Pomoć novorođenčadi ukinuta u izbornoj godini: Mostarski HDZ i SDA dužni su objasniti gdje je nestalo 450.000 KM za bebe

Grad Mostar u izbornu je 2026. godinu ušao s naizgled rekordnim proračunom od 162,8 milijuna KM, ali, kako sada ispada bez nastavka jednokratne novčane potpore novorođenoj djeci.

Roditelji uopće više nemaju mogućnost predavati zahtjeve, a gradska vlast dosad nije ponudila cjelovito javno obrazloženje zbog čega se odustalo od mjere koju je HDZ BiH svojedobno predstavljao kao rezultat „odgovornog i sustavnog rada“.

Gradsko vijeće Mostara na 16. sjednici usvojilo je proračun za 2026. godinu u iznosu od 162,8 milijuna KM. Troškovi rada i materijalna izdvajanja povećani su za oko šest posto, dok je za kapitalna ulaganja planirano 59 milijuna KM.

U takvom proračunu nije nastavljen program potpore novorođenoj djeci, za koji se ranijih godina izdvajalo približno 450.000 KM. Riječ je o svega 0,28 posto ukupnog ovogodišnjeg proračuna.

Pojednostavljeno, gradska vlast predvođena gradonačelnikom Kordićem pronašla je prostor za rast troškova administracije, komunalnog sustava i javnih ustanova, kao i za desetke milijuna maraka kapitalnih ulaganja, ali nije osigurala manje od tri desetinke jednog postotka proračuna za nastavak bitne demografske mjere.

Roditelji više ne mogu ni predati zahtjev

Grad Mostar ranijih je godina godišnjim odlukama utvrđivao pravo na pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatnoj prehrani majke dojilje, u javnosti poznatiju kao jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.

Visina potpore ovisila je o broju djece u obitelji. Za prvo dijete isplaćivano je 300 KM, za drugo 500, treće 700, četvrto 1.400, peto 2.800, šesto 5.000, a za sedmo i svako sljedeće dijete 10.000 KM.

Za 2026. godinu nova odluka nije donesena. Posljedica je praktično ukidanje potpore: Centar za socijalni rad nema pravnu osnovu za zaprimanje i obradu zahtjeva, pa roditelji djece rođene ove godine ne mogu ni započeti postupak ostvarivanja prava.

Formalno, dakle, nije donesena posebna odluka naslovljena kao „ukidanje naknade“. Gradska vlast jednostavno nije nastavila donositi godišnju odluku. Za roditelje je rezultat potpuno isti – potpore nema.

HDZ je naknadu predstavljao kao vlastiti projekt

Politička odgovornost za takvu odluku ne može i ne smije ostati skrivena iza općenite formulacije „Grad Mostar“.

HDZ BiH, iz čijih redova dolazi gradonačelnik Mario Kordić, upravo je ovu naknadu prije pet godina predstavljao kao vlastiti politički projekt i dokaz ozbiljne demografske politike.

U priopćenju iz travnja 2021. mostarski HDZ naveo je da je njegov vijećnik Stanko Ćosić inicirao uvođenje naknade te pripremio statističku i financijsku analizu mogućih izdvajanja. Stranka je tada govorila o potrebi „odgovornog i sistematičnog rada“, dok je prijedloge političkih protivnika nazivala populizmom i amaterizmom.

Mjera je potom uvedena 2022. godine, za vrijeme mandata aktualnoga gradonačelnika. Nekoliko godina poslije, isti HDZ i ista gradska administracija prestali su je provoditi.

Od „sustavne demografske politike“ tako se stiglo do situacije u kojoj roditeljima nitko nije službeno objasnio zašto zahtjeve više ne mogu predavati.

Ni SDA ne može biti promatrač

Odgovornost ne završava na HDZ-u BiH. Okosnicu vladajuće većine u Mostaru čine HDZ BiH i SDA, čiji su vijećnici sudjelovali u dogovaranju i usvajanju gradskog proračuna i odluka na kojima počiva funkcioniranje Grada.

