KAKO DALJE U ŽZH Vlada predlaže da se djeci uzme odmor za Uskrs, da u školu idu subotama i do sredine ljeta

Jasminka Petric
Jabuka.tv

Predstvanici Nezavisnog sindikata uposlenih u srednjim školama danas su s predstavnicima Vlade ŽZH trebali održati novi krug pregovora povodom njihovih zahtjeva i općeg štrajka koji se provodi u školama. No, to se nije dogodilo te je uslijedila press konferencija predsjednice sinidikata Jasminke Petric.

"Sastanak koji je trebao biti održan danas, nije održan jer nismo imali uvjete za to. Naime, ni premijer ni ministar financija nisu se pojavili na njemu", rekla je Petric na početku obraćanja medijima.

Ministarstvo obrazovanja ŽZH predložilo je i kalendar nadoknade izgubljene nastave, no Petric ističe da je on neprihvatljiv i jednostran.

"Kalendar nadoknade izgubljene nastave. Odbili smo uopće sudjelovati u izradi tog kalendara ili davati bilo kakva mišljenja. Sindikat zaposlenih u srednjim školama neće sudjelovati u njegovoj izradi, a ministrici smo sugerirali da se može sugerirati s Vijećima roditelja, pa ako roditelji budu imali interesa, da zajedno s njima izrade kalendar nadoknade", ističe Petric.

"Mi smo stava, bez obzira na to hoće li taj kalendar biti izrađen uz pomoć roditelja ili će ga ministrica izraditi sama da taj kalendar nije u redu. Vidjeli smo kako izgleda onaj koji je dostavljen osnovnim školama. Tim kalendarom je predviđeno da se radi devet subota, da se uzme cijeli uskrsni raspust i da se radi skoro do srpnja, točnije do 23. lipnja. To je jedno vrlo nepošteno oduzimanje slobodnih dana djece. Mi kao njihovi profesori i učitelji, apeliramo da se to ne smije raditi. Djeca nisu kriva što se dogodio ovaj štrajk, a mi također odbijamo svaku odgovornost od ovog štrajka".

Djeci bi se prema njima oteli i slobodni dani za Uskrs, a u školu bi trebali ići čak do srpnja. Sindikat ne želi u tome sudjelovati. 

"Od srpnja mjeseca prošle godine apeliramo i na ministarstvo, Vladu, Skupštinu i roditelje, da će se dogoditi štrajk. Te apele smo ponavljali i molili da netko nešto poduzme, nitko ništa nije poduzeo. Čak i kada smo krenuli u štrajk svi su ostali gluhi da će se to stvarno i dogoditi. Sada nakon četiri tjedna očekivati od nas da mi sudjelujemo u otimačini slobodnih dana djece. Mi na to ne pristajemo". 

Petric je istaknula kako su profesori i učitelji izloženi javnom linču.

"Ovo više nije borba za potpisivanje Kolektivnog ugovora, sada se radi o obrani našeg dostojanstva. Mi smo zapravo postali kao nekakva javna igračka u sektoru obrazovanja. Primjerice, analizira se naša plaća. Ne znam kada se dogodilo da je netko javno rastezao nečiju plaću, čak ni u javnom sektoru, ja za to nisam čula, kako je to pčela raditi naša ministrica i pokazala da ona ne zna situaciju u njezinom sektoru jer smo je mi demantirali tako što smo javno objavili naše platne liste. To je nečuveno", kaže Petric.

