Na sezonskim se poslovima može zarađivati više od 1000 dolara

Sezonski se poslovi mogu naći najčešće na moru, u ugostiteljstvu, ali i u daljim zemljama, poput Njemačke, Turske i brojnih arapskih zemalja, u kojima mjesečne zarade sežu i više od 1000 dolara, piše Dnevni list. 

Ferijalni rad u Njemačkoj

Sezonski poslovi, prema riječima Edine Šehović, marketing menadžerice na portalu Posao.ba, na ovom se portalu većinom vežu za poslove u Turskoj, arapskim zemljama te Hrvatskoj i Crnoj Gori. Šehović ističe da su to najčešće poslovi u ugostiteljstvu, pa se traže konobari, kuhari, spremačice i slično, a arapske zemlje traže sezonske radnike za rad u hotelima, na kruzerima i slično. Šehović je napomenula da je zarada u ovakvim poslovima dosta dobra, jer jedan konobar, kuhar ili pak spremačica mogu zaraditi čak i 1000 dolara.

- S obzirom da se uz poslove u arapskim zemljama nude i smještaj i hrana tijekom zaposlenja, onda iznos plaće još više vrijedi, poručuje Šehović. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH (ARZ BiH) nemaju podatke o ukupnom broju objavljenih sezonskih poslova, no, još od 2008. godini posreduju u zapošljavanju studenata u ferijalnom radu u SR Njemačkoj. Prema riječima Siniše Veselinovića, šefa Grupe za domaće tržište rada u ARZ-u BiH, poslovi za studente u toj zemlji traju maksimalno dva mjeseca, a kvota u zapošljavanju je ranije bila 200, dok se sada može zaposliti maksimalno 150 mladih. Prošle godine ih je ukupno na ferijalnom radu bilo zaposleno 96, dok je bilo oko 120 ponuda. Zaradom su studenti, kaže naš sugovornik, bili zadovoljni. Njihova bruto satnica je bila između 6,50 i 8 eura. Tako, ako u prosjeku rade osam sati dnevno i ako su imali 20 radnih dana u mjesecu, onda mogu zaraditi više od 1000 eura.
-

Zaposliti se mogu studenti koji nisu prva i završna godina studija, a uvjet je određena razina poznavanja njemačkog jezika, što polažu ovdje nakon prijave, objasnio je Veselinović koji dodaje da su najtraženija zanimanja u ugostiteljstvu, uslugama u trgovinama te turizmu, jer je dosta studenata ranije radilo u privatnim pansionima, motelima i hotelima, gdje su bili spremači soba ili, pak, pomoćni radnici u kuhinji i slično.

Radne dozvole

Veselinović naglašava da je najviše ponuđeno sezonskih poslova, u vrijeme turističke sezone, u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Što se tiče Hrvatske, tu se građani BiH, koji imaju hrvatsko državljanstvo, tretiraju kao domaća radna snaga i ne treba im radna dozvola. U ovoj zemlji, objašnjava naš sugovornik, postoji određena kvota o izdavanju radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, koje nisu članice EU-a.
- Dosta bh. stanovništva radi u Hrvatskoj na osnovi dvojnog državljanstva, a dosta ih i radi na crno, naglasio je Veselinović dodavši da u Hrvatsku najviše ide raditi Hercegovaca. Što se tiče Crne Gore, tu najviše idu raditi iz istočne Hercegovine i istočnog dijela Republike Srpske. Bosanci i Hercegovci na listi zaposlenih sezonskih radnika u Crnoj Gori na drugom su mjestu, odmah su iza radnika Srbije.