SDA zato ne može nastupati kao da je riječ isključivo o odluci gradonačelnika ili HDZ-a. Kao partner u vlasti, stranka je imala mogućnost inzistirati da se novac za novorođenu djecu uvrsti u proračun ili da se tijekom njegova usvajanja ponudi odgovarajući amandman.

Ako je takav zahtjev postojao, javnost o njemu nije obaviještena. Ako nije, onda i SDA mora objasniti zbog čega je prihvatila proračun u kojem nema nastavka mjere usmjerene izravno na mlade obitelji.

Mostar grad staraca

Odluka o prestanku potpore dolazi u trenutku kada Mostar bilježi izraženo starenje stanovništva i višegodišnji negativan prirodni prirast.

Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, više od svakog petog stanovnika Mostara, njih 21.500, starije je od 65 godina. Djece mlađe od 15 godina ima tek 13.988, što znači da grad ima oko 7.500 više starijih osoba nego djece.

Tijekom 2025. u Mostaru su rođena 844 djeteta, dok je umrlo 1.026 stanovnika.

Još je teže objasniti zašto HDZ BiH i SDA odustaju od potpore obiteljima s djecom kada je sam Grad u svojoj razvojnoj strategiji poticanje nataliteta proglasio jednom od mjera za ublažavanje demografskog starenja. U gradu u kojem je više od petine stanovništva starije od 65 godina, ukidanje pronatalitetne mjere izgleda kao pucanje u vlastito koljeno i iritiranje glasačkog tijela.

Vlastiti nadzor upozorio na ozbiljne financijske slabosti

Ukidanje pomoći dodatno dobiva na težini nakon nalaza Službe za unutarnji nadzor Grada Mostara.

U izvješću za drugi kvartal 2026. oba provedena nadzora ključnih financijskih procesa ocijenjena su kao „nezadovoljavajuća“. Identificirano je 16 nalaza i predloženo 30 korektivnih mjera, među kojima je 11 mjera kritičnog prioriteta.

Unutarnji nadzor utvrdio je da se pojedine obveze mogu stvarati bez prethodne potvrde trezora da je novac raspoloživ. Grad nema uspostavljene mjesečne operativne planove ni planove novčanih tokova, dok se kontrola potrošnje obavlja nakon stvaranja obveze, a ne preventivno.

Nadzor je upozorio i na 15,85 milijuna KM nenaplaćenih potraživanja, od kojih je 8,73 milijuna starije od šest mjeseci. Stopa naplate pala je sa 69 na 64 posto, dok se dio potraživanja u gradskim evidencijama vodi godinama bez jasne procjene može li ikada biti naplaćen.

U dokumentu se navodi da kombinacija neoperativnih sredstava, precijenjenih kratkoročnih potraživanja i izostanka planiranja novčanog toka stvara situaciju u kojoj financijski izvještaji možda ne prikazuju stvarno stanje imovine i obveza Grada.

Rupa u proračunu ili promjena prioriteta?

Ti nalazi sami po sebi ne dokazuju da u gradskom proračunu postoji „rupa“ niti da je pomoć novorođenoj djeci ukinuta zbog problema s likvidnošću.

Proračun je financijski plan, a ne potvrda da je svih 162,8 milijuna KM već naplaćeno i raspoloživo. Bez izvješća o izvršenju proračuna za prvo polugodište, stanja dospjelih neplaćenih obveza i podataka o novcu na računima nije moguće pouzdano utvrditi je li Grad suočen s nedostatkom raspoloživih sredstava.

No upravo zato HDZ BiH i SDA duguju Mostarcima jasno objašnjenje.

Ako Grad nema novca za program vrijedan 450.000 KM, javnost treba znati što se dogodilo s gradskim financijama i kako su se one vodile. Ako novca ima, onda je prestanak potpore politička odluka i promjena prioriteta vladajuće većine.

U oba slučaja odgovornost je na onima koji upravljaju Gradom i koji su usvojili rekordni proračun.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore