MINISTAR DONKO JOVIĆ Poljoprivredi u ovim vremenima treba dati prioritetno mjesto

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Donko Jović u razgovoru za hercegovina.info govori o poljoprivrednoj proizvodnji za vrijeme koronavirusa. Jović je imenovan u Koordinacijsko tijelo Vlade HNŽ-a za raspodjelu novca od MMF-a koje ima za cilj donijeti što konkretnije mjere za spas gospodarstva.

Koronavirus utjecao je na sve grane gospodarstva, pa tako i na poljoprivredu. Možete li već sada govoriti o tome koliki je utjecaj virusa na poljoprivredu u HNŽ-u?

Nekako, nepisano pravilu u svim nesrećama je, neke djelatnosti budu pogođene, a druge same po sebi dođu u prvi plan. Tako je i sa poljoprivredom u vrijeme pandemije COVID-19. Opravdana potreba za osiguranjem dovoljne količine hrane za svoje stanovništvo, nametnula se kao prioritet, a samim time i poljoprivredi dalo prioritetno mjesto u ovim vremenima. Poljoprivredna proizvodnja, kao i poljoprivredni proizvođači, izuzeti su od samog početka pandemije od svih mjera zabrane, te se na neki način kao imperativ nametnulo ovoj djetnosti što kvalitetnije odgovoriti izazovu koji je pred nama.

U koordinacijskom ste tijelu Vlade HNŽ-a za raspodjelu novca koji će biti prebačen županiji. Kojim kriterijima će ovo tijelo Vlade koristiti pri raspodjeli novca?

Koordinacijsko tijelo Vlade HNŽ-a intezivno radi na Prijedlogu mjera za ublažavanje štetnih poslijedica izazvanih pandemijom COVID-19. U pripremi mjera kontaktiramo i primamo preporuke poslovnih udruženja sa područja HNŽ-a. Trenutno radimo na obradi podataka koje smo dobili za sve pravne i fizičke subjekte na području HNŽ-a kako bi smo dobili što validnije pokazatelje za konkretne mjere. Mjere koje budemo predložili moraju se koordinirati sa višim razinama vlasti kao i sa jedinicama lokalne samouprave (gradovi, općine) i poslovnim udruženjima kako bi bile što učinkovitije. Ovo samo po sebi zahtjeva vrijeme za izradu, a nadam se ne i previše. U ovom trenutku ne bi bilo dobro ići u javnost sa prijedlogom mjera dok iste ne budu koordinirane sa svima koje sam spomenuo.

S obzirom da je veliki broj ljudi u Hercegovini ostao bez posla, je li to utjecalo na povećanje zanimanja za poljoprivredu. Ima li zahtjeva za dodjelu zemljišta na korištenje u općinama, i koliko je realno da poljoprivreda jednim dijelom ublaži posljedice koronavirusa za stanovništvo?

To je pitanje koje mene kao ministra posebno zanima iz sljedećeg razloga. Za područje HNŽ-a imamo upisanih poljoprivrednih proizvođača u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata oko 5700. Od ovog broja za novčane potpore koje dodjeljuje HNŽ-a prijavljuje se oko 2000 poljoprivrednih proizvođača, dok se za potpore koje dodjeljuje FBiH prijavljuje oko 500 proizvođača. To znači da na području HNŽ-a imamo 3200 poljoprivrednih proizvođača koji su upisani, a uopće NISU AKTIVNI. Mene osobno, istinski zanima koliko će se od ovih 3200 neaktivnih proizvođača aktivirati u ovoj godini. To ćemo saznati na kraju godine. Pokazatelje koje budemo imali na kraju godine biti će najbolji odgovor na Vaše pitanje.

Vezano za zahtjeve za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, isti su u HNŽ-u realizirani u velikoj većini putem jedinica lokalne samouprave (gradovi , općine). Za sada možemo reći da je onaj „ glavni val“ zahtjeva odrađen u prethodnim godinama, međutim zahtjeva i dalje ima, pogotovo što taj „val“ za Grad Mostar očekujemo u ovoj godini nakon usvajanja od strane Vlade HNŽ-a Županijskog Programa gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Ovim Programom omogućit će se korisnicima poljoprivrednog zemljišta podnošenje zahtjeva za dodjelu istog na koncesiju.

Vaše pitanje, koliko je realno da poljoprivreda jednim dijelom ublaži posljedice koronavirusa za stanovništvo?

Osiguranjem dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda iz domaće proizvodnje, sigurno će pomoći u ublažavanju posljedica pandemije izazvane COVID-om. Kao ministar predložit ću i inzistirati kod viših razina vlasti, da se u vrijeme pandemije zaštiti i preferira domaća proizvodnja.

U proračunu za 2020. godinu koliko je novca predviđeno za poticaje u poljoprivredi i hoće li se taj iznos mijenjati s obzirom na rebalans koj nas očekuje zbog novonastale situacije?

Proračunom za 2020 godinu predviđeno je milijun i 320 tisuća maraka za potporu primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. S obzirom da je u tjeku priprema Izmjena i dopuna proračuna za 2020. godinu (rebalans), inzistirat ću da se istim uvećaju sredstva za „poticaje“, a usvajanjem od strane FBiH Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica otvorila bi se mogućnost osiguranja dodatnih sredstava za poticaje. Isto tako nadam se da će od kreditnih sredstava MMF-a koja budu dodjeljena HNŽ-u dio istih biti usmjeren u poljoprivredu.

Posebno bih skrenuo pozornost na sredstva od 450 tisuća maraka koje je Federacija BiH krajem 2019. godine dodjelila HNŽ-u za poticaj biljnoj proizvodnji. Iste smo prenijeli u 2020. godinu i dodjelili jedinicama lokalne samouprave (gradovi, općine). Nalog za transfer prema jedinicama lokalne samouprave ovih sredstava već dva mjeseca stoji u Ministarstvu financija i nerealizira se iz razloga poznatih samo Ministarstvu financija. Također bih naveo da Program poticaja za 2020. godinu koji je bio na sjednici Vlade HNŽ-a još uvijek nije usvojen zbog neizjašnjavanja kolega iz SDA. Za mene, kao i za sve poljoprivredne proizvođače neshvatljivo je da u ovo vrijeme, opće potrebe za pomoć poljoprivredi, ne usvaja se Program poticaja, a pogotovo što se već dva mjeseca ne transferiraju sredstva od 450 tisuća koja su osigurana za ovu namjenu.

Poljoprivrednicima je odlukom Stožera civilne zaštite omogućeno da mogu odrađivati svoje površine. Osim što će na taj način održati svoju poljoprivrednu proizvodnju, to se doima kao i neka vrsta terapije u ovim teškim vremenima. Što bi ste na kraju razgovara poručili svima koji su pogođeni pandemijom koronavirusa?

Slažem se sa Vašom konstatacijom kojom je bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom u ovim vremenima i jedan vid terapije. Ono što bih preporučio u ovom vremenu jeste POZIV SVIMA NEAKTIVNIM upisanim poljoprivrednim proizvođačima, a njih je 3200 na području HNŽ da isti ažuriraju svoje podatke u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata u službama jedinica lokalne samouprave do 30. travnja 2020. godine, te nakon toga podnesu zahtjev za novčane potpore.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.