FOTO/VIDEO  Ovo se nikada ne smije zaboraviti: Kako je započela i tekla herojska 'Bitka za Vukovar'

Ovo se nikada ne smije zaboraviti: Kako je započela i tekla herojska 'Bitka za Vukovar'
Sama općina Vukovar imala je više od 84 tisuće stanovnika. Na prvim izborima većinu u skupštini Općine osvojio je Savez Komunista Hrvatske na čelu sa Slavkom Dokmanovićem, koji će poslije biti ratni gradonačelnik tog grada koji je život skončao tako što se objesio u Haagu.

Opsada grada trajala je 87 dana, a prvi sukobi krenuli su 24. i 25. kolovoza. No situacija je bila napeta znatno prije početka prvih sukoba. Pobuna Srba u Slavoniji počela je skoro pola godine prije, a par mjeseci prije početka sukoba dogodio se i pokolj hrvatskih policajaca u Borovu selu. Srpska demokratska stranka kao vodeća snaga lokalnih Srba pripremala je teren za sukobe šireći propagandu, a hrvatska vlast nije uspjela uspostaviti kontrolu nad općinama koje su imale većinsko srpsko stanovništvo. Dolazak četiri mehanizirane brigade JNA uz već prisutne snage te vojske samo je intenziviralo sukobe.

Prvi sukobi krajem kolovoza

Prvi faza rata krenula je 24./25. kolovoza. Prije toga JNA je zauzela nekoliko sela u Baranji i svakodnevno bombardirala hrvatske snage, posebno priručne vojarne. No bombardiranje silosa Đergaj izazvao je reakciju hrvatskih snaga te su one srušile dva aviona jugoslavenske vojske, a dan poslije nailazak kamiona za prijevoz hrane na minu pokraj barikade u Borovom naselju poslužio je kao početak općeg napada JNA na Vukovar. JNA je tog dana presjekla prometnicu Bogdanovci- Vukovar, što je natjeralo branitelje na korištenje poljskih putova zvanih Kukuruzni put.

Prva faza rata trajala je sve do kraja rujna, a glavno obilježje djelovanja JNA tada je snažno i učestalo granatiranje i bombardiranje grada i okolice te stalni tenkovski napadi kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad. Ta je taktika bila potpuno neuspješna jer je izazvala golema razaranja u gradu i okolici i rezultirala neočekivano velikim gubicima napadača, a branitelji, iako su bili u podređenom položaju, uspjeli su čvrsto zadržati svoje pozicije. Najsnažniji napadi dogodili su se sredinom rujna kada je iz Zagreba došlo do kadrovskih pojačanja te je počela blokada vojarni, što je izazvalo snažnu reakciju jugoslavenskih snaga. Krenuli su u napad na Borovo naselje i pokušali se spojiti s blokiranim vojnicima. No hrvatski branitelji pružili su snažan otpor te je u samo tri dana, po podacima do kojih je došao vojni povjesničar Davor Marijan, bilo uništeno skoro 40 tenkova, tri transportera i jedan avion. 20. rujna je uspjela i prva deblokada navedene prometnice.

JNA odlučuje zauzeti grad po svaku cijenu

Nakon vidljivog neuspjeha operacije, JNA je krajem rujna odlučila reorganizirati svoje snage te je shvativši da gubi previše vremena, resursa i ljudi odlučila odustati od daljnjeg proboja na zapad. Nova faza rata je značila da će pokušati zauzeti pod svaku cijenu Vukovar, što su i krenuli osvojivši par hrvatskih sela poput sela Petrovci, Marinci i Cerić te su u isto vrijeme blokirali komunikaciju između Vinkovaca i Vukovara. Branitelji su u više navrata pokušali deblokirati grad, jer je situacija u samom gradu bila užasna zbog nedostatka struje, vode i hrane. U tom razdoblju najveći udarac za hrvatske snage bila je smrt legendarnog zapovjednika Borova naselja Blage Zadre, koji je poginuo pri srpskom probijanju obrane Lušca. Tada su uz Borovo Naselje najveći udari bili i na Trpinjskoj cesti koja je prozvana "grobljem tenkova JNA" i na Mitnici koja se održala do samog kraja rata.

Sve do tjedan dana prije pada Vukovara srpske snage nastavile su osvajati nova područja. Osvojili su Bogdanovce, prekinuli veze između Borova naselja i Vukovara te ostvarili nadzor nad Mitovim brdom preko kojeg su presjekli obranu grada na dva dijela. Tada je i krenula završna faza rata koja je nažalost rezultirati masovnim zločinima i padom grada heroja.

Direktno.hr