"Nadalje, ministrica se nije zaustavila na tome, nego je javno objavila tekst prijedloga Kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor, kada se dogovori i potpiše, on svakako bude javno objavljen u narodnim novinama i bude dostupan svima, mi s tim nemamo nikakvih problema. Čak nemamo problema ni s tim što je ministrica objavila ovaj tekst prijedloga, ali je to uradila mimo nas i bez dogovora s nama. U pregovaranju sudjeluju dvije strane, a sve što ministrica radi je jednostrano. Ministrica je pozvala sve da komentiraju tekst Kolektivnog ugovora i pohvalila se da nam je omogućila sljedeće; da smo dobili otpremnine pred mirovinu, jubilarne nagrade, jednokratne pomoći u slučaju smrti ili bolesti, prijevoz, topli obrok, povećanje plaće od 0,5 posto po svakoj godini radnog staža, da smo ostvarili naknadu za službeni put, regres, plaćeni i neplaćeni dopust. Lako je obmanuti javnost. Stvar je da je ovo sve predviđeno zakonom o javnom radu. Tko god je u radnom odnosu ima pravo na ovo nabrojano. Činjenica je da naša ministrica od ovoga ništa nije predložila. Ona se hvali kako nam je podigla otpremnine s tri na šest plaća, a to je predviđeno zakonom o radu", dodala je predjedinca navedenog sindikata. 

Nije im se ponudilo ništa senzacionalno.

"Ono što je specifično za nas izboreno je uvećanje koeficijenata složenosti poslova za 0,2 za 30 godina staža ili 55 godina života, umanjenje norme za dva sata za 30 godina staža ili 55 godina života, a četiri sata za 35 godina staža ili 60 godina života. Ja se pitam je li ovo stvarno nešto toliko senzacionalno da se radi ljudima koji su pred mirovinu. Ove stavke kojih će se oni odreći."

"Dalje se kaže, umanjenje norme sindikatima. Sindikalista ima brojem 8. Znači nas je 8 i imamo umanjenje norme za dva sata, odnosno ja imam za 4 kao predsjednica. Umanjenje norme za pet ili više programa, ovom olakšicom je obuhvaćen neki ograničen broj ljudi, a tu se radi o onima iz strukovnih škola koji rade s više programa i onda im se izlazi u susret s dva sata norme. To su naše olakšice. Kao i prije navedeno, ništa od ovoga nije predložila ministrica. Dapače, ona je bila protiv većine ovoga.

Na Skupštini ŽZH prozvani su i uličarima.

"Zgrozilo nas je javno mjerenje naših vrijednosti. Izloženi smo jednom javnom linču. Kaže se kako radimo po dva sata dnevno, ne radimo ljeti, ne radimo zimi, ništa nismo naučili djecu jer ništa ne znamo, kupili smo diplome itd. Ja se brinem da oni ljudi koji dozvoljavaju ovakve izjave, dozvoljavaju da takvi ljudi predaju djeci. Postali smo i predmet sprdnje na misama, pa je tako jedan svećenik usporedio nas s radnicima u čistoći, da što mi hoćemo kada oni rade za 800 maraka. Svećenik u Sovićima da ne bi bilo da sam izmislila ovo. Nadalje, na prošloj Skupštini se moglo čuti da neće "ulica" određivati nešto. Znači oni nas izjednačavaju s ulicom, a mi, mislim na prosvjetne radnike, smo u nekakvim demokratskim i razvijenim društvima, krema društva. Ovdje smo ulica. Također se jedan zastupnik nadovezao da mi ne znamo kako je zaraditi plaću u realnom sektoru. Mi znamo kako je zaraditi plaću u ovom sektoru. Ako nije potrebno obrazovanje, ja predlažem da se zatvore škole i da realni sektor ne bude opterećen s plaćama nas u javnom sektoru. 

Petric je istaknula kako ne traže puno više od ponuđenog, ali traže osigurač da do štrajkova više ne bi dolazilo.

"Također dobili smo kritiku "dobili ste 10 posto pa što hoćete". Ništa mi nismo dobili. Nama je samo ponuđeno povećanje od 10 posto plaće, na onako niske plaće. Ono što mi tržimo nije puno više od toga. Uz tih 10 posto tražimo jedan osigurač i uporno nam to odbijaju."

Učenici su i njihova djeca

"Ovih dana se provlači kroz medije, a to izjavljuje ministrica i pojedini "važni ljudi", da je interes djeteta na prvom mjestu kao i njihovo pravo na obrazovanje. Odbijamo da se upire prstom u nas. Ponavljam, mi od srpnja apeliramo da se ne dozvoli da dođe do štrajka. Nitko nije ništa poduzeo, ni ministrica, ni članovi Vlade ni roditelji. Mi smo zapravo zabrinuti zato što djeca ne idu na nastavu. S ovog mjesta sada u ime svojih kolega apeliram da se nešto poduzme. Djeca moraju krenuti na nastavu što prije. To su naša djeca, mi živimo s njima. Ono što im pružaju njihovi roditelji i mi im dajemo gotovo toliko. Ne oblačimo ih, ne hranimo ih, ali ih odgajamo i s njima smo svaki dan. Znamo što tu djecu boli, što ih brine, što žele, znamo njihove uspjehe itd. Ne dirajte djecu, to su naša djeca".

Petric je istaknula kako odustajanja od zahtjeva nema. Učenicima bi poslali lošu poruku.

"Nećemo odustati. Ovaj štrajk će trajati koliko god treba i neka nadležni poduzmu što god mogu poduzeti. Sada je kasno pregovarati, ovo su trebali biti završni pregovori, odustajanja nema. Kakvu bismo poruku poslali našim učenicima, ako sada odustanemo. Šutnja i prihvaćanje straha, svojim učenicima nećemo poslati takvu poruku.

Podržat će najavljene prosvjede roditelja, ukoliko do istiih dođe.

"Zahvaljujemo roditeljima koji razumiju i prihvaćaju našu stranu priče. Oni su svjesni da mi nismo krivi za ovo što se događa. Sve što oni poduzmu mi ćemo stati uz njih, kao što su i oni stali uz nas. Ukoliko se roditelji odluče na prosvjede, mi ćemo ih podržati u tim prosvjedima. Postojali su neki upiti zašto mi nismo organizirali prosvjede. Nismo iz razloga jer je cijelo vrijeme postojala nada da će cijela situacija biti riješena na vrijeme, a za organizaciju prosvjeda je potreban određen broj dana gdje moramo ishoditi različite dozvole. Kasnije se pojavila priča da će roditelji organizirati prosvjede, pa smo i zbog toga svoje aktivnosti stopirali računajući na to da je bolje da možda roditelji organiziraju prosvjede, a da im se mi pridružimo. Ako će riješiti situaciju da se mi pojavimo na ulici, pojavit ćemo se", rekla je.

Prijetnji nije bilo, no premijer Ćosić je kaže uputio poruku svima da srežu traže negdje drugdje. 

"Ne. Nikakve prijetnje nismo dobivali, osim izjave premijera koji je rekao da tko nije zadovoljan uvjetima rada u školama, da može potražiti sreću na nekom boljem mjestu. Valjda je mislio da djecu ne zapošljavamo u obrazovni sustav, neka oni odmah traže bolju sreću. Osim te izjave nismo imali nikakvih prijetnji. Da se bojimo za svoja radna mjesta ne bismo bili u štrajku i ne bih ovdje pred vama u ime svih rekla da odbijamo prekinuti štrajk dok se naša traženja ne ispune", zaključila je Petric.

Dodajmo i to kako su se danas priopćenjem oglasila i vijeća roditelja iz Širokog Brijega, Posušja i Ljubuškog. I oni se ne slažu s predloženim kalendarom nadoknade nastave. Kažu kako ne misle djecu slati subotom u školu.

"Sukladno napisima u medijima, a vezano za Plan nastavnih aktivnosti i nadoknade sati po završetku štrajka, koji je isključivo u domeni djelovanja Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa, Roditeljska vijeća Gimnazija Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški su jasna sa stavom da djecu neće slati u školu subotom, niti će to podržati kao sustav nadoknade nastave", ističu.

"Također, zahtjevamo završetak škole u prikladnom roku, a prije početka ljetne sezone u Republici Hrvatskoj. Naime, postoje djeca koja hoće ili moraju raditi pa smatramo ovaj zahtjev vrlo opravdanim, stoji u priopćenju roditeljskih vijeća gimnazija iz Širokoga Brijega, Ljubuškog i Posušja", poručili su roditelji.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.