FOTO  Mještani Jasenice kod Mostara: 'Nekada je ovo bilo najljepše kupalište, danas rijeka izgleda kao bara'

Rijeka Jasenica, južno od Mostara, za mještane Rodoča, Jasenice i Baćevića nikada nije bila samo vodotok. Bila je kupalište, izvor života, mjesto djetinjstva, navodnjavanja, druženja i ljeta. Danas, kažu mještani, gledaju gotovo suho korito, presušene bunare i rijeku koja više ne izgleda kao rijeka.

Ekipa Hercegovina.info obišla je Jasenicu i razgovarala s mještanima koji godinama upozoravaju da rijeka presušuje sve ranije. Tvrde kako se problem intenzivirao nakon puštanja u rad hidroenergetskog sustava HE Mostarsko blato, a ove godine, prema njihovim riječima, Jasenica je presušila već početkom svibnja.

Na mjestu na kojem su nas dočekali, mještani pokazuju ono što je nekada bilo kupalište. Kažu da su ga sami uređivali. Napravili su stol i klupe, zasadili orahe kako bi ljeti bilo hlada i stvarali prostor na kojem su se okupljale generacije.

„Mi mještani smo ovdje na kupalištu napravili stol i klupe, zasadili orahe radi hlada. To je bilo najljepše kupalište u ovom dijelu Mostara. Sad pogledajte na što liči. Tko ovdje može djecu pustiti da se kupaju?”, govore nam okupljeni mještani.

Dok stoje uz korito Jasenice, ne govore samo o vodi. Govore o životu koji se uz tu vodu odvijao. Pokazuju fotografije i videosnimke iz ranijih godina. Na njima se vide djeca u vodi, ljudi uz rijeku, kupanje, druženje, pa čak i kajaci. Kažu kako su se prizorima Jasenice divili i stranci koji su dolazili u ovo naselje.

Danas, tvrde, toga više nema.

„Rijeka više ne teče, izgleda kao bara. Narod je nemoćan i ušutkan”, kaže jedan od mještana.

„Prije si mogao saditi čega hoćeš i koliko hoćeš”

Za stanovnike Jasenice problem presušivanja nije samo ekološko pitanje. To je pitanje svakodnevice. Rijeka je, tvrde, hranila vrtove, voćnjake, bunare i poljoprivredu. Danas se, kažu, svaka kanta vode računa.

„Imali smo najbolje trešnje, stalno navodnjavanje. Prije si mogao saditi rajčice koliko hoćeš, a sada posadiš deset komada i razmišljaš kako ćeš ih zaliti”, govore mještani.

Dodaju kako su posljedice vidljive i u bunarima.

„Svaki bunar u ovom krugu je presušio. Kad su bile najveće suše, Jasenica bi presušila tek krajem kolovoza, kada djeca krenu u školu. Sada nema više ribe, nema prikanaca, nema ni riječnih rakova. Ostale su samo zmije, muhe i komarci”, tvrde.

Damir i Berko Smoljan, mještani Jasenice, kažu kako su stanovnici tijekom izgradnje hidroenergetskog sustava dobivali obećanja da rijeka neće biti ugrožena.

„Kada su počeli praviti centralu, obećavali su nam da će se riješiti kanali i sustav navodnjavanja, da će to provesti kroz selo i polje i da se ništa neće osjetiti. Govorili su da će rijeka Jasenica teći kao što je i tekla. A evo došli smo u situaciju da nemamo čime zalijevati. Vidite kakva je rijeka, već u šestom mjesecu presuši”, kaže Damir Smoljan.

Prema njegovim riječima, problem se ponavlja godinama.

„Tako je bilo i lani, i preklani. Od kada je 2010. otvorena centrala, to je tako stalno”, tvrdi Smoljan.

„Sve je bilo usmeno, ništa nije bilo napisano”

Mještani posebno ističu da su obećanja, kako tvrde, uglavnom bila usmena. Upravo to danas smatraju jednim od razloga zbog kojih se osjećaju prevarenima i nemoćnima.

„Sve je bilo usmeno, ništa nije bilo napisano. Obećavali su da rijeka nikada neće presušiti. To je bilo obećanje”, kaže Smoljan.

Okupljeni mještani dodaju kako ih posebno boli to što su im, prema njihovim riječima, obećanja davali ljudi iz samog naselja, koji su tada nastupali ispred Elektroprivrede HZ HB.

„Najgore je što su naši ljudi iz Jasenice dolazili ispred Elektroprivrede HZ HB, kada se gradilo, i davali nam brojna usmena obećanja. Nažalost, ništa nije ispunjeno”, govore mještani.

Tvrde kako ove godine nisu imali nikakav kontakt s Elektroprivredom HZ HB.

„Zadnji kontakt s Elektroprivredom HZ HB bio je lani. Ove godine nitko nam se nije ni obratio”, navode.

