Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na prebivalište

Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na prebivalište
Ovo je, odgovarajući na zastupničko pitanje Ilije Filipovića, potvrdio ministar MUP-a Ranko Ostojić, a radi se o vrlo značajnoj informaciji za Hrvate u BiH i iseljeništvu.
- Sukladno prijedlogu novog zakona, osobi koja nema prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj u osobnu iskaznicu upisat će se podatak o njezinu prebivalištu izvan Hrvatske, prema podacima o prebivalištu ispisanima u javnoj ispravi koju je toj osobi izdalo nadležno tijelo države u kojoj ona ima prijavljeno prebivalište ili odobren boravak, stoji u Ostojićevom odgovoru.

Prebivalište

Ovo je vrlo važno jer nakon 29. prosinca 2014. i stupanja na snagu famoznog Zakona o prebivalištu svim građanima koji po bilo kakvoj osnovi nisu imali prijavljeno prebivalište i osobnu iskaznicu, izvršit će se odjava prebivališta.
S obzirom na nedorečenost zakona i brojne rupe, on je izazvao burne reakcije među Hrvatima u BiH i iseljeništvu. I Filipović, inače saborski zastupnik iz 11. izborne jedinice, u pitanju Ostojiću jasno je naznačio kako ostaje otvoreno gdje će biti upisani, nakon što su ili će biti izbrisani, svi oni hrvatski državljani koji su imali osobne iskaznice s b.b. adresama.

- Napominjemo kako su u registar birača upisani svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina, koji imaju biračko pravo neovisno o tomu gdje im je prebivalište ili boravište. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a žele glasovati u inozemstvu ili u Hrvatskoj, moraju se aktivno registrirati. Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose u najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Hrvatske u inozemstvu, odnosno u nadležnom uredu u Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora boraviti u Hrvatskoj, navedeno je u odgovoru, a prenosi Hrvatski fokus.

Izmjene na čekanju

Kako se iz svega dalo iščitati, čini se kako, bar za sada, neće biti ništa od izmjena Zakona o prebivalištu, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Zakona o registru birača, Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima. Svaki od njih izazivao je velike nedoumice, brojne odredbe koje su, prema mnogima, loše i u praski izazivaju brojne probleme. Isto tako, čini se kako vladajuća koalicija ne namjerava ulaziti u priču oko ustavnih promjena kojima bi se ukinula odredba po kojoj hrvatski državljani u drugim zemljama glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru.

Kako su ustavne promjene iz 2010. dovele u neravnopravan položaj sve hrvatske državljane s pravom glasa u BiH i iseljeništvu, zorno se vidjelo na siječanjskim predsjedničkim izborima kada su se u Mostaru i Sarajevu stvarale ogromne gužve te se na glasovanje čekalo po nekoliko sati.

DNEVNI LIST