PSIHOLOGINJA VEDINA AJANOVIĆ Tijekom izolacije je važno da napravimo neku rutinu

PSIHOLOGINJA VEDINA AJANOVIĆ Tijekom izolacije je važno da napravimo neku rutinu
Pixabay

Američki Kutak u Mostaru organizirao je online predavanje na temu “Mentalno zdravlje i socijalna izolacija”,a gošća je bila magistrica psihologije, praktičarka transakcijske analize i suosnivačica Centra zdravih navika Vedina Ajanović.

Ona je tijekom predavanja dala savijete o očuvanju mentalnog zdravlja u trenutnoj situaciji izolacije i povećanog nivoa stresa i neizvjesnosti. Neka od pitanja o kojima je razgovarano su kako stres utječe na imunitet, kako da ostanemo motivirani i produktivni bez obzira na neizvjesnost situacije te na koji način iskoristimo prednosti života u digitalnom dobu u cilju očuvanja mentalnog zdravlja.

“Mi smo u socijalnoj distanci već mjesec dana, moje iskustvorada i iskustvo kolega koji također rade direktno s klijentima nudećipsihološku i psihosocijalnu podršku pokazuje kako smo se uspješno prilagodili novonastaloj situaciji”, kaže na Vedina početku predavanja.

Dodaje kako imamo jedan dio stanovnika koji su već imali izražajne psihološke poteškoće s kojima se svakodnevno nosili, te kako situacija socijalne distance i represivnih mjera pogoršala njihove simptome. “Imamo one stanovnike koji su prevazišli svoje poteškoće, ali su sada otišli u recidiv i doživjeli su simptome izraženije nego što su bili.”

“Mi smo drušvo koje je doživjelo ratna razaranja i imamo veliki broj stanovnika koji su bili direktni sudionici ili očevici takvih situacija te sada žive s posljedicama toga, a neke od mjera u cilju prevencije Covida 19 ih podsjećaju i okidač su za njihove simptome PTSP-a, a i drugih poteškoća”, rekla je Ajanović. 

Kaže kako je dužnost svih nas, kao što je građanska dužnost da ostanemo kući, kada prepoznamo bilo kakav psihološki izazov da reagiramo i ponudimo svoju pomoć, dodajući kako je nezanemariva činjenica značajnost učinka razgovora sa bliskom osobom ili prijateljem.

Objasnila je kako više faktora utječe na mentalno zdravlje u doba koronavirusa, a to su socijalno- fizička distanca, trajni faktor pandemije - ekonomske poslijedice te neizvjesnost oko toga koliko će ovo trajati.

Strah treba racionalizirati

“Mi smo društvena bića, volimo se družiti pogotovo u ovom periodu godine kada je proljeće, a odjednom jednom smo ograničeni, ne možemo izlaziti nakon 20 sati. Jasno je da nam to budi određene emocije. Prva od tih emocija je strah jer je ugrožen naš život. Normalno je da nas stah obuzme u ovoj situaciji, jer je to emocija koja nas štiti i poziva na akciju”, kaže Ajanović, te dodaje:

“Strah trebamo racionalizirati, znati razlog zašto se bojimo, a ovdje je u pitanju virus. Od virusa ćemo se zaštititi tako što ćemo smanjiti kretanje, smanjiti fizički kontakt, koristiti maske i rukavice, dezinficirati okolinu. Samim tim izbjegavamo mogućnost da nas stah preplavi inače ćemo postati anksiozni, to nas može dovesti do stanja panike – panika nas onesposobljava, a to želimo izbjeći.”

Za smanjenje stresa je bitan kvalitetan san te dodaje da ako ujutro ne moramo na posao ne znači da cijelu noć možemo biti budni jer s razlogom je potreban preko noći. Tako se naš organizam oporavlja od fizičkih i psihičkih utjecaja. U ovoj situaciji preporuka su vježbe disanja za fokusiranje u situacijama panike i straha, meditacija, fizička aktivnost, glazba koja ima terapeutski učinak.

Napraviti stukturu našeg dana

Objašnjava kako bi za naše mentalno zdravlje bilo dobro ovo vrijeme iskoristiti za riješavanje obaveza koje imamo. Tako kada izađemo iz izolacije možemo izlaziti u parkove, družiti se.

Važno je da napravimo neku rutinu jer tako povećavamo naše razine zadovoljstva, povećavamo razinu seratonina i dopamina, a oni su najzaslužniji za naše zadovoljstvo sobom. Možemo iskoristiti ponuđene sadržaje putem digitalnih medija, poput učenja novog jezika i sliično. Kada smo produktivni odmah smo i motivirani te iz dana u dan nam je lakše.”

Dodaje kako ćemo redom, radom i disciplinom vratiti taj osjećaj za sigurnošću i umanjiti stres.

Kako komunicirati s djecom i znati kada situacija utječe na njih

Ajdinović je uputila nekoliko konkretnih savjeta roditeljima u cilju prepoznavanja negativnih emocija zbog toga što djeca ne mogu izlaziti vani.

Ono sve što odstupa od njihovog standardnog ponašanja može biti simptom negativnog učinka socijalne izolacije. Djeca mogu postati hiperaktivna, depresivna, usporena, uplakana na najmanje okidače na koje inače ne bi reagirali tako emotivno. Najčešće se mogu primjetiti razdražljivost, plačjivost, ljutnja, bijes. Bez obzira kako je malo dijete, ono ima svoj spektar emocija.”

Kaže kako roditelji prvenstveno mogu s djecom razgovarati, pitati ih što žele te im omogućiti komuniciju s prijateljima putem Skypa ili Vibera, odnosno iskumunicrati između roditelja takva druženja čime će djeca ostvariti potrebni kontakt i razmjeniti svoja iskustva. Dodaje kako na mnogo portala možete naći kako da djeci kreativno ispunite njihovo vrijeme.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.