EP HZ HB javnim novcem do solara Franje Takača: Stroj se prevrnuo uz magistralu, u koloni i nesreća

solari, Franjo Takač polaganje kablova

U ponedjeljak, 13. srpnja 2026. godine, u poslijepodnevnim satima, uz magistralnu cestu Mostar – Čitluk, na lokalitetu Kobilovača, prevrnuo se stroj za rezanje asfalta marke Vermeer.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tragom oznaka na stroju utvrdili smo da je prethodno pripadao hrvatskoj tvrtki Domeni iz Matulja, koja ga je prije dvije godine prodala tvrtki Tera Technics d.o.o. Iz Tera Technicsa odgovaraju da su dva takva stroja prodali tvrtki D&V d.o.o.

Radovi se izvode u svrhu polaganja kabela za spajanje solarne elektrane u vlasništvu Enersol d.o.o., zastupanog po dr. sc. Franji Takaču.

Za izvlačenje prevrnutog stroja na teren je ubrzo stigla autodizalica koja je, zauzevši dio kolnika magistralne ceste, značajno usporila odvijanje prometa na tom dijelu.

Našem portalu iz MUP-a HNŽ službeno je potvrđeno da prevrtanje stroja i zauzimanje kolnika nisu prijavljeni policiji – koja bi, da je bila obaviještena, regulirala promet na tom dijelu magistralne ceste.

Dizalica hidraulična

V&D strojevi za rezanje asfalta

U koloni se dogodila i prometna nesreća

Upravo na tom dijelu magistralne ceste, na lokalitetu Kobilovača, u ponedjeljak navečer dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila – Volkswagen Sharan i Volkswagen Passat – te motocikl. Ozlijeđenih, srećom, nije bilo, dok je na vozilima nastala materijalna šteta. Očevid su obavili policijski službenici Policijske uprave Mostar, o čemu je naš portal već izvijestio.

Nesreća s tri sudionika dogodila se u koloni na dijelu ceste na kojem je promet zbog izvlačenja prevrnutog stroja bio ometen – bez policijske regulacije koje nije bilo upravo zato što incident policiji uopće nije prijavljen.

Portal hercegovina.info uputio je službeni upit tvrtki D&V d.o.o s pitanjima je li radnik koji je upravljao strojem ozlijeđen prilikom prevrtanja, zašto policija nije obaviještena radi reguliranja prometa na magistralnoj cesti te tko je investitor i naručitelj navedenih radova. 

Njihov odgovor objavljujemo u cijelosti bez intervencija:

"Prije svega, dužni smo ukazati kako Vaš upit sadrži niz činjeničnih tvrdnji koje predstavljate kao utvrđene činjenice, iako za njih, prema našim saznanjima, ne postoji pravomoćna odluka niti službena potvrda nadležnih tijela. Posebno ističemo kako je pozivanje na navodnu istragu protiv određene osobe protivno temeljnom ustavnom načelu presumpcije nevinosti iz članka II. Ustava Bosne i Hercegovine, članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te članka 3. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Nitko se ne može smatrati krivim niti javno predstavljati kao počinitelj kaznenog djela prije pravomoćne sudske odluke.

Nadalje, informacije koje tražite odnose se na poslovne odnose između investitora, izvođača i podizvođača, organizaciju izvođenja radova, ugovorne odnose, tehničku dokumentaciju te internu organizaciju poslovanja. Takvi podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu važećih propisa Federacije Bosne i Hercegovine te ugovornih obveza o povjerljivosti koje obvezuju sve uključene strane. Kao takve, nismo ovlašteni iznositi ih trećim osobama.

Također, eventualne informacije o zdravstvenom stanju radnika predstavljaju osobne podatke čija je zaštita zajamčena Zakonom o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine, zbog čega ih nismo ovlašteni komentirati niti dostavljati bez zakonske osnove ili izričite privole osobe na koju se odnose.

Pitanja koja se odnose na postupanje policijskih službenika, eventualno postupanje drugih nadležnih tijela te izdavanje dozvola i suglasnosti potrebno je uputiti isključivo nadležnim institucijama, koje jedine mogu dati službene informacije iz svoje nadležnosti.

Sukladno navedenom, nismo u mogućnosti odgovoriti na postavljena pitanja niti komentirati navode koji su predmet Vašeg upita.

Očekujemo da će, u skladu s profesionalnim standardima novinarske struke, pri eventualnoj objavi biti uvažena načela dobjektivnog i istinitog informiranja, presumpcije nevinosti te da se neće iznositi neprovjerene ili nedokazane tvrdnje koje mogu prouzročiti štetu fizičkim i pravnim osobama," napisao je vlasnik tvrtke D&V.

Rješenje je konačno: Enersol mora vratiti dio zemljišta u prvobitno stanje

Podsjetimo, radovi na polaganju kabela i probijanju pristupnog puta preko državnog zemljišta – katastarske čestice 1311/13 K.O. Miljkovići, koja je po kulturi pašnjak 6. klase u posjedu JP Šume HZ HB d.o.o. Mostar, a u vlasništvu je općenarodne imovine – predmet su rješenja županijske poljoprivredne inspekcije od 6. svibnja 2026. godine, kojim je tvrtki Enersol d.o.o. naloženo da dio te parcele vrati u prvobitno stanje u roku od 30 dana, uz izričitu naznaku da žalba ne odlaže izvršenje.

Inspekcija je u postupku utvrdila da investitoru za k.č. 1311/13 nikada nije izdana suglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, za razliku od susjednih čestica (1311/19 do 1311/24) za koje je takvo rješenje izdano još 2022. godine. Prilikom inspekcijskog pregleda, obavljenog u prisustvu samog Takača, investitor nije predočio nikakvu dokumentaciju za odobrenje izvođenja radova, niti ju je dostavio u naknadno ostavljenom roku od 10 dana.

