Solarna hobotnica u Mostaru: Mještani blokiraju, inspektori prikrivaju, HDZ odobrava

Pravno nasilje nad mještanima mostarskih naselja Miljkovići i Kozica, koje traje više od godinu i pol dana, a provode ga gradske službe zajedno s gradonačelnikom Mariom Kordićem, direktorom JP Cesta Federacije Ljubom Pravdićem i drugima, bliži se kraju.

Franjo Takač mora u roku od osam dana zatvoriti pristupni put gradilištu solarnog postrojenja koje je izgradio za vlastite potrebe – stoji u naredbi komunalnog gradskog inspektora. Prije toga, županijski građevinski inspektor Haris Spahić poništio je rješenje gradskog građevinskog inspektora Adisa Gološa, čiji je rad posebna priča i o čijim nezakonitim postupcima ćemo pisati u nastavku teksta.

Takaču i Šišoviću je u dozvolama za solarnu elektranu kao pristup jasno naznačeno korištenje postojećeg 'javnog nekategoriziranog puta'. Međutim, budući da se ne radi o javnom nekategoriziranom putu, jasno je da Grad Mostar ostaje simbol institucionalnog kaosa – grad u kojem je za ostvarenje elementarnog zakonskog prava potrebna vječnost borbe protiv stranačke hobotnice koja djeluje na svim razinama.

Ljubo Pravdić, dugogodišnji direktor JP Ceste Federacije BiH iz redova HDZ-a, na kraju je i službeno dao privremeni priključak na nezakoniti privatni put, i to bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa – sve kako bi se izašlo u susret Takaču i njegovim partnerima u realizaciji solarne investicije vrijedne oko 8 milijuna KM.

Nevjerojatna je činjenica da su investitori, među kojima je i Ivan Pavković Šišović – jedan od vlasnika mesne industrije Šišović – probili pristupni put do gradilišta solarnog postrojenja ilegalno, i to za potrebe samog projekta. Nakon što je otkupio koncesiju od Šišovića, Franjo Takač je s ruskim partnerima nastavio koristiti i dodatno graditi nezakoniti put.

Posebno je indikativno da je Takač, što je portal hercegovina.info prethodno i objavio, za svega 5 % udjela u firmi Enersol pristao koristiti političke veze za ishođenje potrebnih dozvola. Uz pomoć stranačkih struktura i srpsko-ruskih partnera – od kojih su neki pod međunarodnim sankcijama – započeo izgradnju solarnog postrojenja na državnom zemljištu kod Mostara. Riječ je o zemljištu koje je, zbog pravne zabrane raspolaganja državnom imovinom i trajne prenamjene, zakonski zaštićeno, pa je cijeli projekt od samog početka upitan s aspekta legalnosti. Podrijetlo kapitala kojim Takač "sređuje" dozvole preko HDZ-ovih struktura i gradi elektranu također je, kako doznaje hercegovina.info, predmet istrage nadležnih organa.

Solarna elektrana snage 6 MW, koju Takač gradi s partnerima, u konačnici bi trebala vrijediti oko 8 milijuna KM.

"Pravni nasilnici – to smo mi": Mario Kordić i Bekir Isaković

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić podnio je kaznenu prijavu protiv Bekira Isakovića i Harisa Spahića, optužujući ih za ometanje zakonite gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

U izjavi za medije, Kordić je poručio kako će "na brutalno pravno i institucionalno nasilje kojim se pokušava zaustaviti zakonita gradnja HNK ubuduće reagirati najoštrije, svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima".

Riječ je o već dobro poznatoj retorici političkih partnera u kriminalu – HDZ-a i SDA – koju koriste gotovo trideset godina od završetka rata kako bi skrenuli pažnju javnosti s korupcije i pogodovanja koja se odvijaju u pozadini. Kada se ove dvije stranke ne mogu dogovoriti oko podjele interesa, tada svaka od njih koristi zakon isključivo kao oružje protiv druge strane – dok se javnosti serviraju stare ideološke podjele.

