DRVNI KLASTER HERCEGOVINA Hitno potrebne mjere za spas radnih mjesta

DRVNI KLASTER HERCEGOVINA Hitno potrebne mjere za spas radnih mjesta
hercegovina.info

Pojava koronavirusa ugrozila je poslovanje mnogih gospodarskih subjekata u BiH, te ih dovela na rub gašenja. U drvoprerađivačkom sektoru veliki broj tvrtki razmišlja o prestanku poslovanja što bi dovelo do gašenja radnih mjesta.

Iz Drvnog klastera Hercegovina smatraju kako se moraju hitno poduzeti mjere za ublažavanje posljedica novonastale situacije.

„Drvni klaster broji 30-tak tvrtki od primarne prerade drveta do finalnog proizvoda namještaja. Nema nijedne od naših članica koja nije pogođena situacijom koronavirusa, jer većina naših tvrtki izvozi u inozemstvo. S obzirom na protok roba i repro materijala to je sada nemoguća misija. Skoro da su sve tvrtke došle u situaciju da zatvaraju pogone. Osuđeni su na nekakve odluke i mjere Vlade koje bi možda doprinijele da se spase radna mjesta. Ako ne bude mjera Vlade teško da će tvrtke moći spasiti radna mjesta iz ove situacije u kojoj praktički ne proizvode ništa“, kazao je za hercegovina.info predsjednik Drvnog klastera Hercegovina, Dragan Rezić.

Nitko ne zna do kada će sve ovo skupa potrajati. Je li novonastala situacija već dovela do otkaza, odjavljivanja ili možda smanjivanja plaća?

„Već toga ima nešto na pomolu, međutim to će biti masovno ako se ne donesu mjere slične onima koje su kako saznajemo iz medija donesene u Hrvatskoj, Srbiji i zemljama okruženja koje su prepoznale situaciju u kojoj treba brzo reagirati i dati mjere za održanje gospodarstva. Oni su pomogli privatnom sektoru koji je realni sektor na kojemu sve počiva. Vlada Srbije donijela mjere za spas gospodarstva za svaku pohvalu. U Hrvatskoj su mjere donesene u dogovoru sa strukom. U stalnom su zasjedanju i donose nove mjere i nove pakete mjera kako bi se spasilo gospodarstvo. Nitko ne zna koliko će ovo dugo trajati, sigurno neće ispod 3-4 mjeseca, možda i šest mjeseci. Ako sada ne spasimo gospodarstvo nema smisla da ga spašavamo kada se bude dizalo iz pepele, iz pepele će se dizati desetljećima, a ne mjesecima. Onaj tko nije svjestan ove situacije njegova nesvjest će biti kažnjena vrlo brzo, i na sljedećim izborima i na drugi način“.

Vi iz Drvnog klastera prije dva tjedna ste poslali prijedlog mjera za pomoć izvoznim poduzećima u rješavanju krize nastale pandemijom koronavirusa. Jesu li o vašim mjerama raspravljali političari, koje su ključne mjere za spas gospodarstva?

„Jako se malo o tim mjerama na višim razinama vlasti raspravljalo, odnosno skoro se ništa nije donijelo. Ono što smo mi dali u medije prije 14 dana su mjere koje bi pomogle gospodarstvu i smanjile udar na gospodarstvo. To su slične mjere koje su donijele zemlje u okruženju, a odnose se na sve vrste poreza, doprinosa, parafiskalnih nameta koje u ovom vremenu nema šanse da itko može iznijeti. Da bi se spasila radna mjesta moramo računati da ljudi od nečega moraju živjeti, da im se bar osigura minimalna plaća na što bi tvrtke dodale jedan dio i tako bi se spasila radna mjesta. U protivnom bojim se da će većina tih radnih mjesta nestati i da će ljudi završiti na Zavodu za zapošljavanje. Također smo tada naglasili kako je potrebno donijeti mjere kojima bi se javnom sektoru, odnosno šumarijama odgodio period plaćanja repro materijala. Na taj način proizvodnja bi se mogla održati izvjesno vrijeme dok se situacija ne promijeni“.

Bh. gospodarstvo po posljednjm statistikama 60 posto počiva na malim i mikro tvrtkama. Zašto su one najviše pogođene ovom krizom?

„Glavni udar ove krize je na tim tvrtkama jer 'mala vatra se lako ugasi', drugim riječima obrti, male tvrtke do 50 uposlenika, to su tvrtke koje većinom nemaju stalne ugovore, dok su kod velikih kompanija ugovori puno veći. Velike kompanije imaju dugoročne ugovore koje mogu malo usporiti, ali neće nestati, neće se ugasiti. Ovdje je u pitanju pomor malih i mikro tvrtki, a one čine okosnicu bh. gospodarstva“, kazao je u razgovoru za hercegovina.info predsjednik Drvnog klastera Hercegovina, Dragan Rezić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.