SEZONCI U HRVATSKOJ U Dubrovniku isti propisi za Nepalce i bh. državljane

Dubrovnik,sezonci,radne dozvole
Tonci Plazibat/Cropix

Svako jutro mjesecima se gledaju dugački redovi ispred policijske uprave na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Čeka se izdavanje radnih dozvola. Sezona je već u punom jeku, a neki poslodavci i njihovi radnici još nisu riješili papirologiju. Situacija je kritična jer radnika nedostaje u svim sektorima, uključujući i policiju, piše Dubrovački.

Dubrovnik je prepun unatoč tome što je statistika o broju turista još uvijek nepotpuna. Restorani, kafići i ostali objekti rade samo jednu smjenu, obično poslijepodnevnu, jer nemaju radnika. Djelatnici u trgovinama često rade preko radnog vremena, a građevinski sektor je također pun stranih radnika. Međutim, izdavanje dozvola za te radnike je riješeno prije nego što je sezona započela. Procjenjuje se da će se ove godine izdati između 160 i 180 tisuća radnih dozvola za strance. Samo za usporedbu, prošle je godine izdano 124.121 dozvola, a godinu prije toga 81.995 dozvola. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, građevini i dostavi. Prosječne neto plaće se kreću od 700 eura za dostavljače, 800 eura za konobare i 750 eura za radnike u visokogradnji - koji su najtraženije zanimanje ove godine. Sve više stranih radnika dolazi iz Nepala, koji se nalazi na trećem mjestu po broju izdanih dozvola, a također se povećava broj radnika iz Indije, Filipina, Bangladeša i Turske.

Ministarstvo unutarnjih poslova nije predvidjelo ovu situaciju - nema radnika nigdje, a sezona je već tu. Prije nego što se sezona u potpunosti odvije, potrebno je riješiti sve zahtjeve za radne dozvole jer radnici iz okolnih zemalja su tretirani kao radnici iz trećih zemalja, kao radnici s Filipina ili iz Nepala.

Već u proljeće se pisalo o tome koliko su dubrovački poslodavci spremni dati za radnika koji će ostati i raditi tijekom sezone. Na vrijeme su se uputili tražiti radnike diljem svijeta, ali najprije su se okrenuli regiji - najbliže je, svi razumiju jezik, rad na obali im nije nepoznat, i svi su bili sretni. No, stvarnost nije tako jednostavna.

Djelatnici dubrovačke policijske uprave rješavaju zahtjeve koliko god mogu, ali nije dobiven odgovor zašto druge policijske uprave u Hrvatskoj ne preuzmu dio posla kako bi se ubrzao proces. Sjećate se kako je Porezna uprava preuzimala poslove tijekom pandemije, primjerice, u Čakovcu, Požegi, Osijeku... Slična podrška se ne događa u slučaju poslova Ministarstva unutarnjih poslova.

Prema članku 90. Zakona o strancima, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad može podnijeti državljanin treće zemlje sukladno članku 58. Zakona ili poslodavac u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta ili namjeravanog boravka državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca. Ministarstvo putem policijske uprave odnosno policijske postaje odlučuje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Policijske uprave odnosno policijske postaje trebaju donijeti odluku u roku od 15 dana od dana dostave urednog zahtjeva. Međutim, s obzirom na velik broj zahtjeva u nekim policijskim upravama odnosno postajama, kao i potrebu utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, taj rok u pojedinim slučajevima može biti i dulji. Ministarstvo unutarnjih poslova čini sve kako bi pratilo zahtjeve, a od početka 2023. godine do 30. lipnja izdano je 91.599 dozvola za boravak i rad, ističu iz dubrovačke policijske uprave.

Sada dolazimo do dijela o radnim dozvolama o kojima su se poslodavci žalili. Radnici koji nisu hrvatski državljani su prvi na listi poslodavaca kada je riječ o zapošljavanju stranaca - to je radna snaga iz okruženja, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Ti radnici su na neki način okarakterizirani kao "naši", ali imaju ista pravila kao i svi drugi stranci.

Nakon što obave posao za koji su došli, ne smiju raditi kod drugog poslodavca. Moraju raditi samo kod poslodavca za kojeg je izdana radna dozvola. Međutim, nedostaje radnika, pa se poslodavci žale jer bi rado primili nekoga tko je već odradio prvu smjenu, a ni radnici se ne bi bunili zbog dodatne zarade. Zato su došli raditi u Hrvatsku. Iz dubrovačke policijske uprave kažu da im to nije izričito zabranjeno prema Zakonu o strancima, ali...

Rad državljana trećih zemalja reguliran je Zakonom o strancima koji izričito ne zabranjuje rad kod više poslodavaca. Da bi radili u Republici Hrvatskoj, državljani trećih zemalja moraju imati dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada izdanu od nadležnog tijela. Mogu raditi samo na poslovima za koje im je izdana dozvola ili potvrda i samo kod poslodavca za kojeg im je izdana dozvola ili potvrda - kažu iz dubrovačke policijske uprave.