Isti taj Bekir Isaković, kojeg sada Kordić optužuje, ranije je pogodovao HDZ-ovim tajkunima, pa i Zdravku Mamiću, kada je omogućio izdavanje dozvola za nastavak gradnje prethodno ilegalno izgrađene trafostanice na lokalitetu Međine. Ta trafostanica je ključna za puštanje u rad solarnih postrojenja povezanih s moćnim investitorima. O činjenici da je Isaković mjesecima skrivao dozvole od samih mještana Međina – detaljno ćemo pisati u jednom od sljedećih tekstova.

U pozadini svega je dobro uigrana shema: dok HDZ kontrolira gradonačelničku funkciju i gradski urbanizam – koji ima izravan utjecaj na rad inspekcija poput one u kojoj radi Adis Gološ – SDA drži Ministarstvo građenja i inspektorat, kao drugostupanjsko tijelo za odlučivanje o žalbama i sporovima vezanim uz gradnju.

Godinama već ti isti politički partneri donose nezakonite prostorne planove, usvajaju gradske proračune bez uključivanja mjesnih zajednica i građana, te postavljaju stranačke kadrove na ključne pozicije – ljude koji služe interesima stranke, a ne javnom dobru. Federalni zakon o principima lokalne samouprave primjenjuju selektivno, i to uglavnom onda kada građansko sudjelovanje nije potrebno.

"Zelena tranzicija" – sinonim za pljačku državne imovine?

Termin zelena tranzicija, koji gradonačelnik Mario Kordić rado koristi u javnim nastupima, nakon tri godine provedbe u Mostaru sve se više pretvara u eufemizam za nezapamćenu pljačku državne imovine i trajno uništenje poljoprivrednog, neobnovljivog zemljišnog resursa – sve kako bi stranački privilegirani tajkuni mogli dodatno profitirati. Iza retorike o održivosti i energetskoj neovisnosti, na terenu se često odvija proces bespravnog zauzimanja zemljišta, pogodovanja investitorima i ignoriranja potreba lokalnog stanovništva.

Donosimo kronologiju pravnog nasilja koje vrše članovi hobotnice Adis Gološ, Mario Kordić, Ljubo Pravdić, Asim Brajević I ostali

Iako je od prvog dana jasno i moguće dokazati u svega nekoliko klikova — posao koji ne traje više od pet minuta — mještani mostarskih naselja Miljkovići i Kozica već godinu dana pokušavaju, kroz gradske, županijske i federalne institucije, dokazati ono očito: da je investitor samoinicijativno i nezakonito probio pristupni put do gradilišta, koristeći državno zemljište isključivo za vlastite potrebe.

S druge strane, tzv. Kordićeva hobotnica svim se silama trudi taj čin prikazati kao legalan, predstavljajući ga kao “postojeći javni nekategorizirani put” – sve u cilju da se udovolji interesima ruskih investitora.

Tko štiti ruske partnere i Franju Takača?

U travnju 2024. godine, tvrtka Energo Sunce d.o.o. Posušje, čiji je stvarni vlasnik Ivan Pavković Šišović, započela je probijanje ilegalnog puta na području Koboliovače, na potezu između Mostara i Čitluka. Put je građen za potrebe izgradnje solarnog postrojenja, bez odobrenja i suglasnosti lokalne zajednice.

Zatečeni i ogorčeni, mještani Miljkovića i Kozica odmah izlaze na teren, fizički zaustavljaju bagere i zaustavljaju daljnje radove. Nakon razgovora s mještanima, Šišović im obećava da neće nastaviti s gradnjom.

No, zanimljivo i simptomatično jest to da je Šišović dobio koncesije na lokacijama koje se podudaraju s područjima na kojima je ranije koncesije dobio i HDZ-ov tajkun Ljiljanko Palac. Najnoviji primjer toga je projekt u Poklečanima, gdje upravo Šišović i Palac kao partneri planiraju izgradnju velikog solarnog postrojenja – projektu kojem su se mještani Rakitna jednoglasno usprotivili.

