obzira kako će se tko u tom procesu ponašati HDZ 1990. ne smije iznevjeriti ta načela, pa makar nas to nekada i koštalo u smislu stranačke pozicije. M smo platili jednu stranačku cijenu, zarad nacionalne, ali to smo uradili svijesno, to smo uradili odgovorno i vrijeme će pokazati kako je to bila dobra politička investicija.