Prije točno 15 godina Srbi raketirali Zagreb

Zagreb

Na današnji dan prije 15 godina pobunjeni Srbi napali su Zagreb raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim punjenjem s područja Banovine te sutradan istim oružjem ponovili su napad na Zagreb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je bila osveta za vojni poraz u akciji "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, a odgovornost za taj napadi pred televizijskim kamerama otvoreno je priznao tadašnji vođa pobunjenih Srba Milan Martić. On je, zbog zapovijedi da se napadne Zagreb i ratnog zločina, od Međunarodnog suda u Haagu pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora.

Projektili padali i na HNK, dječju bolnicu u Klaićevoj i Dom umirovljenika Centar

U napadu na Zagreb, 2. i 3. svibnja 1995., poginulo je šestero ljudi, 205 je teže ili lakše ranjeno.

Nakon napada na središte grada 2. svibnja i sutradan, 3. svibnja, projektili su također pali na uže središte grada i to na dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika Centar te HNK u kojem su vježbali baletani i balerine, a među kojima je bilo i nekoliko stranaca.

Posebnu opasnost su predstavljali i brojni neeksplodirani "zvončići", njih oko 500, koje su deaktivirali djelatnici policije, a u tom poslu, nažalost je poginuo i djelatnik MUP-a.

U spomen na taj dan glavni grad od 2007. godine ima Trg svibanjskih žrtava 1995 koji se nalazi blizu križanja Vlaške i Draškovićeve ulice, mjesta gdje su "zvončići" ubili nekoliko građana tijekom tog napada na Zagreb.

Martićevu odgovornost potvrdio i vojnoobavještajni analitičar haškog Tužiteljstva

Prve eksplozije čule su se 2. svibnja u 10 sati i 23 minute, kada je nekoliko projektila s kasetnim streljivom, takozvanim zvončićima ispaljeno iz raketnog sustava 'Orkan' na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Međunarodni sud u Haagu pravomoćno je zbog ratnog zločina osudio Milana Martića na 35 godina zatvora.

Milan Martić
Photo B92  
Projektili su 3. svibnja pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika 'Centar' te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Osobito su opasni poslije bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

Podsjetimo, da je Martić osobno odgovoran za raketiranje Zagreba u svibnju 1995. godine, izjavio je 2006. godine i vojnoobavještajni analitičar haškog Tužiteljstva, Belgijanac Reynaud Theunens u nastavku suđenja tom bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, to nije skrivao ni sam Martić koji je u jednom izvješću generalu JNA Andriji Rašeti napisao kako je osobno naredio raketiranje Zagreba.

Svjedok Theunens je citirao izvatke iz još nekoliko izvješća vojne komisije JNA u kojima stoji da su za srpski poraz u zapadnoj Slavoniji krivi Martić, jer je sve vojne odluke donosio sam, i zapovjednik srpske paravojske u Hrvatskoj Milan Čeleketić koji se umjesto obranom bavio politikom.

''Tada sam i osobno svjedočio o napadima i požarima u Zagrebu i oko njega''

- Ta izvješća govore o odgovornosti Milana Martića i Čeleketića za poraz u zapadnoj Slavoniji, ali i za granatiranje Zagreba - naglasio je tadaTheunens.

Svjedok je naveo i detalj iz pisma Čeleketićeve ostavke upućene Martiću u kojem sam navodi da je "djelovao u skladu doktrinom odmazde prema vitalnim ciljevima na suprotnoj, odnosno hrvatskoj strani. Vještak haškog tužiteljstva svjedočio i o događajima u Zagrebu 2. i 3. svibnja 1995. godine kada je glavni hrvatski grad bio zasut raketama tipa orkan.

- Tada sam i osobno svjedočio o napadima i požarima u Zagrebu i oko njega - rekao je Theunens koji je tada obnašao dužnost časnika za vezu UNPROFOR-a u Zagrebu te dodao kako su "ti požari bili izravna posljedica napada raketama orkan s kasetnim punjenjem''..

Tako je Martić (60) optužen je u 19 točaka za progon, istrebljenje, ubojstva i deportacije hrvatskih civila na okupiranim područjima 1991.-95., za ratne zločine u BiH 1994. te za raketiranje Zagreba u svibnju 1995. godine.

dalje.com