Šišović nije odolio novcu – koncesiju prodaje Takaču i ruskim investitorima

Ivan Pavković Šišović, jedan od suvlasnika mesne industrije Šošović, prodao je koncesiju za izgradnju solarnog postrojenja firmi Enersol, čiji je pravni zastupnik sveučilišni profesor Franjo Takač. U procesu prenosa koncesijskih prava, Šišović je, kako doznajemo, ostvario znatnu financijsku dobit – zarađujući oko milijun maraka samo na papirima.

Naknadno će se ispostaviti da iza tvrtke Enersol zapravo stoje ruski investitori, a Takač figurira kao lokalni posrednik i formalni zastupnik projekta.

"Ja sam novi investitor" – mještani rekli NE

U rujnu 2024. godine, Takač se pred mještanima Miljkovića i Kozica predstavio riječima: "Ja sam novi investitor", iako mu je, prema službenim podacima, imovinsko stanje bilo skromno. Unatoč tome, najavio je investiciju od oko 8 milijuna KM u izgradnju solarnog postrojenja. Prije početka radova, mještanima je nudio pomoć, odnosno za projekte poboljšanja kvalitete života u selu. Međutim, mještani su to kategorički odbili, poručivši da nisu na prodaju. Unatoč protivljenju lokalne zajednice i bez potrebnih dozvola za magistralni priključak i pristupni put, Takač nastavlja s gradnjom ilegalnog puta do gradilišta – istim putem kojim je ranije pokušao proći i Šišović.

Kada su mještani ponovno blokirali gradilište, na teren izlazi policija i konstatira da investitor ne posjeduje nikakav valjan dokument koji bi dokazao legalan pristup gradilištu. Radovi su tada privremeno obustavljaju.

Gradski građevinski inspektor Adis Gološ pomogao investitorima u nezakonitim radnjama

Dana 30. rujna 2024. godine, mještani mostarskih naselja Miljkovići i Kozica podnijeli su inspekcijski zahtjev Službi za inspekcijske poslove Grada Mostara, tražeći nadzor nad nezakonitim probijanjem pristupnog puta do gradilišta solarnog postrojenja.

Šef Službe za građevinske propise, Jesenka Mahinić, dodjeljuje predmet građevinskom inspektoru Adisu Gološu, koji — unatoč proteku od osam mjeseci — ne poduzima ništa konkretno, niti je u stanju utvrditi ono što je od početka jasno i javno dostupno: da je investitor Franjo Takač, bez potrebnih dozvola, nezakonito probio pristupni put preko državnog zemljišta za osobne potrebe te da se ne radi o javnom nekategoriziranom putu, kako to investitor tvrdi.

Situacija dodatno eskalira 9. listopada, kada Takač osobno dolazi do inspektora Gološa, a na zahtjev policije da dostavi dokaz o zakonitosti pristupnog puta — Gološ istog dana, bez ikakve zakonske provjere, vlastoručno sastavlja nečitak zapisnik u kojem proizvoljno navodi da "nema primjedbi na pristupni put".

Taj zapisnik Takač odmah dostavlja policiji, pokušavajući ga prikazati kao dokaz legalnosti. Zanimljivo je da Gološ tek 20 dana nakon službenog zahtjeva mještana dostavlja obavijest njima – bez prava na žalbu. U isto vrijeme kada ignorira građane, Gološ isti dan kad sastavlja zapisnik uručuje ga Franji Takaču, pokazujući jasnu pristranost u cijelom postupku.

Mještani organizirali prosvjed, Asim Brajević na mjesto događaja stigao s više policijskih patrola

Dana 11. listopada 2024. godine, mještani naselja Miljkovići i Kozica organizirali su mirni prosvjed zbog višemjesečne pravne i institucionalne nepravde, ali i zbog konkretnih prijetnji sigurnosti koje uzrokuje nezakonita gradnja solarnog postrojenja na državnom zemljištu — bez njihove suglasnosti. Glavni razlog prosvjeda je činjenica da investitor nema dozvole za pristupni put prema gradilištu, kao ni priključak na magistralnu cestu Mostar – Čitluk, za što je po zakonu nadležno poduzeće JP Ceste Federacije BiH. Mještani upozoravaju da investitor svakodnevno ugrožava sigurnost u prometu, izlazeći s gradilišta na magistralu bez dozvola, i to na nepreglednoj krivini te u punoj prometnoj traci, čime se stvara ozbiljan rizik za sve sudionike u prometu.

