Udbin popis za likvidaciju na snazi i u "DEMOKRATSKOJ" Hrvatskoj

Udbin popis za likvidaciju na snazi i u "DEMOKRATSKOJ" Hrvatskoj

Kada sam najavio objavljivanje jednog od najtajnijih i strogo poverljivih dokumenata jugoslavenske tajne službe "Službe državne sigurnosti" (SDB) ranije poznate kao UDB-e, mnogi su komentirali kako "je to zastarjeli dokument koji više nikoga ne zanima i nema nikakvu važnost". No, je li uistinu tako? Radi li se stvarno o nevažnom i zastarjelom dokumentu?

U razmišljanju o tomu koji je odgovor na postavljena pitanja točan, nameću se logičnim neki zaljučci.

Strogo povjerljivi dokument SDB-a je "Operativni glasnik određenih jugoslovenskih državljana", iz veljače 1989. godine. U tom se tajnom dokumentu nalaze imena svih političkih emigranata sa područja bivše Jugoslavije koji su označeni kao neprijatelji države i tadašnjeg društvenog poretka. Kraj imena i podataka o svakom emigrantu nalazi se ime i prezime operativca SDB-a koji je zadužen za svakog pojedinog emigranta. Upisani su i tadašnji brojevi telefona na koje se moglo nazvati operativce SDB-a, kao i operativni centar SDB kojem je pojedini operativac pripadao.

Može se zaključiti kako se na 316 stranica koliko broji ovaj dokument nalazi veliki dio SDB-ovih operativaca na području cijele bivše Jugoslavije.

Zaduženja tih SDB-ovih operativaca za pojedine emigrante nisu imala vremensko ograničenje, niti je SDB prilikom raspada Jugoslavije izdala zapovijed o opozivu ranijih naloga za likvidacije i postupanje prema tim emgrantima. Stoga se dade zaključiti kako su i nakon raspada Jugoslavije, operativci SDB-a, sada vođeni novim/starim šefovima, sa novim značkama i ovlaštenjima nastavili progon emigranata za koje su bili zaduženi i tijekom komunističke Jugoslavije. Sada im je zadatak bio olakšan jer su se mnogi emigranti nakon raspada Jugoslavije i pada komunizma odlučili vratiti kući, samo je trebalo pričekati prikladan trenutak za izvršenje likvidacije i onih zadaća koje su im bile ranije povjerene od strane komunističke službe SDB.

I tu im je na ruku išlo novonastalo ratno stanje. Jer u ratu i kaosu agresije mnogo je lakše izvršiti zapovjeđene likvidacije nego u miru.

Izvršitelj likvidacije ima više mogućnosti ostati prikriven i nepoznat.

Upravo ta vjerojatnost da su i danas emigranti sa tog popisa na mogućem udaru fizičke likvidacije od strane bivših djelatnika SDB-a, čini taj popis aktualnim, pa i životno važnim za one čija se imena pojavljuju na tom popisu kao objekti obrade jugoslavenskih tajnih služba. Objava ovoga popisa možda im može spasiti život, a istovremeno prisiliti pravosuđe na procesuiranje onih koji su, a što dokazuje ovaj dokument, sudjelovali u zločinima protiv tih emigranata, izvršavajući političke egzekucije u ime bivše Jugoslavije i komunističkog režima.

Jedan primjer dokazuje ovakvu mogućnost. Naime, ubojstvo jednog od poznatijih emigranata Mira Barešića, početkom Domovinskog rata, dokazuje kako SDB-ovi nalozi za ubojstva pojedinih emigranata nisu prestali vrijediti uspostavom hrvatske države. Upravo suprotno, netko je nastavio sa operativnim provođenjem likvidacije emigranata, upravo prema listi koju je u veljači 1989. objavila SDB.

Možda je identična sudbina poput Mire Barešića, zadesila i druge hrvatske emigrante za koje nikada nismo čuli i za čija ubojstva nismo doznali. Znamo da je na sličan način kao jedan od zapovjednika HOS-a trebao biti likvidiran još jedan emigrant sa ove liste: I.K., čija je likvidacije u zadnji trenutak spriječena.

Prema tome, SDB-ovi izvršitelji nastavili su sa planom zacrtanim u dokumentu iz 1989. kao da se ništa nije promijenilo i nakon 1990.

godine, očito kao dio jednog većeg plana za koji je znala tek nekolicina bivih UDB-aša i SDB-vaca koji su se bez teškoća infiltritali u novu vlast poput Josipa Manolića i Josipa Perkovića, kao i mnogih drugih. Podsjetimo za Perkovićem je još uvijek na snazi njemačka međunarodna tjeralica zbog ubojstava u kojima je sudjelovao kao jedna od šefova hrvatske UDB-e. Ono što je zanimljivo jest činjenica kako Perkovića od kaznenog progona štite premijer i predsjednik Republike, koji se u svim drugim slučajevima pozivaju na funkcioniranje pravne države.

Manolić posredno i priznaje kako su ušli u vlast i sa ciljem neutralizacije "ekstremne emiracije", jer u svojoj knjizi "Manolić, intervju i javni nastupi 1989. - 1995.", tiskanoj u Zagrebu 1995.

godine (ISBN 953-6306-46-8) govori o neutralizaciji ekstremnih elemenata koji će se izvna pokušati uvući u vlast. Oni koji znaju u udbaškom žargonu takvi izrazi mogu značiti i fizičku likvidaciju nepodobnih kadrova.

U svakom slučaju ovaj strogo povjerljivi dokument SDB-a predstavlja prvi stvarni popis SDB-a na kojem se nalazi i popis operativaca SDB, to je jedan od najtajnijih dokumenata jugoslavenske tajne milicije, i još uvijek opasan operativni dokument koji razotkriva najmračnije tajne zloglasnog SDB-a. Za razliku od raznih šaljivih popisa koje je za neke medije prepravljao Josip Perković, koji je sa nekim drugim ljudima prepravljao SDB-ove dokumente kako bi skrenuo pažnju od pravih agenata operativaca koji su još uvijek opasni i aktivni, te koji nastavlaju za izvršenjima zadataka koje su dobili od svojih šefova među kojima je bio i Perković. Josip Perković je raznim krivotvorenim i prepravljanim popisima, zapravo zaštitio stvarne SDB-ovce i najhladnokrvnije izvršitelje kmunističkih zločina, koje je i sam taj Perković naređivao i osmišljavao, te planirao.

Na ovom popisu, su "oni na koje se može računati", oni koji su se pritajili, "konzervirani" ili poput krtica skrivenih u zaboravu onih koje su proganjali.

Ovo je dokument koji budi uspomene, ali i zloglasne duhove jugoslavenskog boljševizma, stvarne ideologije zločina, izvlači na površinu imena i prezimena žrtava komunizma i Jugoslavije, ali i komunističkih ubojica, razotkriva mrežu operativaca zaduženih za likvidaciju opasne i ekstremističke emigracije. Ovo je najtajnija i nikada objavljena Udbina lista.

Ivan Bešlić - Gane ---- prepisao iz dokumetarca