Ne možete pogled na svijet temeljiti na samo jednoj istini

Ne možete pogled na svijet temeljiti na samo jednoj istini

Hrvatska radiotelevizija ovoga vikenda obilježava 90 godina Hrvatskoga radija i 60 godina Hrvatske televizije.

O tome, kao i brojnim drugim pitanjima vezanim uz rad HRT-a, razgovarali smo s vršiteljem dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Sinišom Kovačićem.

Preuzeli ste Hrvatsku radioteleviziju prije nešto više od dva mjeseca, imate li danas kompletnu sliku poslovanja prethodne uprave?

- Iako je bivša uprava govorila kako iznimno dobro posluje, moram naglasiti da je jedno knjigovodstvena dobit, a drugo stvarno financijsko stanje. Knjigovodstveno smo u pozitivi, međutim stvarno je stanje mnogo teže. Imamo više od 350 milijuna dugoročnih kredita, više od 110 milijuna kuna tekućih neplaćenih računa. Stoga dižemo novi kredit, od oko 80 milijuna. Da vam jednostavnije objasnim: s dolaskom na ovo mjesto suočio sam se s pismom Europske unije radiotelevizija, to je najveća organizacija javnih televizija kojoj Hrvatska radiotelevizija pripada, u kojemu nas upozoravaju da nismo na vrijeme platili svoje obveze za, primjerice, Europsko nogometno prvenstvo, koje samo što nije počelo. Tad sam shvatio u kakvim smo teškoćama, jer netko nije bio u stanju uračunati taj trošak i pobrinuti se da se obveze plaćaju. Zamislite kakva bi bila reakcija javnosti da nemamo Europsko nogometno prvenstvo. Nije bio planiran ni trošak prijenosa Porina te niz drugih stvari. Kad ispod svega toga povučemo crtu, Hrvatska radiotelevizija u ovome trenutku ima dugove veće od pola milijarde kuna. Stoga se, kad preuzmete sustav u takvu stanju, morate početi ponašati odgovorno i racionalno u svim područjima poslovanja.

Stabilizacija poslovanja
Koliko ste zadovoljni provedenim promjenama u poslovnom i programskom smislu, kao i rezultatima koje ste postigli tim promjenama? Posluje li HRT racionalno i u javnom interesu?

- Mogu reći da imamo kratkoročne i strateške ciljeve. Kratkoročni je cilj stabilizacija poslovanja. To je sad najvažnije jer tu imamo najviše problema. Mislim da smo uspjeli racionalizirati poslovanje, a u programskome smislu idemo u smjeru objektivizacije medijskoga izvješćivanja. To vrijedi za Informativni medijski servis Hrvatske radiotelevizije, koji je pod najvećim povećalom javnosti. Strateški je cilj ponovno razdvojiti Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju, koji su sad spojeni bez jasno utvrđenih ovlasti i odgovornosti. Želimo vratiti autonomiju Radiju i Televiziji dušu. U preustroju je Hrvatske televizije moj prijedlog da se vrate zasebni programi, odnosno Informativni, Obrazovni, Zabavni, Dokumentarni i Religijski program, ali i da se, primjerice, uvede program za iseljenike. Trenutačno imamo odjele koji su raštrkani po cijeloj kući i imamo niz šefova te nejasnu hijerarhiju odgovornosti. Ostatak programskih sadržaja nastojimo u najvećoj mjeri staviti u funkciju javnoga servisa. Znači, želimo obnoviti sve one sadržaje koje javna televizija mora imati - znanstveni, dječji, obrazovni, dokumentarni, dramski i školski program. Zasad sam iznimno zadovoljan svim učinjenim.

Bili ste od prvoga dana zajedno s timom koji je danas na vodećim položajima te je predmet brojnih prozivanja. Kako ih doživljavate i koliko ste uvjereni da se HRT napokon restrukturira u kvalitetan javni servis?

- Da nisam uvjeren u ovo što radim, ne bih to radio. Prozivanja će, nažalost, uvijek biti, no smjer kojim smo krenuli pravi je smjer i vrijeme će pokazati da smo bili u pravu. Ne možete pogled na svijet temeljiti na samo jednoj istini, uvijek sam se zalagao za pluralizam mišljenja te u tome smjeru i vodim danas kuću. Zar mislite da bih trebao nagraditi one koji su ukinuli Kućne ljubimce, Pola ure kulture i Vijesti iz kulture, one koji su šutjeli i gledali kako se kuća odriče milijuna i milijuna kuna marketinga jer su se sportski sadržaji preselili s Drugoga na Četvrti program HTV-a?

Imajući u vidu politički, ekonomski, geostrateški položaj Hrvatske, počinili smo u razdoblju samostalnosti brojne pogreške u pozicioniranju nacionalnih i javnih interesa, dostatno je spomenuti bankarski sektor, stoga Hrvatska radiotelevizija kao javni medij mora biti snažan korektiv političke i medijske scene. Kakva je Vaša vizija razvoja Hrvatske radiotelevizije u idućemu desetljeću, može li naša javna TV i radijska kuća odgovoriti tomu izazovu?

