Slavonija se svaki dan budi sa 14 stanovnika manje

Slavonija se svaki dan budi sa 14 stanovnika manje
Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo oko 18 tisuća osoba više nego što ih se rodilo.
Naime, u prosincu 2014. i prvih 11 mjeseci 2015., kako godišnje podatke klasificira Ministarstvo uprave, ukupno je umrlo 58.012 osoba, a rođena samo 38.871 (živorođena) beba. Prestigli smo čak i ratnu 1991. godinu, kada je bilo 54.832 umrlih.
Gubitak stanovnika i iseljavanjem
Još nema podataka za broj rođenih u Zagrebačkoj županiji, pa bi ukupnoj brojci rođenih vjerojatno trebalo dodati još približno oko 1500 do 2000 djece. No, i tada je Hrvatska u minusu za 18 tisuća stanovnika godišnje, a da se u to ne uključe i oni koji zemlju napuštaju u potrazi za boljim životom. Za njih ne postoje točne brojke, ali kako procjene govore da godišnje ode i 20 tisuća ljudi, a u Hrvatsku i useli se njih do 10 tisuća, jasno je kako zemlja godišnje izgubi i gotovo 30 tisuća stanovnika. Te katastrofalne brojke osobito su izražene u kopnenom dijelu Hrvatske, a prednjače Sisačko-moslavačka, u kojoj je 2015. umrlo gotovo tri puta više ljudi nego što je djece rođeno (2465 naspram 853), a uz bok su joj Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija. U tom poražavajućem nizu slijede ih i Karlovačka, Varaždinska i Osječko-baranjska županija, u kojoj godišnje umire gotovo dvostruko više ljudi (5176) nego što se rodi djece (2676). U tom je rangu i samo jedna "morska" županija - Šibensko-kninska. Tek nešto malo bolje u tom omjeru prošle su godine prolazile Vukovarsko-srijemska (1361 rođeni, a 2260 umrlih), Brodsko-posavska (1390 - 2294) i Virovitičko-podravska županija (688 - 1109), koje također godišnje izgube od 420 do 900 stanovnika. U tome je postotku tek nešto malo manje loša Požeško-slavonska županija s 967 rođenih u 2015. i 1211 umrlih.
Godina najmanjeg nataliteta
Slavonsko-baranjska stvarnost je i u tom smislu već svima poznata, a još gore stanje u nekim drugim kopnenim županijama ne predstavlja utjehu. U 2015. Slavonija i Baranja se u prosjeku svako jutro budila s gotovo 14 (13,61) stanovnika manje. Naime, u 12 mjeseci koje promatra ova publikacija, umrlo je 12.050 Slavonaca, a rodilo ih se 7082, što znači da je samo po toj osnovi Slavonija i Baranja (bez onih koji su otišli trbuhom za kruhom) u promatranih godinu dana izgubila čak 4968 svojih stanovnika. Među umrlima na razini cijele Hrvatske je 1202 više žena nego muškaraca, dok je nasuprot tome 1277 muške djece više rođeno nego ženske, a takav trend se preslikao i na slavonske županije. Demograf Dražen Živić, voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, kaže kako je već sada jasno da će 2015. biti godina najmanjeg nataliteta u Hrvatskoj otkad postoji službena evidencija rađanja i umiranja, a riječ je o 200-tinjak godina. "I nikada nije bila toliko velika razlika između nataliteta i mortaliteta, nikada toliko velik prirodni pad. Objavljeni podaci još nisu do kraja razvrstani, ali to u trendu neće ništa bitno promijeniti", kaže Živić.
Dodaje kako mortalitet obično u postranzicijskim razdobljima ne oscilira puno - on blago raste zbog demografskog starenja i većeg broja ljudi u toj rizičinoj dobi. No, problem je, kaže, u snažnom padu nataliteta: "Kada imate velik odljev mlađeg stanovništva, treba biti svjestan činjenice kako - da je tek i svaka treća obitelj koja je otišla iz Hrvatske dobila dijete - s njima u Hrvatskoj ne bismo imali tako lošu situaciju kakva danas jest."
DRAŽEN ŽIVIĆ
demograf

Nedostaju nam mladi u vitalnoj statistici
Prema Živićevim riječima, tri u demografskom smislu najlošije hrvatske županije (Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska i Bjelovarsko-bilogorska županija) u toj su situaciji što zbog rata, a što zbog gospodarske besperspektivnosti. "One godinama bilježe depopulacijske procese i naprosto nema dovoljno demografskih resursa koji bi tamo značajnije potaknuli reprodukciju. S druge strane, slavonske županije bile su negativne u tom smislu i dosada, no ako ovakve podatke potvrdi i Državni zavod za statistiku, to će značiti da se sve očito jako intenziviralo upravo zbog iseljavanja. U posljednje tri-četiri godine imamo snažnu emigraciju iz tih naših područja. A odlaze mladi, reproduktivni i sada oni nedostaju u toj vitalnoj statistici. Vidi se nedostatak mlađeg stanovništva koje se počelo iseljavati, a koje bi jednim dijelom sigurno rađalo djecu", zaključuje Živić.

U PLUSU JEDINO ZAGREB
U plusu je u Hrvatskoj jedino Grad Zagreb, s 11.869 rođenih i 10.803 umrlih. Još se donekle drže Međimurska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija, ali i one s minusom broja rođenih u odnosu na broj umrlih, od 9 do 12 posto. Sve zajedno podcrtava ono o čemu demografi govore već godinama - da ako se ozbiljnije ne pozabavimo godinama zanemarivanom demografskom politikom, hrvatski će potencijal kopniti.

glas-slavonije.hr