Unatoč legitimnim zahtjevima građana, na mjesto mirnog prosvjeda dolazi više patrola policije, koji predvodi Asim Brajević, zapovjednik Policijske postaje Mostar - centar. Prosvjed je prošao mirno, ali poruka mještana ostaje jasna: "Ne želimo nelegalne projekte na našem zemljištu, bez suglasnosti zajednice i mimo zakona."

Asim Brajević, zapovjednik PS Mostar – Centar: "Po papirima, mi smo na strani investitora"

U razgovoru koji su mještani vodili s nadležnima, zapovjednik PS Mostar Asim Brajević držao je u rukama izvještaj građevinskog inspektora Adisa Gološa, koji je, prema svemu sudeći, do Brajevića stigao preko investitora Franje Takača. Znakovito je da se Brajević poziva na taj dokument kao osnovu za svoj stav, izjavljujući:  "Po papirima, mi smo na strani investitora."

Međutim, važno je naglasiti da Adis Gološ kao gradski građevinski inspektor u tom trenutku nije nadležan za pitanje priključka na magistralnu cestu za što investitor ne posjeduje dozvolu, jer je za to zaduženo javno poduzeće Ceste Federacije BiH, a ne gradska inspekcija. Unatoč tome, Brajević ignorira tu činjenicu i otvoreno staje na stranu investitora, čime dodatno produbljuje nepovjerenje građana u institucije.

Takač nakon prosvjeda nastavio s probijanjem nezakonitog puta, JP Ceste izdale nalog za obustavu radova

Unatoč jasnom protivljenju lokalne zajednice i održanom prosvjedu 11. listopada 2024. godine, investitor Franjo Takač nastavlja s nezakonitim probijanjem pristupnog puta do gradilišta solarnog postrojenja na području Miljkovića i Kozica. Dok mještani svakodnevno upozoravaju na kršenje zakona i ugrožavanje sigurnosti, zapovjednik PU Mostar Asim Brajević šalje policijske patrole na teren, kako bi nadzirao mještane koji ukazuju na nepravilnosti.

Istoga dana kada je održan prosvjed, JP Ceste Federacije BiH izdalo je službeni nalog Franji Takaču za obustavu svih radova u cestovnom pojasu magistralne ceste Mostar – Čitluk, s obzirom na to da investitor nema potrebne dozvole.

U razgovoru za portal hercegovina.info, djelatnik JP Ceste Federacije Igor Marković potvrdio je da investitor ne posjeduje dozvolu za priključak na magistralnu cestu te da takvu dozvolu na toj lokaciji ne može ni dobiti.

Uzrujani Takač federalnim inspektorima: "Nisam znao da mi trebaju dozvole za priključak na magistralu"

Nakon što mu je JP Ceste Federacije BiH 11. listopada 2024. izdao službeni nalog za obustavu radova u zaštitnom pojasu magistralne ceste Mostar – Čitluk, investitor Franjo Takač pred federalnim inspektorima izjavljuje da nije znao kako su mu potrebne dozvole za priključak na magistralu.

No, nastavlja se upravo ono zbog čega je Takač i ušao u partnerstvo s ruskim investitorima – kako bi, "sređivao dozvole putem HDZ-a" u zamjenu za 5 % vlasničkog udjela u firmi Enersol. Uloga gradonačelnika Mostara Maria Kordića od početka igra značajnu ulogu u ovom slučaju.

Prema izvorima portala Hercegovina.info, Takač se nakon naloga o obustavi radova sastaje s nepoznatim osobama u jednom poznatom mostarskom restoranu. U rekordnom roku, iz JP Ceste Federacije dolazi nova obavijest koju potpisuje direktor Ljubo Pravdić.