Enersol d.o.o. je na rješenje inspekcije uložio žalbu putem odvjetnika Danijela Grabovca, no Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ rješenjem od 16. lipnja 2026. godine žalbu je odbilo kao neosnovanu. U drugostupanjskom rješenju, koje je potpisao ministar Mario Jurica, izrijekom se navodi da je nesporno utvrđeno kako žalitelj izvodi radove na predmetnom lokalitetu, da nema pravo izvoditi bilo kakve radove na toj lokaciji jer nije ishodovao niti jedno pravomoćno odobrenje, te da se prava stečena na susjednim parcelama ne "prelijevaju" automatski na spornu česticu.

Ministarstvo poljoprivrede odbilo Enersol d.o.o

Ministarstvo je u obrazloženju otklonilo i pozivanje žalitelja na ranije mišljenje ministra, navodeći da mišljenja ministarstva predstavljaju stručne smjernice koje "nemaju snagu zakona niti podzakonskog akta" te ne obvezuju postupajućeg inspektora. Također je istaknuto da, s obzirom na to da se radi o državnoj imovini, nikakav privatni ili interni dogovor s upisanim posjednikom ne može zamijeniti zakonom propisana odobrenja.

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena – Enersolu preostaje jedino pokretanje upravnog spora pred Kantonalnim sudom u Mostaru. Rješenje kojim se nalaže vraćanje zemljišta u prvobitno stanje time je konačno i izvršno.

Umjesto vraćanja u prvobitno stanje – novi strojevi na terenu

Umjesto uklanjanja građevinskog materijala i sanacije uništenog pašnjaka, kako to nalaže konačno rješenje, na terenu se – kako svjedoči i incident od ponedjeljka – i dalje nalaze radni strojevi angažirani na polaganju kabela.

Podsjetimo, protiv Franje Takača Županijsko tužiteljstvo HNŽ vodi kaznenu istragu zbog sumnje na pranje novca i zlouporabu položaja ili ovlasti, o čemu je naš portal detaljno pisao. Uz Takača, istragom su obuhvaćene još dvije osobe. Solarna elektrana snage 6 MW iznad Miljkovića, vrijedna oko 7-8 milijuna maraka, gradi se u ime ruskih investitora, a Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ još je koncem 2025. godine poništilo sve urbanističke suglasnosti za projekt.

Javnim novcem nezakonite radnje u korist privatnog investitora pod istragom

Iz dokumentacije gradske Službe za inspekcijske poslove proizlazi ključna činjenica ovog slučaja: nezakonite radnje na državnom zemljištu izvode se javnim novcem – u korist privatnog investitora koji je predmet istražnih radnji tužiteljstva zbog sumnje na pranje novca.

Naime, urbanističko-građevinska inspektorica utvrdila je 16. travnja 2026. da je preko k.č. 1311/13 K.O. Miljkovići probijen put dužine 600-700 metara i širine oko 5 metara – bez gradilišne ploče i bez odobrenja za gradnju. Pozvan na izjašnjenje, Franjo Takač je 22. svibnja 2026. inspekciji dostavio rješenje koje nedaje pravo građenja (urbanistička dozvola) u kojem je kao investitor navedenih radova navedena – JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, javno poduzeće u većinskom vlasništvu FBiH, koje je inspekcija potom i pozvala na izjašnjenje. Drugim riječima: trošak polaganja kabela kojim se na mrežu spaja privatna elektrana – građena bez valjanih dozvola, preko državnog zemljišta i unatoč konačnom rješenju o vraćanju u prvobitno stanje – pada na teret javnog poduzeća, odnosno svih građana.

građevinska inspekcija Takač i Elektroprivreda HZ HB

Portal hercegovina.info zatražio je stoga od Elektroprivrede HZ HB, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama, dostavu javnih upravnih akata – urbanističkih suglasnosti, urbanističko-tehničkih uvjeta i elektroenergetskih suglasnosti na temelju kojih se vrši nezakonito prokopavanje preko državnog zemljišta – te ugovora s Enersolom i podataka o načinu financiranja zahvata. Rješenjem od 10. srpnja 2026., koje je potpisao službenik za informiranje Ivica Gašpar, Elektroprivreda je zahtjev odbila u cijelosti, pozivajući se na "legitimne komercijalne interese" tvrtke Enersol d.o.o. Napomenimo da je uprava elektroprivrede poništila već jedno rješenje Ivice Gašpara, a po žalbi našeg medija.

Iz dokumentacije je razvidno i zašto: Enersol d.o.o., u očitovanju koje je potpisao Franjo Takač, usprotivio se dostavi informacija te javnom poduzeću izravno zaprijetio tužbom ako našem portalu ustupi javne upravne akte:

"U slučaju da odobrite pristup ovim informacijama, morate razumjeti da ćemo od vas potraživati naknadu štete, sudskim putem", stoji u Takačevom očitovanju Elektroprivredi.

Franjo Takač odgovor na zahtjev pristupu informacijama

Dakle, javno poduzeće javnosti uskraćuje javne upravne akte o radovima koje su inspekcije proglasile nezakonitima – jer mu privatni investitor pod kaznenom istragom prijeti tužbom. Portal hercegovina.info uložit će prigovor na navedeno rješenje te o postupanju Elektroprivrede HZ HB obavijestiti nadležne institucije.

Postavlja se pitanje: tko će i kada zaustaviti radove koje su inspekcije proglasile nezakonitima, čije je zaustavljanje potvrđeno konačnim rješenjem resornog ministarstva, koji se financiraju javnim novcem u korist privatnog investitora pod istragom?

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore