Zbog ulaska u EU Hrvatska gubi tržište BiH, jedino na kojem ostvaruje suficit od 3 mld kuna

...pripremama Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji i izlazak iz CEFTA-e, ocjenjuje Vanjskotrgovinska komora BiH. Hrvatska je i dalje pojedinačno najveći izvoznik u BiH, no nakon ulaska u EU proizvodi koji se izvoze iz Hrvatske u zemlje CEFTA-e poskupjet će između 5 i 18 posto. Zagreb s Bruxellesom pregovara o povlaštenom statusu prema zemljama CEFTA-e, a Sarajevno se buni da bi to Zagreb trebao dogovoriti izravno s njima.

Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine izgubila status najvažnijega vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Hercegovine, a u Vanjskotrgovinskoj komori te zemlje (VTK BiH) danas su ocijenili da je to izravan rezultat promjene trgovinskog režima uvjetovanog pripremama Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska je i dalje pojedinačno najveći izvoznik u BiH, no u odnosu na 2011. ukupni je udio Hrvatske u uvozu u BiH smanjen.

Pad Hrvatske na popisu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH nastavit će se u idućem razdoblju jer će se smanjivati njezin izvoz u BiH, ali i izvoz iz BiH u Hrvatsku, rekao je Hini analitičar VTK BiH Duljko Hasić.

Objasnio je kako to proistječe iz toga što će Hrvatska inzistirati na striktnoj primjeni standarda koje propisuje Europska unija za uvozne proizvode iz Bosne i Hercegovine a istodobno će njezini proizvodi izgubiti dio dosadašnjega bosanskohercegovačkog tržišta jer će postati skuplji zbog plaćanja carinskih pristojbi.

Stupanjem u punopravno članstvo EU Hrvatska će od iduće godine izgubiti mogućnost slobodnog izvoza u zemlje članice CEFTA-e, među kojima je i BiH, pa će proizvodi koji se izvoze u tu zemlju poskupjeti između 5 i 18 posto, kolike su propisane carinske stope.

Hasić je rekao kako su u VTK BiH zabrinuti zbog nastojanja Hrvatske da u izravnim pregovorima s Europskom komisijom ishodi povlašten trgovinski status prema zemljama CEFTA-e i kada postane punopravnom članicom EU. Istaknuo je kako bi o takvom prijelaznom aranžmanu Hrvatska i BiH trebale izravno pregovarati, s tim da eventualni dogovor obuhvati i preinake plana da se između dvije države samo preko prijelaza u Gradiški i Metkoviću mogu prevoziti proizvodi biljnog i životinjskog podrijetla.

Uz mali broj takvih graničnih prijelaza s Hrvatskom bosanskohercegovački izvoznici istodobno će se suočiti sa znatno ozbiljnijim problemima jer brojni proizvodi iz te zemlje, posebice prehrambeni, ne ispunjavaju standarde EU pa se neće moći plasirati ni u Hrvatskoj.