U toj obavijesti navodi se kako je "ranije vođen postupak" koji je okončan mišljenjem da JP Ceste nije nadležan ako se pristup gradilištu ostvaruje putem postojećih lokalnih prometnica, izvan zaštitnog pojasa magistralne ceste.

Na taj način se pokušavao stvoriti pravni okvir koji retroaktivno opravdava već probijeni nezakoniti put, iako je jasno da su Takač i Ivan Pavković Šišović još ranije bespravno probili pristupni put, a Ljubo Pravdić sada praktično potvrđuje da "nema ništa protiv" njegova korištenja – pod uvjetom da se radi o postojećoj lokalnoj prometnici s magistralnim priključkom.

Igrokaz u režiji Takača, Kordića i Pravdića

Nakon višestrukih zahtjeva koje su mještani Miljkovića i Kozica uputili JP Ceste Federacije BiH, upozoravajući da investitor Franjo Takač nezakonito i bez dozvola koristi priključak na magistralnu cestu Mostar – Čitluk, direktor Ljubo Pravdić 5. studenoga 2024. godine izdaje naredbu mostarskoj firmi Ceste d.d. da na spornoj lokaciji postavi zaštitnu ogradu u zoni nepregledne krivine.

U istom dopisu sugerira investitoru da podnese zahtjev gradskoj službi za urbanizam radi legalizacije korištenja priključka. Već tada, bilo je jasno da je riječ o unaprijed isplaniranom političko-administrativnom igrokazu između Franje Takača, gradonačelnika Maria Kordića i direktora Ljube Pravdića.

Mještani zaprimaju nalog o postavljanju ograde 13. studenoga, ali samo dva dana kasnije, 15. studenoga, stiže nova obavijest — ovaj put od samog Pravdića — kojom se obustavlja provedba postavljanja zaštitne ograde, s obrazloženjem da je u međuvremenu započet upravni postupak na zahtjev investitora.

Tog istog dana, 13. studenoga 2024., Franjo Takač putem Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara podnosi zahtjev za izgradnju priključka na magistralnu cestu, a postupak se okreće u njegovu korist — jer već 2. prosinca 2024. dobiva rješenje o privremenom priključku, do završetka radova.

Međutim, do danas Takač nije učinio ništa po pitanju izgradnje ili osiguranja tog priključka, iako se na to obvezao rješenjem izdanom od strane JP Ceste Federacije, odnosno svog stranačkog kolege Ljube Pravdića.

Postavlja se ključno pitanje: Na temelju čega je Pravdić uopće dao odobrenje za priključak, ako je put do tog priključka probijen nezakonito?
To su u konačnici utvrdili i komunalni i županijski inspektori, koji su jasno konstatirali da je riječ o bespravnom putu.

Kordić znao za priključak za koji mještani nisu znali mjesecima

Na drugoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, održanoj 20. prosinca 2024. godine, na pitanje vijećnika HRS-a Slavka Zovke o zakonitosti pristupnog puta i priključka za gradilište solarnog postrojenja, gradonačelnik Mario Kordić odgovara s informacijom da je investitor dobio pozitivan odgovor od JP Ceste Federacije za sporni priključak i da nije točno da je naloženo postavljanje zaštitne ograde.

Kordićev odgovor sugerira da je bio blagovremeno i izravno upućen u postupke izdavanja dozvola, što dodatno potvrđuje sumnje u koordinirano djelovanje gradske uprave, JP Ceste Federacije i investitora, mimo znanja i prava lokalne zajednice.

Gradski građevinski inspektor Adis Gološ u klupku nezakonja

Nakon duge i iscrpljujuće pravne borbe mještana, jedno je postalo sasvim jasno – kada inspektor ne želi raditi po zakonu, koristi formalnosti kako bi izbjegao odgovornost. Umjesto rješenja na koje se građani mogu žaliti, šalje obavijesti bez prava na pravnu zaštitu. Upravo takvu praksu provodi gradski građevinski inspektor Adis Gološ.

Mještani naselja Miljkovići i Kozica dana 8. studenoga 2024. godine ponovno podnose inspekcijski zahtjev, tražeći od Gološa da utvrdi činjenično stanje na terenu i zabrani nezakoniti pristupni put gradilištu za solarno postrojenje.

