SRUŠEN REKORD Hrvati od danas plaćaju benzin najskuplje u povijesti!

Točenje goriva benzinska crpka
Ilustracija

Hrvati od danas plaćaju benzin najskuplje u povijesti! Kao i svakog utorka, i danas su se na hrvatskim benziskim crpkama pojavile nove tjedne cijene goriva, pa tako litra eurosupera 95, ovisno o naftnoj kompaniji, stoji od 11,37 do 11,41 kunu. Kad je Vlada 16. listopada uvela ograničenje cijena goriva kako bi zaštitila građane od velikog poskupljenja benzina i dizela, eurosuper 95 tada je koštao od 11,35 do 11,40 kuna po litri, a dizel od 11,42 kune do 11,45 kuna, ovisno o naftnoj kompaniji.

Cijena dizela, srećom, danas nije dosegnula povijesne rekorde kao cijene benzina. Tako litra eurodizela, ovisno o naftnoj kompaniji, stoji od 11,29 do 11,33 kune. Cijena benzina je tako sad prosječno 24 lipe skuplja u odnosu na prošli tjedan, a litra dizela poskupjela je za 21 lipu.

Vlada je Uredbom bila ograničila cijene goriva od sredine listopada na 11 kuna za dizel i 11,10 kuna za benzin. To ograničenje bilo je na snazi do 7. prosinca. Vlada je, naime, dan prije ukinula navedenu uredbu jer su se cijene nafte na međunarodnom tržištu u međuvremenu donekle stabilizirale. Nakon tog ukidanja ograničenja cijena goriva, nove cijene su za eurosuper iznosile od 10,82 kune do 10,89 kuna, dakle i do 28 lipa bile su niže od ograničavajuće cijene od 11,10 kuna po litri. Cijena eurodizela je pak nakon ukidanja Vladine uredbe bila neznatno manja od ograničavajuće cijene od 11 kuna pa je u prvom tjednu ponovnog slobodnog formiranja cijena litra dizela uglavnom pala za samo dvije-tri lipe.

S novim cijenama goriva, prema portalu cijenegoriva.info, prosječan spremnik benzina od 50 litara poskupio je za 12 kuna, a prosječan spremnik dizela za 10,5 kuna, prenosi Večernji.


Do novog rasta cijena goriva u Hrvatskoj dolazi nakon što su cijene nafte na svjetskim tržištima porasle i prošli tjedan, četvrti tjedan zaredom. Pritom su te cijene dosegnule najviše razine u posljednja dva i pol mjeseca. Objašnjenje tog rasta cijena crnog zlata vidi se u očekivanju trgovaca naftom da će porasti potražnja jer širenje omikrona nije izazvalo velike restrikcije pa se očekuje rast gospodarstva, dok je istodobno ponuda i dalje ograničena.

Na londonskoj burzi cijena barela nafte porasla je prošli tjedan za 5,4 posto, na 86,06 dolara. Na američkim burzama pak cijena barela nafte povećana je za 6,3 posto te je iznosila 83,82 dolara. Analitičari smatraju i da trgovce naftom nije toliko zainteresirala ponuda Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Naime, članice OPEC-a proizvodile su u prosincu samo 70 tisuća barela nafte dnevno više nego u studenome unatoč dogovoru od ljetos koji im je omogućio povećanje proizvodnje za 253 tisuće barela dnevno. Razlog što neke članice nisu u tome uspjele je u nedovoljnim ulaganjima i u neodržavanju bušotina tijekom pandemije. Stoga se očekuje da bi potražnja mogla nadmašiti ponudu.