Hrvatska odbila ulazak državljanima BiH u 4.110 slučajeva, ovo su pravila koja morate znati

Granični prelaz Bijača
Ilustracija/Hercegovina.info

Hrvatske granične službe tijekom 2025. godine zabilježile su 4.110 odbijanja ulaska državljanima Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Eurostata. Svi ti slučajevi evidentirani su na kopnenim graničnim prijelazima. Hrvatska je u istom razdoblju ukupno zabilježila 12.090 odbijanja ulaska državljanima zemalja izvan Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državljani BiH s biometrijskim putovnicama mogu putovati u schengenski prostor bez vize radi kratkotrajnog boravka. Međutim, bezvizni režim ne jamči ulazak: putnici moraju ispunjavati uvjete koji se odnose na putne isprave, trajanje i svrhu putovanja, sredstva za boravak te sigurnosne provjere.

Izlazak iz Schengena ne znači novih 90 dana

Za kratkotrajna putovanja vrijedi ograničenje od najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana. Pri izračunu se promatra prethodnih 180 dana i zbrajaju dani provedeni u schengenskom prostoru.

Ograničenje se odnosi na cijeli Schengen, a ne na svaku državu zasebno. Prelazak iz Hrvatske u Sloveniju ili Austriju zato ne otvara novo razdoblje dopuštenog boravka, kao što ni povratak u BiH ne znači da putnik pri sljedećem ulasku automatski dobiva novih 90 dana.

Putovnica u pravilu mora vrijediti najmanje tri mjeseca nakon planiranog izlaska iz schengenskog prostora i biti izdana unutar prethodnih deset godina. Zbog toga činjenica da dokument još nije istekao ne znači nužno da ispunjava sve uvjete za putovanje.

Poseban oprez potreban je s putovnicom koja je ranije prijavljena kao izgubljena ili ukradena. Ako je vlasnik naknadno pronađe, prije uporabe treba provjeriti njezin status kod nadležnog tijela.

Policija može tražiti objašnjenje svrhe putovanja

Granični policajci mogu zatražiti podatke o odredištu, razlogu dolaska, trajanju boravka i smještaju, kao i dokumentaciju koja potvrđuje navedene informacije.

Ovisno o okolnostima, to mogu biti rezervacija smještaja, podaci o domaćinu, pozivno ili jamstveno pismo, povratna karta ili dokaz o nastavku putovanja. Hotelska rezervacija nije jedini način dokazivanja smještaja jer putnik može boraviti i kod obitelji ili prijatelja. Bitno je da može vjerodostojno obrazložiti svrhu i uvjete boravka.

Bezvizni režim sam po sebi ne daje pravo na zaposlenje. Osobe koje putuju radi rada moraju ispunjavati uvjete države u kojoj se namjeravaju zaposliti i imati potrebna odobrenja.

Radna odjeća ili alat u prtljazi sami po sebi ne dokazuju nezakonit rad. Međutim, okolnosti putovanja i odgovori putnika mogu biti povod za dodatnu provjeru navedene svrhe dolaska.

Koliko novca treba imati za boravak?

Jedan od uvjeta ulaska jest posjedovanje dovoljno sredstava za planirani boravak i povratak. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova navodi referentni iznos od 70 eura po danu predviđenog boravka.

Za putnike s ovjerenim jamstvenim pismom, dokazom o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličnom ispravom iznos je 30 eura dnevno. Ako jamac ovjerenim pismom u cijelosti preuzima troškove boravka i napuštanja Hrvatske, putnik je oslobođen dokazivanja tih sredstava.

To ne znači da putnik cjelokupan iznos mora nositi u gotovini. Sredstva se mogu dokazivati i drugim prihvatljivim načinima, ovisno o okolnostima granične provjere.

Sigurnosne provjere i biometrijska evidencija

Ulazak može biti odbijen i zbog upozorenja u Schengenskom informacijskom sustavu, nevaljanih ili krivotvorenih dokumenata te utvrđene prijetnje javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima.

Sustav ulaska i izlaska, poznat kao EES, elektronički bilježi podatke o putnim ispravama, datumima i mjestima prelaska granice te odbijanjima ulaska. Za putnike na koje se primjenjuje evidentiraju se i propisani biometrijski podaci, odnosno fotografija lica i otisci prstiju.

Prema Europskoj komisiji, EES je od 10. travnja 2026. u punoj primjeni i za obuhvaćene putnike zamjenjuje pečatiranje putovnica. Pojedine kategorije putnika, među kojima su nositelji određenih boravišnih dozvola i dugoročnih viza, izuzete su iz registracije.

Odbijanje ulaska mora biti obrazloženo

Putnik kojem je odbijen ulazak mora dobiti odluku s navedenim razlogom. Ima pravo osporavati je prema pravilima države koja ju je donijela, ali pravni lijek u pravilu ne odgađa izvršenje odluke.

Prije putovanja stoga treba provjeriti valjanost putovnice i broj dana provedenih u Schengenu te pripremiti podatke o odredištu, smještaju, svrsi putovanja i sredstvima za boravak i povratak.