No, Gološ 27. studenoga 2024. ponovno odgovara samo obavijesti – bez mogućnosti žalbe, čime, prema mišljenju mještana, svjesno odugovlači postupak i kupuje vrijeme investitoru Franji Takaču i njegovim ruskim partnerima.

Adis Gološ odbio utvrditi osnovne činjenice i postupiti po zakonu

U nizu spornih poteza gradskog građevinskog inspektora Adisa Gološa, posebno se ističe događaj od 18. studenoga 2024. godine, kada je u prostorije inspekcije pristupio Franjo Takač, vlasnik i direktor firme Enersol, te s inspektorom zajedno pregledao projektnu dokumentaciju. U službenoj zabilješci Gološ konstatira da u dokumentaciji nisu mogli pronaći podatke o pristupnom putu, osim što je u urbanističko-tehničkim uvjetima navedeno da se prilaz gradilištu ostvaruje s "javnog nekategoriziranog puta".

No, postavlja se logično pitanje: ako pristupni put kojim se Takač koristi nije upisan kao javni nekategorizirani put i ako je nezakonito probijen preko državnog zemljišta – što je onda točno Gološ inspekcijski pregledavao?

Uvidom u projektnu dokumentaciju koju posjeduje redakcija Hercegovina.info, jasno se vidi da pristupni put ne postoji u trenutku izrade projekta, što je vidljivo na više mjesta, uključujući i stranicu 62 grafičkih priloga glavnog projekta.

Iz svega proizlazi da je Takač svjesno izostavio definiranje pristupnog puta u dokumentaciji koju je predočio Gološu, a ovaj pak namjerno izbjegava suočiti se s činjenicama.

Umjesto da izvrši zakonom propisanu inspekcijsku dužnost, Gološ pokušava prebaciti odgovornost na druge — pa tako šalje upit Odjelu za urbanizam Grada Mostara, točnije zaposlenici Jeleni Drmač, podređenoj gradonačelniku Mariju Kordiću, tražeći da mu ona kaže koji je službeni pristupni put gradilištu.

Na taj način, Gološ pokazuje da ne želi donijeti odluku na temelju vlastitog uvida, već se oslanja na tumačenja odjela koji je već izdao dozvolu investitoru.

Jelena Drmač kao produžena ruka Kordića

U odgovoru koji je službenica Odjela za urbanizam Grada Mostara, Jelena Drmač, uputila inspektoru Adisu Gološu, jasno se vidi pokušaj retroaktivnog opravdanja nezakonitih radnji investitora Franje Takača i Ivana Pavkovića Šišovića.

Drmač navodi sljedeće:

“Investitor je nakon početka izgradnje utvrdio da je jedan od predloženih puteva u lošem stanju (dijelom neprohodan), te je predložio priključak s drugog postojećeg makadamskog puta na magistralnu cestu M17.4, za što je zatraženo odobrenje JP Ceste Federacije BiH.
Za korištenje javnih nekategoriziranih puteva nije potrebno izdavanje posebnog odobrenja, niti projekt za izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana treba sadržavati put koji se koristi za pristup elektrani.”

Iz ovog odgovora proizlazi samo jedan logičan zaključak – Takač i Šišović sami su sebi probili pristupni put, a potom ga predložili urbanizmu, odnosno Jeleni Drmač, koja u svom odgovoru ne preispituje zakonitost već daje alibi za postojeće stanje, bez pravne osnove.

Mještani prijavili Adisa Gološa upravnoj inspekciji zbog nezakonitog postupanja

Nakon što su zaprimili još jednu obavijest bez prava na žalbu od strane gradskog građevinskog inspektora Adisa Gološa, mještani Miljkovića i Kozica odlučuju pokrenuti postupak protiv samog inspektora – i to pred Upravnom inspekcijom HNŽ-a.

U prijavi traže da Gološ konačno postupi po zakonu, odnosno da donese upravni akt s poukom o pravnom lijeku, što bi im omogućilo pravnu zaštitu i mogućnost žalbe na njegovu odluku.

