FOTO Mostar obilježio borbu protiv vršnjačkog nasilja, ministar Marić naglasio i probleme u digitalnom svijetu
U povodu Dana ružičastih majica, koji se obilježava kao dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, u školama su organizirane radionice, prezentacije i edukativne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti među učenicima, nastavnicima i roditeljima.
Marijo Marić, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a je istaknuo kako se ovaj dan formalno obilježava jednom godišnje, ali da aktivnosti traju tijekom cijele godine.
„Dan ružičastih majica je dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Danas ga obilježavamo kalendarski, međutim cijelu godinu ministarstvo provodi različite kampanje i radionice te nastoji biti kvalitetan partner školama, stručnim organizacijama, roditeljima, policiji i zajednici kako bi se stvorilo sigurno okruženje za našu djecu“, kazao je ministar.
Naglasio je kako iza svake statistike stoji konkretno dijete kojem su potrebni zaštita i podrška.
„Iako mi statistički vrlo često hladno iskazujemo određene podatke, iza svake statistike nalazi se dijete koje zahtijeva zaštitu i potporu u svakom mogućem obliku, a ne samo u standardnim pojavnim oblicima nasilja među vršnjacima, nego i u sve prisutnijem cyberbullyingu, odnosno nasilju u digitalnom okruženju“, dodao je.
Na pitanje o maloljetničkoj delinkvenciji i eventualnom porastu nasilja, ministar je naveo kako su fizički sukobi među djecom česti, ali da se ne može govoriti o drastičnom povećanju.
„Primjećujemo da postoji sve više slučajeva kada roditelji pozivaju policiju zbog situacija kada se djeca potuku u školskom dvorištu. Svi smo bili djeca i znamo da je toga bilo. Međutim, ako takvi napadi budu brutalniji nego što je to uobičajeno, pogotovo ako se ponavljaju, tada se mora reagirati“, kazao je.
Istaknuo je kako je rad policije u takvim situacijama često reaktivan, što dodatno potvrđuje potrebu za suradnjom škole, policije i odgojnih ustanova.
Govoreći o psihičkom nasilju i vrijeđanju na nacionalnoj osnovi, ministar je pojasnio da policija postupa kao i u svakom drugom predmetu.
„Prvo se sve evidentira, zatim se kroz razgovor sa strankom nastoji doći do elemenata koji mogu opravdati postojanje takvog djela kako bi se ono moglo dokazati. Poteškoća se javlja kada oštećena strana treba ukazati na konkretne elemente“, rekao je, dodajući kako takvih slučajeva ima, ali da ne odskaču od šireg društvenog konteksta.
Prema podacima koje je iznijelo ministarstvo, prošle godine provedeno je opsežno istraživanje na uzorku od 7.500 ispitanika, uključujući učenike osnovnih i srednjih škola, ravnatelje, pedagoge i oko 950 roditelja.
„Došli smo do zaključka da nema velikih oscilacija u brojevima u odnosu na prethodne godine, osim u slučajevima nasilja putem informacijskih tehnologija. Tu su brojevi nešto veći, jer su i trendovi takvi“, rečeno je.
Naglašeno je i kako se fizičko nasilje često poistovjećuje sa zlostavljanjem, iako prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije nasilje podrazumijeva ponavljajuće ponašanje uz nerazmjer moći.
„Kod vršnjačkog sukoba dvije su strane uglavnom ravnopravne. Kod zlostavljanja žrtva nije u mogućnosti da se brani i nasilje se konstantno ponavlja“, pojašnjeno je.
Govoreći o preventivnom radu, istaknuto je da su sve škole, još od usvajanja protokola 2011. i 2012. godine, obvezne imati vlastiti preventivni akcijski plan i dostavljati izvješća o evidentiranim slučajevima nasilja.
„Sve ono što se radi u školama nije ad hoc reakcija, nego je planski rad na vrijednostima prijateljstva, suradnje, empatije i nenasilnog govora“, naglašeno je.
Iako sve škole imaju pedagoge, problem predstavlja nedostatak psihologa. Ministarstvo pokušava taj nedostatak ublažiti edukacijama nastavnika i suradnjom s organizacijama koje pružaju psihološku podršku.
S terena su se oglasili i učenici.
Majva Tlakić iz Mašinsko-saobraćajne škole Mostar kazala je kako njihova škola svake godine obilježava Dan ružičastih majica.
„Sprovodimo razne ankete, izrađujemo panoe, vijeće učenika pravi prezentacije kako bi podigli svijest o problemu. U našoj školi postoji plaketa koja govori da imamo nultu toleranciju na nasilje“, rekla je Tlakić.
Na pitanje o prisutnosti vršnjačkog nasilja u školi, odgovorila je:
„Kod nas zaista nema takvih oblika. Ako se i pojavi neka situacija, obratimo se pedagoginji ili razredniku. Nisam svjedočila nekom ozbiljnijem obliku nasilja u našoj školi.“
Poručila je kako je važno da se o nasilju govori otvoreno.
„Jako je bitno da podržimo svijest o tome. Da nas nije sramota reći ako trpimo nasilje i da znamo da se uvijek možemo nekome obratiti i da će nam pomoći.“
Sličnu poruku poslala je i Miril Šupara iz iste škole.
„Danas smo obilježili Dan ružičastih majica tako što smo pozvali učenike da se odjenu u ružičasto kako bismo podigli svijest o vršnjačkom nasilju. Imali smo panoe, prezentacije i fotografirali se“, kazala je.
Govoreći o stvarnoj situaciji, istaknula je:
„Uvijek je bilo nekih nesuglasica i nasilja, ali ništa pretjerano, jer se trudimo da se problemi riješe na početku i da se odmah prijave profesorima.“
Dan ružičastih majica tako je i ove godine poslužio kao podsjetnik da borba protiv vršnjačkog nasilja ne traje jedan dan, nego cijelu godinu, uz sustavnu suradnju škole, obitelji i institucija.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.