Ulazi li rijeka u kuće ili kuće u rijeku?

Poplave koje su posljednjih dana pogodile Mostar i njegovu širu okolicu ponovno su pokazale staru i dobro poznatu činjenicu. Najteže su stradala područja uz riječne tokove i njihovu neposrednu blizinu. Riječ je ponajprije o dijelovima uz Buna, Bunica i Neretva, rijekama koje su stoljećima oblikovale prostor, ali su u novije vrijeme potisnute betonom, podzidama i bespravnom gradnjom.

Na ovakve količine padalina rijetko se tko može u potpunosti pripremiti. No razmjeri štete aktualizirali su staro pitanje koje se već godinama ponavlja u javnom prostoru Mostara. Pitanje načina na koji se gradilo, gdje se gradilo i tko je to dopuštao. Društvene mreže možda su to najbolje sažele u jednoj rečenici: “Nije voda ušla u kuće, nego su kuće ušle u vodu.”

Upozorenja koja su ignorirana

Još početkom 2000-ih godina na području Bune, Blagaja i Malog polja upozoravalo se na posljedice urbanističkog bezakonja. Upozorenja objavljena ranije  detaljno su opisivali kako se prostor koji je regulacijskim planovima bio predviđen kao urbano zelenilo, parkovi i zaštitni pojas uz rijeku, pretvara u zone luksuznih vila, betoniranih obala i suženih korita.

Poluotok na Buni, koji je planovima trebao ostati prirodna tampon-zona između rijeke i naselja, postao je simbol tog procesa. Umjesto zelenila, nastali su bazeni, podzidi i ograđena privatna dvorišta. Umjesto prostora koji bi u slučaju visokog vodostaja “primio” rijeku, stvoren je čvrsti zid koji vodu usmjerava prema naseljima.

FOTO/VIDEO  Pogledajte iz zraka urbicid na Buni

O urbicidu u središtu Grada Mostara na našem portalu se iscrpno pisalo, no sve više pritužbi, pisama i mailova dobivamo iz šire okolice Mostara, Bune, Blagaja, Malog Polja…

Tada se upozoravalo i na odgovornost gradskih službi koje nisu smjele dopustiti gradnju bez izmjena regulacijskih planova, ali i na šutnju nadležnih županijskih institucija zaduženih za upravljanje vodnim dobrom. Kaznene prijave su se gomilale, ali sustav se nije mijenjao. Nelegalna gradnja je vremenom formalno zaustavljena, no šteta je već bila učinjena.

Poplave 2026. kao posljedica, ne iznimka

Dvadeset i pet godina kasnije, obilne padaline koje su danima zahvaćale Hercegovinu dovele su do rekordnih vodostaja. Buna je premašila razine iz 2010. godine, a Bunica se izlila na šire područje Malog polja. Snimke iz zraka jasno pokazuju ono na što su urbanisti i mještani godinama upozoravali. Rijeka je zauzela prostor koji joj je nekada pripadao.

Pod vodom su se našli pristupni putovi, dvorišta i objekti izgrađeni tik uz obalu. Teren koji je nekada bio prirodna poplavna ravnica pretvoren je u građevinsku zonu, bez prostora za “višak” vode. U takvim okolnostima poplava više nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada.

Zaštita rijeka, korita i poplavnih zona jasno je propisana Zakonom o vodama Federacije BiH.

Tim zakonom vodno dobro obuhvaća korita rijeka, obale i inundacijska područja, a u zaštitnim pojasevima uz vodotoke gradnja je zabranjena ili strogo ograničena. Svaka intervencija na vodnom dobru mora imati vodnu suglasnost i odobrenje nadležnih vodoprivrednih tijela, a lokalne urbanističke ili građevinske dozvole ne mogu biti iznad federalnog zakona.

Upravo su područja uz Bunu, Bunicu i Neretvu, gdje je godinama tolerirana ili legalizirana gradnja u neposrednoj blizini rijeka, tijekom aktualnih poplava pretrpjela najveću štetu. 

VIDEO  Snimke iz zraka pokazuju razmjere poplava zbog izlijevanja Bune i Bunice

Obilne padaline koje danima zahvaćaju područje Hercegovine dovele su do ozbiljnog porasta vodostaja rijeka Bune i Bunice, koje su danas na više lokacija izašle iz svojih korita. Snimke…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.