FOTO/VIDEO  Pogledajte kako napreduje izgradnja nove zgrade HNK Mostar, završetak radova očekuje se 2028.

Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar zasigurno je jedan od najzahtjevnijih infrastrukturnih kulturnih projekata u gradu posljednjih desetljeća.

Iako izvana često djeluju jednostavno, kazališne zgrade spadaju među tehnički najsloženije objekte. Njihova izgradnja zahtijeva precizno planiranje, posebne standarde i složene izvedbene sustave, zbog čega se realiziraju kroz više faza i u duljem vremenskom razdoblju.

Projekt izgradnje kazališne zgrade u Mostaru započet je 2002. godine izgradnjom Male scene, kao prvog dijela budućeg kompleksa. Nakon toga projekt je godinama bio u fazi mirovanja, prije nego što je gradnja ponovno aktivirana 2023. godine.

Treća faza radova

Govoreći o trenutačnom stanju radova, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta Mostar Ivan Vukoja za Hercegovina.info ističe kako se izgradnja nove zgrade zasad odvija u planiranoj dinamici.

„Imamo manjih poteškoća zbog općeg stanja na tržištu, posebno kada je riječ o radnoj snazi. Izvođačima često nedostaje radnika, ali unatoč tome uspijevamo se, koliko-toliko, držati rokova i radovi napreduju planiranim tempom. Treća faza je sada u punom jeku i obuhvaća završetak glavnih armirano-betonskih radova, takozvanih vertikala, te postavljanje krova koji se trenutačno izrađuje“, pojašnjava Vukoja.

Kako navodi, krov se izvodi kroz čelične konstrukcije velikih raspona, uz kombinaciju limova i betona, pri čemu se elementi ne izrađuju klasičnim "šalovanjem", nego u radionicama, nakon čega se montiraju na objekt.

Prema njegovim riječima, ova bi faza trebala biti pri kraju tijekom proljetnih mjeseci, nakon čega slijedi iduća etapa radova.

„Postavit će se velika staklena fasada, bočne strane i svi otvori. Kako građevinari u žargonu kažu, zgrada će se zatvoriti tako da unutra više ne mogu ulaziti ni kiša, ni vjetar ni ptice. To je sljedeća faza i nadamo se da ćemo s njom krenuti već ove godine“, navodi ravnatelj HNK Mostar.

Povratak na Malu scenu

Paralelno s radovima na vanjskom dijelu objekta provodi se i dio zahvata koji se odnosi na unutarnje prostore. Iako je riječ o manje vidljivom segmentu gradnje, njegov je značaj iznimno velik za svakodnevno funkcioniranje kazališta.

Kako pojašnjava ravnatelj HNK Mostar, cilj je Malu scenu dovesti do osnovne razine funkcionalnosti kako bi se kazalište, barem djelomično, moglo vratiti u vlastite prostorije.

„Cilj nam je Malu scenu dovesti do određene razine funkcionalnosti kako bismo ondje barem mogli igrati predstave, čak i ako se još ne bismo mogli u potpunosti preseliti s ljudima i opremom“, ističe Vukoja.

Razlog tomu leži u trenutačno vrlo složenoj organizaciji rada kazališta, koje djeluje na više različitih lokacija.

„Funkcioniramo na četiri ili pet mjesta, a predstave igramo u Kosači, gdje se moramo prilagođavati rasporedu jer ondje postoje i drugi programi. Kada se predstava priprema na jednom mjestu, a izvodi na drugom, to stvara niz problema. Zato nam je povratak na Malu scenu iznimno važan“, zaključuje ravnatelj HNK Mostar.

Najzahtjevniji dio tek slijedi

Pravi izazovi kod izgradnje kazališta ne završavaju podizanjem zidova. Najzahtjevniji dio projekta, ističe ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, započinje tek nakon završetka građevinskih radova.

„Građevinski dio predstavlja temelj projekta, ali kod kazališta je posebno zahtjevna faza opremanja. Ona je znatno složenija i financijski osjetljivija. Zidove je moguće izgraditi, ali kazališna tehnika i tehnologija predstavljaju poseban izazov“, govori.

Riječ je o sustavima koji moraju biti precizno usklađeni s funkcijom prostora.

„Kazališna tehnika uključuje rasvjetu, ton, scensku mehaniku i niz drugih sustava koji moraju funkcionirati kao jedinstvena cjelina. Sve to zahtijeva vrlo detaljno projektiranje kako bi prostor u praksi mogao normalno funkcionirati“, pojašnjava ravnatelj Vukoja.

U projekt do sada uloženo oko 12 milijuna KM

Prema riječima ravnatelja Ivana Vukoje, do sada je u izgradnju nove zgrade HNK Mostar uloženo oko 12 milijuna konvertibilnih maraka.

„Od tog iznosa približno devet milijuna maraka osigurala je Vlada Republike Hrvatske, dok je oko 3,6 milijuna maraka osigurano iz sredstava Vlade Federacije BiH“, navodi Vukoja.

Dodaje kako je u ovoj fazi teško govoriti o konačnoj vrijednosti projekta, budući da ona u velikoj mjeri ovisi o opremanju zgrade, koje predstavlja najzahtjevniji i financijski najosjetljiviji dio cijelog procesa.

„Oprema može stajati pet milijuna, ali i devet milijuna maraka. Sve ovisi o tehnologiji, standardima i završnim materijalima, zbog čega je nezahvalno izlaziti s točnim iznosima“, pojašnjava ravnatelj.

S obzirom na obujam i složenost te faze, procjene govore kako bi ukupna vrijednost projekta na kraju mogla dosegnuti oko 30 milijuna konvertibilnih maraka.

Višenamjenski kulturni prostor

Nova zgrada HNK Mostar projektirana je kao višenamjenski kulturni prostor. Glavna dvorana zamišljena je prije svega kao kazališna, ali s mogućnošću prilagodbe za koncerte, kongrese i druge veće kulturne sadržaje.

„Naša ideja bila je da glavna dvorana bude primarno kazališna, ali da se može koristiti i kao koncertna te konferencijska ili kongresna dvorana. Moguće je napraviti jednu dvoranu koja zadovoljava sve kriterije, ali to je znatno zahtjevnije nego kada se projektira isključivo kazališna ili koncertna dvorana“, pojašnjava Vukoja.

Takav koncept omogućuje da se prostor koristi tijekom cijele godine, osobito u razdoblju dok se kazališni ansambl postupno razvija.

„Takvi se objekti grade za razdoblje od 50 do 100 godina. Možda u početku neće biti u potpunosti iskorišteni, ali će se s vremenom razvijati zajedno s ansamblima. To je ideja za idućih pedeset godina“, ističe ravnatelj HNK Mostar.

Proljeće 2028. godine

Govoreći o ukupnoj dinamici projekta, Vukoja navodi kako su se planirani rokovi tijekom vremena mijenjali.

Prema ranijim projekcijama, završetak radova bio je predviđen za jesen 2027. godine, no prema sadašnjim procjenama realnije je očekivati da će se oni produžiti do proljeća 2028. godine.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.