Romobili na ulicama Mostara bez jasnih pravila, djeca sve češće u prometu

Električni romobili postali su svakodnevica na ulicama Mostara, osobito među djecom i mladima, ali zakonska pravila i prometna infrastruktura ne prate njihovu sve veću upotrebu. U HNŽ-u je u 2025. i dosadašnjem dijelu 2026. evidentirano 11 prometnih nezgoda s romobilima, a dio njih uključivao je i maloljetnike.

Prema odgovoru iz Policijske uprave Mostar, problem nije samo u broju nezgoda, nego i u činjenici da se električni romobili u praksi još uvijek „guraju“ u postojeće zakonske pojmove vozila, iako za njih ne postoje posebna pravila o dobi vozača, zaštitnoj opremi, dopuštenoj brzini, snazi romobila ni površinama po kojima se smiju kretati.

Djeca na romobilima bez poznavanja pravila

„Najveća odgovornost je na roditeljima. Roditelji često nisu svjesni da dijete izlaskom na javni put s romobilom postaje sudionik u prometu i podliježe prometnim pravilima“, upozorio je za Hercegovina.info Dragan Kovač, inspektor za sigurnost prometa Policijske uprave Mostar.

Ističe, maloljetne osobe koje upravljaju romobilima nisu upoznate sa sigurnosnim propisima i ne znaju pravila kretanja u raskrižju, niti da su se dužni kretati uz desni rub kolnika.

Da maloljetnici često ne poznaju prometna pravila, pokazuju i službeni podaci. Od ukupno 11 evidentiranih nezgoda s električnim romobilima u HNŽ-u, četiri su bile s ozljedama. U dvije od njih romobilima su upravljale maloljetne osobe, a jedna od tih nezgoda završila je lakšim tjelesnim ozljedama.

Policija romobile tretira kao vozila

Dok je u Republici Srpskoj upotreba električnih romobila zakonski uređena već godinama, u Federaciji BiH se na jasna pravila još čeka. Iz BiHAMK-a upozoravaju kako na državnoj razini zakon o reguliranju korištenja električnih romobila još nije definiran, zbog čega u praksi i dalje postoje brojne nejasnoće oko njihovog korištenja i nadzora u prometu. 

Pitanje romobila ovih je dana otvoreno i u susjednoj ŽZH. Vlada ŽZH ovaj je tjedan utvrdila izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se, među ostalim, regulira upotreba električnih romobila radi povećanja sigurnosti u prometu i njihove bolje integracije na prometnicama.

Prekršaji se pišu tek nakon nezgoda

U HNŽ-u se, međutim, policija u praksi i dalje oslanja na postojeće zakonske pojmove vozila. Zbog nepostojanja precizne prekršajne regulative, djelovanje policije u praksi je ograničeno, osobito kod rizičnih ponašanja vozača električnih romobila. To se odnosi na vožnju bez zaštitne opreme, kretanje noću bez odgovarajuće rasvjete i signalizacije, neprilagođenu brzinu te nepropisno kretanje prometnim površinama.

„S obzirom na nepostojeću pravnu regulativu, policija je prinuđena koristiti tumačenje pojma vozila onako kako je vozilo definirano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama“, pojašnjava Kovač.

Iako posebna pravila ne postoje, policija u HNŽ-u ipak postupa kada dođe do prometne nezgode ili prekršaja. Kovač pojašnjava kako se tada primjenjuju postojeće odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, najčešće one koje se odnose na obvezu vozača da prije svake radnje provjeri sigurnost drugih sudionika u prometu.

„Ovi prekršaji su rezultat neke prometne nezgode koja se dogodi, na primjer, na kolniku, kada djeca ili punoljetna osoba sudjeluju u prometnoj nezgodi. Onda se poteže prekršajna odgovornost“, navodi Kovač.

U praksi to znači da policija nakon nezgode utvrđuje okolnosti, uzima izjave, sačinjava zapisnik i primjenjuje najbliže zakonske odredbe koje se mogu odnositi na vozača romobila. Posebne akcije kontrole romobila, prema Kovačevim riječima, zasad se ne provode aktivno, nego policija reagira prvenstveno kroz konkretne događaje na terenu.

MUP HNŽ apelira na roditelje da pri kupnji i dopuštanju korištenja električnih romobila djeci imaju na umu da je riječ o prijevoznom sredstvu koje, unatoč nedovoljno jasnoj regulativi, predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik u prometu. Roditeljima se preporučuje da posebnu pozornost obrate na zaštitnu kacigu, reflektirajuće elemente, odgovorno ponašanje djece u prometu, poštivanje osnovnih prometnih pravila te izbjegavanje vožnje noću i na prometno frekventnim površinama.

„Maloljetne osobe koje upravljaju romobilima nisu uopće upoznate s tim sigurnosnim propisima i ne znaju pravila kretanja u raskrižju, ili da su se dužni kretati uz desni rub kolnika“, kaže Kovač.

Roditelji mogu odgovarati 

Dok se zakoni tek pokušavaju prilagoditi stvarnosti, električni romobili već su odavno svakodnevica na našim ulicama. A kada njima upravljaju djeca, odgovornost nije samo na maloljetniku koji koristi romobil, nego i na roditelju koji mu je to omogućio. Kovač pojašnjava kako Zakon o sigurnosti prometa predviđa mogućnost da, uz maloljetnika, odgovara i roditelj ako je prekršaj posljedica propuštenog dužnog nadzora.

„Za prekršaj koji počini maloljetnik može odgovarati i roditelj, ako je riječ o posljedici propuštenog dužnog nadzora. Kada je riječ o romobilima, teško je povjerovati da roditelj ne zna da ga dijete koristi, jer ga je u većini slučajeva upravo roditelj i kupio“, kaže Kovač.

U takvim slučajevima, pojašnjava, postupak se ne vodi običnim prekršajnim nalogom, nego zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka. Policija tada prikuplja dokumentaciju, izjave i zapisnik o nezgodi, a obavještava se i centar za socijalni rad.

„U 99 posto slučajeva maloljetnik dobiva ili ispriku oštećenom ili nešto slično, dok roditelj dobiva novčanu kaznu“, navodi Kovač.

Gdje se romobili uopće trebaju kretati?

Još jedno otvoreno pitanje je gdje se romobili uopće trebaju kretati. Kovač kaže kako bi se, prema sadašnjem tumačenju, trebali kretati ondje gdje se kreću vozila, odnosno uz desni rub kolnika. No u Mostaru za takvu vrstu prometa gotovo da nema odgovarajuće infrastrukture.

„Problem je što Grad Mostar nema odgovarajuće površine za kretanje takve vrste vozila. To su biciklističke staze, a Grad Mostar to za sada nema“, kaže Kovač.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.