Mještani kažu da nisu protiv rada HE Mostarsko blato, ali traže da se rijeci osigura minimum vode potreban za život. Prema njihovim riječima, tražili su da se rad hidroenergetskog postrojenja zaustavi 1. lipnja, smatrajući da bi to omogućilo da u koritu ostane vode tijekom ljeta.

„Mi smo tražili da centrala stane 1. lipnja. Da su to uradili, bilo bi vode do kolovoza”, tvrde.

„Rijeku su proglasili potokom”

Jedna od tvrdnji koja se među mještanima često ponavlja odnosi se na službeni tretman Jasenice. Smatraju kako se rijeka, kako kažu, administrativno umanjuje kako bi se problem lakše stavio po strani.

„Oni su rijeku proglasili potokom. Rijeka koja je vijekovima bila rijeka Jasenica, oni su je proglasili potokom da se zaštite papirima”, tvrde.

Za mještane je to više od birokratske formulacije. Kažu kako se time briše identitet mjesta i značenje koje je rijeka imala za generacije ljudi koji su uz nju odrasli.

„Ovdje je nekada bilo stotinu djece. Bilo je najljepše kupalište. Uvijek se kupalo do Ilindana. Okupaš se ovdje, pa ideš gore na dernek. To su oni uništili”, kaže Smoljan.

Upozorenja traju godinama

Problem presušivanja Jasenice nije nov. Još 2022. godine vijećnik HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Mostara Kažimir Milićević, u ime Kluba HDZ-a BiH i žitelja Rodoča, Jasenice i Baćevića, uputio je inicijativu Elektroprivredi HZ HB tražeći da se zaustavi, kako je navedeno, devastacija flore i faune te prerano presušivanje rijeke.

Klub HDZ uputio inicijativu Elektroprivredi, a skoro pola kluba inače radi u Elektroprivredi

U ime Kluba HDZ BiH u Gradskom vijeću Mostara, a ispred žitelja naselja Rodoč, Jasenica i Bačevići, vijećnik Kažimir Milićević podnio je inicijativu Elektroprivredi HZ HB da se zaustavi devastacija…

U toj inicijativi upozoreno je kako Jasenica prije izgradnje HE Mostarsko blato u većini godina nije presušivala, a ako bi se to i dogodilo, bilo bi u drugoj polovici kolovoza i u izrazito sušnim godinama. Nakon puštanja hidroelektrane u rad, navedeno je, rijeka počinje presušivati već u svibnju.

Mještani su tada upozoravali na uništavanje kupališta, probleme s bunarima, poljoprivredom, regulacijom protoka vode kroz korito rijeke i odvodni kanal prema Neretvi. Tri godine poslije, na terenu ponavljaju gotovo iste rečenice, ali s još više gorčine jer se u četiri godine od upućivanja inicijative ništa nije riješilo. Stanje se, kako kažu samo pogoršava.

Hercegovina.info tražila očitovanje EP HZ HB

Hercegovina.info je 25. svibnja 2026. godine uputila službeni upit Elektroprivredi HZ HB povodom novih pritužbi mještana Rodoča, Jasenice i Baćevića, koji upozoravaju da je rijeka Jasenica ponovno presušila tijekom svibnja.

U upitu smo, među ostalim, zatražili odgovor je li Elektroprivreda HZ HB upoznata s trenutnim stanjem na rijeci Jasenici, jesu li posljednjih mjeseci provođene aktivnosti upravljanja vodama ili režim rada HE Mostarsko blato koji su mogli utjecati na smanjenje protoka, posjeduje li poduzeće podatke o biološkom minimumu te poštuje li se on na području Jasenice.

Također smo zatražili informaciju jesu li nakon inicijative iz 2022. godine poduzete konkretne mjere ili izrađena tehnička rješenja radi sprječavanja presušivanja rijeke, kao i je li rađen monitoring utjecaja rada HE Mostarsko blato na vodotok Jasenice, bunare i podzemne vode, poljoprivredu te biljni i životinjski svijet.

Elektroprivredu HZ HB pitali smo i planira li poduzeti dodatne mjere kako bi se spriječilo ponovno presušivanje rijeke tijekom ljetnih mjeseci te jesu li o ovom problemu u protekle četiri godine održavani sastanci s mještanima ili predstavnicima Grada Mostara.

Do zaključenja ovog teksta odgovor Elektroprivrede HZ HB nije stigao.

Ostale su fotografije rijeke

Na kraju obilaska mještani ponovno pokazuju stare snimke. Na njima je Jasenica kakvu pamte. Voda, djeca, kupanje, hlad, ljeto i život. Potom pogled pada na sadašnje korito.

Za njih, kažu, ovo nije samo priča o jednoj rijeci. Ovo je priča o nestajanju mjesta kakvo su poznavali.

Dok odgovor iz Elektroprivrede HZ HB ne stiže, mještanima ostaju suho korito, presušeni bunari i fotografije rijeke kakva je, prema njihovim riječima, nekada bila.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.