HRVATSKI STRUČNJAK ODGOVARA Je li aerodrom u Hercegovini potencijalna vojna baza Rusije?

Mediji u BiH objavili su da je Vijeću ministara poslan na odlučivanje memorandum kojim bi se, ako bude prihvaćen, BiH i Srbija, kao investitor, suglasile oko utvrđivanja osnovnih pravaca "buduće suradnje u cilju realizacije infrastrukturnog projekta 'Izgradnja aerodroma Trebinje' na principima uzajamno korisne suradnje uz poštovanje dobre međunarodne prakse i zakonodavstva obiju strana".

Otkako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sredinom prošle godine, pri posjetu Banjoj Luci, spomenuo tu ideju za koju će Srbija dati, po procjenama, od 80 do 100 milijuna eura, a objeručke ju je prigrlio Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i prvi čovjek RS, ne jenjavaju rasprave o tome što gradnja takvog objekta znači za regiju.

O tome što s ekonomskog, geopolitičkog, ekološkog, geostrateškog i drugih gledišta za Hrvatsku znači gradnja zračne luke u Trebinju – čija bi veličina piste bila usporediva jedino s onima u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Dubrovniku – za Slobodnu Dalmaciju govorio je doc. dr. sc. Tonćo Prodan, stručnjak za terorizam i nacionalnu sigurnost, direktor tvrtke "Portus et Navem" za poslovno i sigurnosno savjetovanje.

'OVAJ PUT MISLE OZBILJNO'

"Što se tiče same zračne luke i ekonomskog aspekta, intencija za njenu izgradnju seže duboko u prošlo stoljeće, ali ni jedna vlast dosad taj projekt nije uspjela realizirati. Pompozno se najavljivao i u prošlom desetljeću, no od toga nije bilo ništa. Recentni medijski istupi političara iz Republike Srpske i Srbije govore o tome da je ovaj put namjera ozbiljna i korak do konkretne realizacije, to više što je već izrađena određena dokumentacija vezana za cijeli projekt.

Prema projekcijama prometa koji bi se u idućih petnaestak godina morao ostvariti kroz buduću zračnu luku Trebinje, njezina ekonomska isplativost je upitna, to više što manje hrvatske zračne luke ostvare približno jednak godišnji promet koji bi buduća trebinjska zračna luka morala ostvariti na godišnjoj razini", smatra zamjenik voditelja studijskog modula Forenzika i nacionalne sigurnosti Sveučilišta u Splitu, koji se pita koji su onda interesi "u igri", ako je već upitna ekonomska isplativost.

Po njegovu mišljenju, ovaj projekt neprijeporno može biti "alat" za ostvarivanje srpskih nacionalnih ekspanzionističkih ciljeva.

"Srbija za Republiku Srpsku, gdje bi trebala biti izgrađena spomenuta zračna luka, želi poseban status u BiH, što je u svemu sukladno velikosrpskom modelu "srpskog sveta" i svih Srba u jednoj državi. Tu spada još i širenje srpskog utjecaja u ovoj regiji, podjela teritorija BiH, ali i Kosova, te brojni drugi ciljevi, uz izravnu ili posrednu podršku Rusije.

Tome u prilog govore službeni srpski dokumenti, sigurnosne i druge strategije, međudržavni ugovori te diskurs srpskih političara kroz više desetljeća. Zatim su tu Kina i Turska te drugi globalni igrači kojima je u BiH otvoren put za ostvarivanje njihovih pojedinačnih vanjskopolitičkih i gospodarskih interesa", kaže stručnjak za sigurnost.

Jedna od teza koje se spominju kroz medijske napise posljednjih mjeseci je i ona da bi ovu zračnu luku potencijalno mogla kao vojno-zrakoplovnu bazu koristiti Rusija, a takvo jačanje ruske nazočnosti u ovom dijelu svijeta svakako ne bi bio dobro primljen na Zapadu.

RUSKA VOJNA BAZA?

"Ovakav potencijalni razvoj osnaživanja ruskog utjecaja u ovoj regiji, dakako, ne odgovara Zapadu jer je širenje ruskog utjecaja na ove prostore, ali isto tako i njegova islamizacija, izravna kočnica interesima budućeg euroatlantskog integriranja BiH i drugih zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, EU, NATO savez i SAD, u odnosu na 1990-e, danas imaju neke svoje druge veće probleme i prioritete, daleko od ovih prostora.

Sigurnosna situacija u regiji Zapadnog Balkana se posljednjih mjeseci kroz određene izjave i medijske istupe nekih političkih aktera pokušava uzburkati i destabilizirati. BiH je praktički nedovršena država u kojoj je društvo ozbiljno podijeljeno. Radi se o državi u kojoj još nije uspostavljena politička i ekonomska stabilnost, stoga nije začuđujuće da njeni politički akteri i elite potpadaju pod razne vanjske utjecaje i da ih je u ovakvoj državi lako provesti. Važno je naglasiti i kako političke elite BiH do sada nisu uspjele postići konsenzus u niti jednom značajnom pitanju", veli sugovornik.

Ističe i kako EU svoju budućnost vidi i u širenju na države poput BiH, Srbije, Crne Gore i drugih jer je postizanje dugoročnije stabilnosti na ovim prostorima teško zamisliti bez integriranja ovih zemalja u euroatlantski "prostor".

HRVATSKA IMA ČIME ODGOVORITI

Na pitanje kakva je pozicija Hrvatske u ovoj "igri moći", posebice zato jer u medijima nije bilo značajnijih komentara vodećih ljudi države na ovakav razvoj situacije u susjedstvu Prodan odgovara:

"U odnosu na mogući utjecaj ovog projekta na hrvatsku nacionalnu sigurnost, moramo naglasiti kako je Hrvatska članica EU-a i NATO saveza te sukladno tome iza sebe ima diplomatsko, ekonomsko i vojno savezništvo s najvećim svjetskim igračima.

Povrh svega, RH ima svoje efikasne demokratske institucije sposobne za diplomatska rješenja sporova, ali i dostatnu vojnu silu, visoko profesionalno obučenu vojsku koja je spremna odgovoriti na zahtjevne sigurnosne situacije. Kao što znate, Vlada je donijela odluku o nabavi dvanaest višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale, zlu ne trebalo", napominje Prodan.