Upravna inspekcija HNŽ-a zatim daje nalog Gološu da postupi prema zahtjevu građana, da primi predstavnike mještana u prostorije inspekcije i omogući im dostavu dokaznog materijala.

No, Gološ odgovara na svoj način: u vrijeme božićnih blagdana, kada pošte ne rade i kada je službena komunikacija znatno otežana, šalje poziv predstavniku mještana da se pojavi u prostorijama inspekcije 27. prosinca 2024. godine. Poziv je uručen na sam dan kada je bio zakazan sastanak, čime je faktički onemogućeno prisustvovanje.

U međuvremenu, Adis Gološ već unaprijed donosi rješenje s datumom 27.12.2024., kojim odbacuje zahtjev mještana, i zatim odlazi na godišnji odmor – bez ikakvog stvarnog dijaloga ili razmatranja novih činjenica.

Gološev pokušaj manipulacije Google Earth snimkama

U rješenju od 27. prosinca 2024. godine, gradski građevinski inspektor Adis Gološ pokušava opravdati postojanje pristupnog puta koristeći Google Earth History, navodeći sljedeće:

“Alatom Google Earth History, koji omogućuje uvid u stanje neke lokacije u prošlosti, izvršen je uvid u lokaciju u predmetu te je preuzet zadnji aktuelni snimak (od 12.07.2024. g.), kao i snimak stanja iste pozicije od npr. 31.08.2019. g. i drugih datuma. Vidljivo je da trenutni put slijedi potpuno istu liniju vidljivu na snimcima iz prethodnih godina, što sugerira da je put na istom mjestu postojao i prethodnih godina ili je reljef terena takav da se mogao koristiti kao pristupni put uz minimalne zahvate u terenu.”

No, upravo ova izjava dodatno kompromitira Gološa, jer provjerom u alatu Google Earth History, kao i u službenom registru katastra (katastar.ba), jasno se vidi da pristupni put nikada nije postojao, niti je bio registriran kao takav. Put je, prema dostupnim satelitskim i kartografskim podacima, probijen između 2023. i 2025. godine – i to isključivo za potrebe investitora Franje Takača i njegovih partnera. Time ne samo da zanemaruje očigledne podatke, već i otvoreno demonstrira pristranost, koristeći paušalne interpretacije satelitskih snimaka kako bi obranio nezakonite radnje investitora.

Mještani uložili žalbu, županijski inspektor lako poništio rješenje Adisa Gološa

Dana 8. siječnja 2025. godine, mještani Miljkovića i Kozica, putem svojih pravnih zastupnika, podnose žalbu Ministarstvu prostornog uređenja i građenja HNŽ-a na rješenje koje je donio gradski građevinski inspektor Adis Gološ.

Upravni postupak vodio je županijski građevinski inspektor Haris Spahić, koji dana 2. travnja 2025. godine donosi rješenje o poništenju Gološeve odluke, utvrđujući niz propusta u njegovom radu.

U rješenju županijskog inspektora doslovno se navodi:

“U urbanističko-tehničkim uvjetima nije precizirano s kojeg javnog nekategoriziranog puta se ostvaruje prilaz do navedene građevne parcele, niti je naznačeno na kojoj se parceli taj put nalazi. U spisu je priložena kopija katastarskog plana od 3.5.2024. godine, s ucrtanim predmetnim putem od krivine na magistralnoj cesti Mostar – Čitluk, za koji je urbanističko-građevinski inspektor tvrdio da je postojao prije početka radova. Međutim, on nije utvrdio je li predmetni put na katastarskoj čestici označenoj kao k.č. 263 k.o. Miljkovići upisan u katastru kao javni nekategorizirani put.”

Unatoč otporu mještana, brojnih inspekcijskih prijava i jasno utvrđenih nezakonitosti, sustav je uporno štitio investitora umjesto građana. Ovaj slučaj nije samo lokalna priča, već ogledni primjer kako „zelena tranzicija“ može postati paravan za privatni interes – kad institucije prestanu služiti javnom dobru.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.