- Može i mora odgovoriti na taj izazov. Duboko vjerujem da možemo učiniti mnogo. Dobro ste primijetili da smo počinili brojne pogreške u pozicioniranju nacionalnih interesa, koji bi nam trebali biti abeceda, temelj svega. Smatram kako javna televizija treba biti promicatelj takvih ideja. Bez ikakve pompe ili trivijalnosti - to je elementarno polazište. Mislim da je ta sastavnica bila jako zanemarena. Često čujem prigovore da je program klerikaliziran. Što znači klerikaliziran? Popis stanovništva svjedoči da je znatno veći broj vjernika nego ateista ili agnostika. Ako imamo programske sadržaje namijenjene svim društvenim skupinama, moramo osigurati i primjeren prostor za vjersku tematiku. Zar niste vidjeli koliko je zanimanje građana pobudilo izlaganje neraspadnutoga tijela svetoga Leopolda Bogdana Mandića? Kako da zanemarimo taj interes?

Neizostavan dio našeg života

Upravo specifičnost toga položaja države u kojoj djeluje značajno razlikuje Hrvatsku radioteleviziju od javnih medija s kojima je se voli uspoređivati. Kako vidite razlike između HRT-a i javnih medija drugih europskih država?
- Kao što sam već spomenuo, Hrvatska radiotelevizija često je zaboravljala svoju prosvjetiteljsku ulogu u očuvanju hrvatskoga identiteta.
Ovoga vikenda obilježava se 90 godina Hrvatskoga radija i 60 godina Hrvatske televizije. Mislite li da su i ljudi u kući, i vaši konzumenti, i javnost u cjelini svjesni te tradicije i značenja Hrvatske radiotelevizije, odnosno cijenimo li dostatno vlastite dosegnute vrijednosti?

- Ovih dana upravo podsjećamo na to da je Hrvatska radiotelevizija od svojega osnutka do danas bila predvodnicom među javnim medijskim servisima na ovim prostorima, ali i predvodnicom u inovacijama, razvoju, poticanju promjena. Naime, kad je, 1926. godine, osnovan Radio Zagreb, bio je prva radiopostaja u jugoistočnoj Europi, a radiopostaje u to je vrijeme imalo još samo desetak europskih i 15 svjetskih država. Godine 1956. Televizija Zagreb bila je također među prvima na ovim prostorima, a o ulozi i doprinosu Hrvatske radiotelevizije u Domovinskome ratu, smatram da ne treba posebno govoriti. Našom kampanjom Priče svake generacije i elektroničkim vremeplovom s najvažnijim datumima iz naše bogate povijesti, koji je odnedavno dostupan na mrežnim stranicama obljetnica.hrt.hr, želimo podsjetiti na bogatu tradiciju, našu prošlost, sve ono sto nas čini takvima kakvi jesmo. Hrvatska radiotelevizija neizostavan je dio naših života. Svi smo mi odrastali i uz Velo misto, Smogovce, Mladena Delića ili Mendu i Slavicu, svima su nam u sjećanju ostale neke uzrečice, u svakodnevni su se govor uvukle mnoge fraze, a sve je to Hrvatska radiotelevizija i ponosan sam što sam i sam dio te velike i lijepe priče.

RADITI PROGRAM ZA GLEDATELJE, A NE POLITIČARE

Kako i kojim poslovnim i programskim načelima imate namjeru vratiti povjerenje u javni servis, prilično narušeno prethodnih godina?

- Uvjeren sam da je jedini pravi model raditi program za gledatelje, a ne za političare. Svi imaju pravo reći što misle, svačije se mišljenje u programima javne televizije treba čuti, no ne smije biti vrijeđanja, jednostranosti i neobjektivnosti. Želim da u najvećoj mjeri iskoristimo naše znanje, iskustvo i tradiciju, da nam to budu snaga i prednost te da na taj način nametnemo sadržaje. Međutim, nećemo biti izolirani od pametnih ideja s tržišta. Zašto bismo bili izolirani? Zašto ne bismo obnovili ugovore sa svim institucijama, od Matice hrvatske i HAZU-a do vjerskih zajednica, koje imaju pamet i pametne ljude, obrazovane stručnjake, koje mogu pridonijeti da pluralizam stavova i mišljenja dobije na značenju? Dakle, programski, što više domaće produkcije, a poslovanje mora biti potpuno pronično.

DNEVNIK IZ NAJMODERNIJEG STUDIJA U EUROPI

Kakva ulaganja planirate u tehnološki razvoj sustava HRT-a, imate li financijsku snagu pratiti trendove TV industrije i odgovarati na njih?

- Upravo smo u promet pustili novo reportažno vozilo za ostvarivanje prijenosa u visokoj razlučivosti, a radimo i na nabavi i modernizaciji naše cjelokupne tehnološke platforme i tu nimalo ne zaostajemo za drugim televizijskim kućama. Posebno me veseli velika novost koju pripremamo na naš rođendan, kad će naš Dnevnik krenuti iz najmodernijega studija u Europi. Svi se tomu radujemo i nestrpljivo ga očekujemo, a pozivam i sve čitatelje Glasa Slavonije da budu s nama sutra navečer.

glas-slavonije.hr