VOJNI ROK U HRVATSKOJ Postoje dvije opcije za one koji odbijaju služenje

Zakonodavni okvir potreban za uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj trebao bi biti predstavljen u lipnju, a usvojen u Hrvatskome saboru u listopadu ove godine, što znači da će obuka prvih ročnika u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi započeti krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, doznaje Hina.

Sve spremno za početak obuke

Sve za početak obuke u vojarnama Knin, Slunj i Požega već je sada spremno, no potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir kojim se uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje. I on će biti donesen ove godine. Većina toga je usuglašena, no još se dorađuju detalji vezani uz civilnu službu služenja vojnog roka za one koji se pozovu na priziv savjesti, doznaje se neslužbeno iz Vlade Republike Hrvatske.

U Banskim dvorima je ranije ovoga tjedna održan sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s ministrima obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te s predstavnicima Oružanih snaga, s kojeg su predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Zoranu Milanoviću upućena dva dokumenta – nacrti Strategije obrane te Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.

Uz to je, doznaje se, na sastanku dogovoren i hodogram aktivnosti izmjena Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.

Plan je da se izmjene Zakona o obrani, kojima se ponovno uvodi obvezni vojni rok, upute u javno savjetovanje u lipnju, da se u Hrvatskome saboru u prvom čitanju rasprave do ljetne stanke, do 15. srpnja, potom u drugom čitanju u rujnu, te da se Zakon izglasa u listopadu.

„Prvi ročnici će u vojarne krenuti s obukom krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine“, rečeno je Hini.

Dvije opcije

Obvezno temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, za što će ročnici primati mjesečnu naknadu u iznosu od 1.100 eura neto, uz osigurani smještaj i prehranu. Obuka će im se priznati kao radni staž te će se uzimati i kao prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama, što bi trebao biti motivirajući aspekt služenja vojnog roka.

Zaposlenima za vrijeme služenja vojne obuke neće se moći otkazati radni odnos, a studenti će moći dobiti odgodu služenja za vrijeme studiranja, najkasnije do navršene 29. godine života.

Oni koji odbiju služiti vojnu obuku imat će, prema sadašnjoj zamisli, dvije opcije. Moći će proći tromjesečnu obuku kroz sustav Civilne zaštite za djelovanje u kriznim situacijama, poput požara, poplava i potresa, ili će četiri mjeseca raditi za lokalnu samoupravu (općinu, grad ili županiju) na komunalnim poslovima u trajanju od osam sati dnevno.

Naknada za civilno služenje bit će znatno manja, no svi detalji još nisu finalizirani.

Godišnje će država slati pet poziva za temeljnu vojnu obuku za po 800 ročnika, što bi ukupno činilo 4.000 ročnika na godišnjoj razini.