SDA-ovci ipak došli na Gradsko vijeće u Mostaru, zaiskrilo zbog južnih naselja i 'prekrajanja granica'

Na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara raspravljalo se o izmjenama i dopunama Odluke o adresnom sustavu Grada Mostara, odnosno označavanju naseljenih mjesta, ulica, trgova i zgrada brojevima.

Iako Klub vijećnika Bošnjaka bojkotira sjednice Gradskog vijeća, na raspravu o ovoj točki došla su dva vijećnika SDA, Jasmin Pandur i Amar Džiho, koji su se uključili u raspravu.

Klub vijećnika Bošnjaka ranije je na svojoj 16. redovitoj sjednici utvrdio da se prijedlog ove odluke odnosi na vitalni nacionalni interes, sukladno Statutu Grada Mostara. Zbog toga je pokrenut mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a zahtjev je potpisao predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić.

Klub Srba zaključio je da se ne radi o promjeni granica te da odluka o adresnom sustavu ne ulazi u pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Klub Hrvata također je ocijenio kako je riječ o tehničkoj odluci koja ne pripada području zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Prema informacijama iz rasprave, i jedan vijećnik iz Kluba Bošnjaka glasovao je da vitalni nacionalni interes nije povrijeđen. Konačnu odluku o ovom pitanju donijet će Ustavni sud Federacije BiH.

Tijekom predstavljanja odluke pojašnjeno je kako se njome ne prekrajaju granice, nego se administrativno usklađuje stanje na terenu sa stvarnim stanjem u adresnom registru. Istaknuto je kako nije riječ o nacionalnom pitanju, nego o interesu građana koji žive na tim područjima.

Vijećnik SDA Jasmin Pandur rekao je, međutim, kako je prijedlog usvojen preglasavanjem Bošnjaka u nadležnom povjerenstvu.

„Smatram da predložene izmjene zadiru u teritorijalnu reorganizaciju Grada jer se mijenjaju granice mjesnih zajednica, gradskih područja i izbornih jedinica”, rekao je Pandur.

Dodao je kako se takve odluke, prema njegovu mišljenju, moraju mijenjati kroz izmjene Statuta Grada Mostara. Naveo je i kako bi u postupak trebali biti uključeni OHR i Ustavni sud Federacije BiH.

Vijećnik Amar Džiho kazao je kako smatra da je ova točka posebno osjetljiva jer se, prema njegovim riječima, radi o granicama koje se pomiču.

„Ove granice predstavljaju granice izbornih jedinica i pomjeranje granica za građevinske rente”, rekao je Džiho.

U svom izlaganju govorio je o mogućem utjecaju odluke na izborne jedinice, biračke popise, biračka mjesta i sam proces glasovanja. Pritom je iznosio podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva na pojedinim područjima, tvrdeći kako se dijelovi teritorija oduzimaju jednom naseljenom mjestu i daju drugom.

„Ovo je oduzimanje teritorija gdje većinski žive Bošnjaci i daje se mjestima gdje većinski žive Hrvati”, rekao je Džiho.

Dopredsjednik Gradskog vijeća Goran Bošnjak, koji je vodio sjednicu, odbacio je takve tvrdnje, navodeći kako se radi o obmani javnosti jer se u odluci nigdje ne spominje prekrajanje izbornih jedinica.

U raspravu se uključio i vijećnik Marko Novak, koji je rekao kako mu je jasno da je pokretanje ovog pitanja u funkciji izbora. Optužio je SDA za manipulaciju izbornim rezultatima u Mostaru kroz, kako je naveo, „prebacivanje” ljudi iz jednog gradskog područja u drugo.

U obrazloženju odluke navedeno je kako je tijekom 2025. godine provedeno označavanje u 14 naseljenih mjesta i 84 gradske ulice, odnosno oko 5000 kućnih brojeva. U 2026. godini planirano je označavanje još oko 5000 kućnih brojeva na području Grada Mostara.

Analiza postojećih adresnih podataka, kućnih brojeva i granica naseljenih mjesta pokazala je određene nekonzistentnosti koje, prema obrazloženju, zahtijevaju korekcije granica naseljenih mjesta.

U prošloj godini već su izvršene dvije izmjene granica naseljenih mjesta. Prva se odnosila na granicu između naseljenih mjesta Mostar i Vihovići, gdje je utvrđena pogreška kao posljedica nesuglasja granica katastarskih općina Mostar II i Vihovići.

Druga izmjena odnosila se na granice naseljenih mjesta Vranjevići i Kamena, a do nje je došlo nakon zahtjeva stanovnika koji su u postupku označavanja kućnih brojeva tvrdili da pripadaju naseljenom mjestu Vranjevići. Nakon provedene analize njihov zahtjev je usvojen.

Posebno je istaknut primjer naseljenog mjesta Ortiješ. Analizom kućnih brojeva utvrđeno je da obuhvat kućnih brojeva ne odgovara službenim granicama naseljenog mjesta, odnosno da određeni kućni brojevi koji nose naziv Ortiješ prema službenim granicama pripadaju drugim naseljenim mjestima, poput Gnojnica i Lakševina.

Kao primjer navedeno je da zgrada zračne luke i kućni brojevi između piste i rijeke Neretve, uz magistralnu cestu M-17, po službenim granicama pripadaju naseljenom mjestu Gnojnice, dok se prema evidentiranim kućnim brojevima vode kao Ortiješ.

Također je navedeno kako veći dio novog naselja Ortiješ prema postojećim granicama pripada naseljenom mjestu Lakševine, dok bi prema kućnim brojevima trebao biti u naseljenom mjestu Ortiješ.

Zbog toga je predloženo da se granice naseljenih mjesta korigiraju u skladu s evidentiranim kućnim brojevima i stvarnim stanjem na terenu.

Iako predlagatelji odluku opisuju kao administrativno i tehničko usklađivanje adresnog sustava, rasprava je pokazala da je pitanje u Gradskom vijeću preraslo u politički spor oko granica, izbornih područja i zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Konačnu riječ o tome je li u ovom slučaju povrijeđen vitalni nacionalni interes dat će Ustavni sud Federacije BiH.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore