Bakir Izetbegović za dnevnik.ba: Kandidiranjem Komšića SDP ne šalje dobru poruku Hrvatima

Bakir Izetbegović za dnevnik.ba: Kandidiranjem Komšića SDP ne šalje dobru poruku Hrvatima

Razgovarao Milan Šutalo

Gospodine Izetbegoviću za početak kako bi ste ocjenili četverogodišnji mandat Predsjedništva BiH i posebno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH gosp. Harisa Silajdžića?

Ukratko, nerad i nesloga. Koliko je utemeljena ova ocjena, najviše govori činjenica da su dosadašnji članovi Predsjedništva BiH za pune četiri godine održali samo 75 redovnih sjednica, a trebali su 200. Nikad nisu donijeli program rada, a prema važećem Poslovniku o radu bili su obavezni to učiniti. Prema Ustavu predstavljaju najviši organ izvršne vlasti, a svojim međusobnim prepirkama i disonantnim nastupima u inozemstvu samo su zbunjivali narod i brukali državu u svijetu. Na taj način ugrozili su dostojanstvo ove institucije i postali dio problema, a ne rješenja. Po mom dubokom uvjerenju, Predsjedništvo BiH mora ulijevati optimizam, ujedinjavati narod i zemlju, dakle sve ono što dosadašnji saziv nije radio. Što se tiče konkretno dr. Harisa Silajdžića, njegov mandat obilježen je politikom „sve ili ništa" koja Bosni i Hercegovini nije donijela ničeg dobrog. Naprotiv, uzrokovala je niz problema u radu samog Predsjedništva, te otvorila put radikalizaciji prilika u zemlji nakon neodgovorno zaustavljenog reformskog procesa. Zbog toga mislim da je vrijeme da dr. Silajdžić nakon izgubljene četiri godine za BiH odstupi i poluge vlasti prepusti onima koji  ovu zemlju mogu voditi na sigurniji i bolji način.

A što mislite o drugom vašem protukandidatu gosp. Fahrudinu Radončiću?

Poštujem pravo svakog građanina ove države da u skladu s ustavnim odredbama ponudi svoju kandidaturu na izbor i volju birača. To pravo iskoristio je i gospodin Radončić. Međutim, on ne posjeduje dovoljno političko iskustvo niti iza sebe ima bilo kakav politički rezultat na osnovu kojeg bi mogao dati releventano mišljenje o njegovoj kandidaturi. Iz tog razloga ne smatram ga ozbiljnim protukandidatom. Novoosnovana SBB i ne pokušava prodrijeti u Republiku Srpsku, fokusirana je isključivo na Federaciju i na izravan napad na SDA. Dakle, SBB doprinosi daljem fragmentiranju Bošnjaka, i to na jedan konfliktan i štetan način.

Što smatrate svojim prednostima u odnosu na vaše protukandidate, zbog čega mislite da ste najbolji izbor za Bošnjake i BiH?

Moja prednost prvenstveno se ogleda u tome da imam mogućnost komunikacije i dogovora sa svim bitnim faktorima u bošnjačkom narodu. Sa svima njima, počev od političkih i vjerskih prvaka, preko akademske zajednice do kulturnih i sportskih radnika imam ili izvanredne ili dobre ili barem korektne odnose. Mislim da je to temeljni uvjet za postizanje unutarbošnjačkog jedinstva, što treba biti jedan od najvažnijih zadataka bošnjačkog člana Predsjedništva. Imam iskustvo parlamentarnog rada od Skupštine Kantona Sarajevo, preko Federacije BiH, Parlamentarne skupštine BiH do Vijeća Europe, iskustvo rada na obnovi porušenog Sarajeva kao direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, a sve to dopunjeno neprocjenjivim iskustvom koje sam stekao kao suradnik rahmetli Alije Izetbegovića. Mislim da je to sasvim dovoljno.

Ukoliko biste bili izabrani u Predsjedništvo BiH, s kim biste najbolje surađivali od kandidata za hrvatskog odnosno srpskog člana Predsjedništva?

Kao što sam i ranije isticao, od svih koji su se kandidirali na pozicije druga dva člana Predsjedništva BiH najbolje odnose u dosadašnjem radu imao sam s gospodinom Martinom Ragužem i gospodinom Mladenom Ivanićem. U tom slučaju sva tri člana Predsjedništva BiH bili bi predstavnici stranaka koje su članice najveće i najjače parlamentarne skupine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, skupini Europskih narodnih stranaka. Međutim, pozicije u Predsjedništvu BiH ne popunjavaju se na osnovu mojih ili bilo čijih osobnih želja i afiniteta, nego isključivo voljom biračkog tijela. Ono što ja mogu već sada potvrditi da ću jednako predano raditi na dijalogu i traganju za kompromisnim i dobrim rješenjima sa svakim onim koji voljom građana zauzme poziciju srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Mislite li da Predsjedništva BiH treba barem jednom godišnje podnositi izvještaj Parlamentu, da treba bolje surađivati s Vijećem ministara, pokretati incijative u Parlamentu?

Naravno, i to je jedna od mojih suštinskih zamjerki na rad Predsjedništva BiH u proteklom mandatu. Nedostajalo je inicijative u svakom pogledu! Nije bilo zajedničkih sjednica s Vijećem ministara i entitetskim vladama,  a Predsjedništvo BiH je vrh operativne vlasti. Predsjedništvo mora početi raditi svoj posao, inicirati i „gurati" rješenja za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU i NATO, a ne generirati svađe u kojima se dokazuje tko više voli BiH, a tko RS, a sve u svrhu osvajanja jeftinih političkih poena.

Milite li da je za BiH štetno da nehrvati biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

Da, to je pitanje koje je aktualno od prošlih općih izbora 2006. godine. Brojke nepobitno dokazuju da je Željko Komšić izabran prvenstveno bošnjačkim glasovima i nisam sretan zbog toga. Mislim da SDP takvom kandidaturom ne šalje dobru poruku hrvatskom narodu. Ako su pred izbore 2006. godine mislili da će uspjeti zadobiti povjerenje Hrvata u BiH za svoj prijedlog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, evidentno je da to nisu uspjeli. Ne znam zašto to ponovo rade, ali znam da su u najmanju ruku nedosljedni. Ako su željeli dokazati svoju multietničnost, trebali su predložiti po jednog kandidata za svaku poziciju u Predsjedništvu BiH. Na ovaj način pokazuju jednu dozu sebičnosti i gladi za vlašću, ne mareći za posljedice po BiH, a to nije dobro.

Jesu li po važoj ocijeni Hrvati u BH, po daytonskom Ustavu, u neravnopravnoj poziciji, majorizirani? Ako budeta izabrani za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH hoćete li se zalagati da se takva hrvatska pozicija popravi?

Bježim od velikih riječi, a majorizacija naroda je svakako jedna od takvih. Istina je da nijedan narod nije do kraja zadovoljan pozicijom koju mu je odredio Daytonski ustav  i da je to već dovoljna činjenica da se ozbiljno uđe u proces reforme ustava. Pri tome ta reforma mora počivati na rješenjima koja će biti utemeljena na zajedničkom nazivniku interesa i Srba i Hrvata i Bošnjaka i međunarodne zajednice, a prema presudi suda u Strassbourghu, i svih građana koji žive u BiH. Moj mandat u Predsjedništvu BiH je zastupanje i zaštita interesa bošnjačkog naroda, ali sam uvjeren da je jedan od suštinskih interesa bošnjačkog naroda da svaki Srbin i Hrvat, odnosno građanin BiH, bude zadovoljan i komotan u zajedničkoj nam domovini.

S kakvim ustavnim uređenjem BiH se to može, po Vašem sudu, postići. Za kakvo preuređenje BiH se Vi zalažete?

Kao što sam već rekao, ustavno preuređenje BiH je neminovnost. Zalagaću se za ustavnu reformu koja će omogućiti funkcionalnu državu s vlastitim mehanizmima deblokade koji će zamijeniti odlazeći OHR. Državu osposobljenu da ubrzano ispunjava uvjete na putu euroatlantskih integracija, državu koja će stvoriti okvir za brži oporavak ekonomije, zapošljavanje i popravak životnog standarda. Trebat će puno političkog majstorstva da se to postigne, ali pošto smo s travanjskim izmjenama ustava iz 2006. godine već bili blizu toga, uvjeren sam da to jednim upornim radom, inicijativom i traganjem za kompromisima možemo postići.

