FOTO  Mostar najavio solarni parking kod Vijećnice i gradnju elektrana na školama, za prve zahvate osigurano pola milijuna KM

Mostar priprema natkriveni parking sa solarnim panelima kod Gradske vijećnice te postavljanje solarnih elektrana na školama i drugim javnim ustanovama. Za prve zahvate kroz projekt APOLLO osigurano je oko pola milijuna KM, najavio je gradski energetski menadžer i voditelj projekta Darko Knezović na predstavljanju studije potencijala solarne energije na krovovima javnih objekata.

Studija, predstavljena u četvrtak u Gradskoj vijećnici, obuhvatila je 202 javna objekta. Prema službenim podacima Grada, predložena je ugradnja elektrana za vlastitu potrošnju na 76 objekata, uz procijenjene godišnje uštede od oko 551.000 KM na računima za električnu energiju.

Knezović je istaknuo da je cilj utvrditi koje je krovove moguće iskoristiti te na kojim bi objektima ulaganje bilo tehnički izvedivo, financijski opravdano i korisno za okoliš.

„Točno smo odredili koji je potencijal tih naših javnih krovova“, rekao je.

Parking bi proizvodio struju i osiguravao hlad

Prve aktivnosti u okviru projekta APOLLO Knezović je najavio za ponedjeljak, 26. listopada. Među zahvatima izdvojio je natkrivanje parkinga kod Vijećnice konstrukcijom sa solarnim panelima.

Prema njegovim riječima, proizvedena električna energija koristila bi se za potrebe Vijećnice i okolnih javnih sadržaja, među kojima je i škola za djecu s posebnim potrebama.

Osim proizvodnje energije, natkrivanjem parkinga želi se smanjiti zagrijavanje prostora. Knezović je upozorio na stvaranje toplinskih otoka tijekom velikih vrućina, zbog čega bi projekt trebao donijeti i korist kroz zasjenjivanje površina.

U okviru istog projekta planirane su i solarne elektrane na školi za djecu s posebnim potrebama, školi u Centru 2, Narodnom pozorištu Mostar te objektu Centra za stare i iznemogle osobe na Tekiji.

Za te je zahvate, naveo je, financijska konstrukcija gotovo u cijelosti osigurana iz fondova Europske unije.

Na javnim krovovima već više od jednog megavata

Knezović je kazao da Mostar već ima više od jednog megavata instalirane snage solarnih elektrana na javnim krovovima te da nova studija treba usmjeriti daljnja ulaganja.

„Korištenje obnovljivih izvora energije za Grad Mostar nema alternativu“, poručio je.

Naglasio je da se opravdanost projekata ne promatra samo kroz smanjenje računa za struju. Važnima smatra i smanjenje emisija, energetsku tranziciju te veće sudjelovanje lokalne zajednice u proizvodnji energije.

„Nisu samo bitne uštede u novcu“, rekao je Knezović.

Podsjetio je i na deklaraciju o dobroj energiji koju je, prema njegovim riječima, Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo 2023. godine.

Istaknuo je važnost suradnje s nadležnim federalnim institucijama, regulatorom i elektrodistribucijama kako bi predloženi projekti bili provedivi i usklađeni s uvjetima priključenja.

Što je pokazala studija

Analizirani krovovi zauzimaju oko 71.000 četvornih metara, a njihov ukupni tehnički potencijal procijenjen je na približno 4.900 kWp, odnosno 4,9 megavata vršne snage. Procijenjena moguća godišnja proizvodnja iznosi oko 6.800 MWh.

Unutar tog ukupnog potencijala predložene su elektrane za vlastitu potrošnju na 76 objekata, ukupne snage oko 1.590 kWp. One bi, prema procjeni, proizvodile približno 2.213 MWh godišnje i donosile oko 551.000 KM ušteda.

Studija uključuje i ekonomsku analizu pojedinih objekata, potrebna ulaganja, očekivane uštede i razdoblja povrata te pravne i tehničke aspekte realizacije. Dokumentaciju je izradila tvrtka nLogic iz Sarajeva, a izradu je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Đuliman: Proizvodnja za vlastite potrebe može smanjiti potrebu za uvozom

O važnosti proizvodnje električne energije za vlastitu potrošnju govorio je i Armin Đuliman, koji se predstavio kao vršitelj dužnosti člana Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju.

Objasnio je da građanska energija podrazumijeva proizvodnju energije koju građani organiziraju za vlastite potrebe, opisavši je kao „energiju iz svog doma za svoj dom“.

Prema njegovim riječima, odnos prema takvoj proizvodnji znatno se promijenio u manje od deset godina. Male elektrane ranije su se promatrale kao složen dodatak sustavu zbog malih pojedinačnih količina i promjenjive proizvodnje, dok danas mogu pridonijeti ublažavanju problema u opskrbi.

Đuliman smatra da elektrane na krovovima kućanstava i poduzeća mogu smanjiti potrebu za uvozom električne energije. Dodao je da građanska energija ne može u cijelosti riješiti probleme s kojima se suočavaju velike termoelektrane, ali ih može umanjiti.

Koliko bi građane koštala vlastita elektrana?

Govoreći o troškovima za kućanstva, Đuliman je procijenio da ulaganje u elektranu snage 10 kW, od pripreme do realizacije, ne bi trebalo prelaziti oko 15.000 KM. Cijena, naglasio je, ovisi i o izboru opreme.

Građanima je preporučio učinkovitije solarne panele i opremu provjerenih proizvođača, jer je riječ o sustavima koji bi trebali služiti desetljećima.

Prema njegovoj procjeni, uz subvenciju Operatora za korisnike koji se prijave i budu odabrani na javnom pozivu, povrat ulaganja mogao bi se ostvariti za pet do sedam godina.

Podrška Gradskog vijeća

Tajnica Gradskog vijeća Mostara Marija Soldo izrazila je podršku projektima korištenja obnovljivih izvora energije.

Navela je da Gradsko vijeće podupire takve aktivnosti te podsjetila da je na posljednjoj sjednici donesena odluka o osnivanju zajednice obnovljive energije za potrebe dijela gradskih ustanova.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.