FOTO  DRVOCID TOČKA NA URBICID Bit će novih lipa, no hoće li biti nas

DRVOCID TOČKA NA URBICID Bit će novih lipa, no hoće li biti nas
hercegovina.info

Trebat će najmanje pet saziva Gradskog vijeća da barem malo, ako je to uopće i moguće, i bude volje, poprave urbicid koji je napravljen u zadnja dva desetljeća u Mostaru.

Svojevremeno je to bio grad u kojem je dominiralo zelenilo, te si u svakoj ulici imao klupicu da ljeti sakriješ glavu od čelopeka i paklenih vrućina, a zimi se zaštitiš od bure. Onda su došli gradski urbanisti, te od grada počeli praviti kasabu.

Prvo su nekim dijelovima grada nelegalnim dozvolama legalizirali bespravnu gradnju, a sada su, kako vidimo zadnjih dana odlučili, drvocidom staviti točku na urbicid. Kulminacija višegodišnjeg drvocida u Mostaru nastupila je ovih dana kada je između Crkve Kristova Uskrsnuća i hotela Ero – u Ulici Ante Starčevića ispilano tridesetak stabala – većinom lipa, te je praktično ogoljena i ova ulica, bez ikakva objašnjenja nadležnih. 

Nova stabla

Na naš upit iz Odjela za urbanizam Grada Mostara kažu da je projektom rekonstrukcije ulice planirano uklanjanje starih stabala, a planirana sadnja novih.  Dakle, lipa više nema, bit će zasađeno novo drveće, možda, a zna se koliko treba da drvo naraste. Stariji Mostarci se sjećaju da su njihovi roditelji ili pak djedovi davali priloge da se održe drvoredi, koje su smatrali svojima. U brojnim putopisima kroz Hercegovinu kaže se da je Mostar grad gdje ljudi žive u harmoniji jedni s drugima, a posebno prirodom. Grad su krasili drvoredi, predgrađa trešnje i voćke, uz Radobolju bašte. Danas su gradski drvoredi sve rjeđi, a uz Radobolju se nadžidžale vile. Betonizacija grada je dosegnula vrhunac, osobito u središnjim zonama. Ceh su platili i platani. U Šetalištu je danas 71 stablo, većinom platani, nedostaju četiri, u krugu oko Rondoa ima 8 platana, a najviše ih nedostaje od Rondoa prema Katedrali, gdje ima 79 stabala, a nedostaje njih 9. 

Najviše ovo ljuti one koji su u Mostaru starosjedioci.  

„Ako se i dalje gradske vlasti budu ovako odnosile prema ovome jedinstvenom spomeniku, posve je jasno da ćemo vrlo brzo ostati bez naših platana. Nije nepoznato da je životni vijek platana oko 400 godina, a mostarskima je znatno manje od 150 godina. Nažalost, od 1988. godine, kada su rađene posljednje značajnije intervencije na sanaciji oštećenih i oboljelih stabala platana, što je pod nadzorom prof. dr. Mithada Uščuplića izvodilo poduzeće Parkovi, na ovim stablima nisu poduzimane nikakve intervencije s ciljem njihove zaštite. Istodobno je sredinom 2008. godine Gradska uprava Mostara donijela odluku o rekonstrukciji dijela pješačke zone koja prolazi kroz Branimirovu ulicu. Tom prilikom došlo je brojnih povreda na sustavu platana. Naime, prilikom niveliranja neravnina na pješačkoj zoni nastalih rastom korijena platana, pristupilo se uklanjanju cijelih dijelova korijenja“, komentira nam jedan starosjedilac, čija obitelj, koliko se pamti, živi u Mostaru. 

Platani u Mostaru pate i od lingokolne gljive, no gradske ih vlasti liječe motorkama. Tako su brojni stradali zbog lakšeg ulaska limuzina kojekakvih biznismena i lako obogaćenih novih nam sugrađana u njihova dvorišta i garaže, a sve pod plaštom oboljenja ili “zbog rizika za sudionike u prometu”.

Sadnja počela 1887

Podsjetimo da je sadnja stabala počela 1887. godine, odlukom mostarskoga Gradskog poglavarstva. Veći dio aleje platana zasađen je u čast posjeta Mostaru austrougarskog prestolonasljednika princa Rudolfa 1888. godine, sina cara i kralja Franje Josipa I. Stabla namijenjena ovoj sadnji nabavljena su iz Austrije.

Sudbinu platana već su odavno podijelile lipe duž Ulice fra Didaka Buntića, očuvane tek u 30-ak metara najzapadnijeg dijela te ulice, gotovo potpuno uništene u Ulici kralja Tvrtka, a u Kolodvorskoj ili A. Starčevića ovih im je dana zadan posljednji udarac. I mi se, po tko zna koji put udareni, nažalost, još nismo opametili!

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.