Smatrate li da će vam određeni broj glasova donijeti i činjenica da ste sin prvog predsjednika Predsjedništva BiH i lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića?

Prezime, genetika i iskustvo koje sam stekao uz oca su sigurno od pomoći, ali nisu presudni. Bošnjaci su zreo narod i neću dobiti podršku isključivo na osnovu emocije prema mom rahmetli ocu. Upravo zbog toga već treći mjesec obilazim Bosnu i Hercegovinu i upoznajem ljude sa svojim stavovima, programom i vizijama kako unaprijediti državu i postići jedinstvo bošnjačkog naroda. Mislim da mi jako dobro ide.

Vaši odnosi s predsjednikom SDA gosp Tihićem bili su nešto zategnuti u vrijeme kampanje za izbor predsjednika Stranke i nakon stranačkog kongresa. Kakvi su ti odnosi sada i što mislite o gospodinu Tihiću?

Peti kongres SDA je stvar prošlosti. Mislim da je SDA ovim Kongresom očitala lekciju iz demokracije svim političkim strankama u BiH. Danas sam ja kandidat SDA - najjače političke stranke u BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva, uz jednoglasnu podršku čitavog rukovodstva SDA i predsjednika Sulejmana Tihića. Mislim da to dovoljno govori o našim odnosima, i o odnosima unutar SDA.

Što susjedne zemlje Hrvatska i Srbija mogu očekivati vašim eventualnim ulaskom u Predsjedništvo BiH?

Jedna od ključnih stvari na putu ka EU jeste spremnost na međusobnu suradnju zemalja u regiji. Nažalost, u protekle četiri godine BiH je pokazala vrlo malo inicijative po tom pitanju. To se mora promijeniti. Ukoliko budem izabran, moja inicijativa će biti da prve službene posjete kolektivnog šefa države budu posjete Beogradu i Zagrebu. Zalagat ću se da odmah otvorimo set pitanja za koja postoji visok stupanj suglasnosti za rješavanje kako bi na taj način otvorili prostor rješavanju onih težih, kao što su: granice, imovine BiH kompanija u susjednim zemljama i korištenje hidroenergetskog potencijala. U Beogradu i Zagrebu i obratno moraju biti diplomatski predstavnici najvišeg ranga, a ne kao dosada da u Beogradu godinama ne imenujemo ambasadora, a kada ga imenujemo da to bude nekarijerni diplomata. Neozbiljne izjave da ćemo nekom „polomiti prste", kakve smo znali čuti od gospodina Komšića, ne mogu kompenzirati nesposobnost da se ostvari pravi rezultat u rješavanju otvorenih pitanja.

Namjeravate li redefinirati vanjsku politiku BiH. Što bi po vašem sudu trebali biti vanjskopolitički prioriteti BiH?

Prvi fokus je reginalna politika i bolja suradnja sa susjedima. Zatim slijedi popravak odnosa sa zemljama koje su jamac Daytonskog mirovnog sporazuma - ove zemlje su ignorirale sadašnji sastav Predsjedništva, vjerojatno pasivizirane rušenjem Travansjkog i Butmirskog paketa ustavnih reformi. Zalagat ću se da u strateškim diplomatsko-konzularnim predstavništvima imamo karijerne diplomate,  kako bi putem njih proveli agresivniju i kvalitetniju politiku približavanja EU i NATO-u, jer na taj način stvaramo osnovne preduvjete za sigurnost i stabilnost bez kojih nije moguće napraviti ambijent privlačan investicijama i razvoju ekonomije. Tražit ću da potencijalni ambasadori izrade program rada, naročito po pitanu dijaspore i ekonomske saradnje...

Kakav je Vaš odnos prema pitanju priznanju Kosova?

Bosna i Hercegovina ne može niti pomoći, niti odmoći pitanje Kosova, možemo samo zakomplicirati odnose unutar BiH ako se počnemo opredjeljivati za tamošnje strane.  Prije svega, mi trebamo rješavati unutarnje probleme, uostalom ni kosovski Albanci i Srbi se nisu previše bavili slučajem Bosne i Hercegovine.

izvor: dnevnik.ba