Hrvatima isplativije štedjeti u srpskim bankama

Pošto je poslije Nove godine, po hrvatskom zakonu, moguće štedjeti i u inozemstvu, tamošnji mediji građanima su preporučili - štednju u Srbiji, prenosi B92.

Ipak, sve prognoze govore da broj hrvatskih štediša u Srbiji neće naglo porasti. Za ulog od 10 tisuća eura u hrvatskim bankama godišnje bi se dobilo maksimalno 500 eura, dok bi ta suma u Srbiji dostigla skoro 700 eura.

Među Zagrepčanima ima i spremnih i nespremnih na ovakvu bankarsku avanturu.

"Ne bi zato jer u Zagrebu imamo više pogodnosti, a i to je naša zemlja i naš grad".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U principu nemam predrasude i svako gleda svoje financijsko dobro. A osobnost i duhovnost je druga priča koja nije vezana ni sa Srbima ni Hrvatima."

"Ma ni u ludilu, ja sam branitelj."

"Domaća nije ni jedna domaća - sve su strane. Srpska je strana, makedonska, bilo koja - kamata je kamata."

"Kad bih imala novac, ja bih svuda štedjela, ali pošto nemam od čega živjeti i sve su nas pokrali onda ništa", neka su od stajališta.

Ni zakonskih prepreka za štednju odskora nema - poslije izmjena hrvatskih zakona, od Nove godine moguće je štedjeti u inozemstvu.

U bankama u Srbiji kažu da do sada nisu zabilježeni brojni slučajevi štediša iz susjedstva već da su u pitanju uglavnom sporadični slučajevi.

"Sama ideja da građani Hrvatske razmišljaju da polože sredstva u naš bankarski sektor bih prihvatila kao povjerenje u naš bankarski sektor i odraz povjerenja i u bankarski sektor i u našu državu što smatram pozitivnim", rekla je Draginja Đurić iz Intesa Banke.

"Pošto bi bili položeni u domaćem bankarskom sektoru, bili bi osigurani na 50.000 eura kako to važi i za sve naše štediše", dodaje ona.

Ekonomisti ipak ne očekuju masovna ulaganja hrvatskih građana u Srbiji.

Razlike u kamatnim stopama objašnjavaju time da banke u Srbiji daju veće kamate da bi ubijedile građane koji imaju loša iskustva sa bankama iz 90-tih da ponovo štede.

"Ja ne vjerujem da bi bilo ko iz Hrvatske ko ima ušteđevinu, na primjer 10.000 eura na razlici od 2%, što je 200 eura, dolazio u Beograd uz sve moguće strahove koje može da ima", kaže urednik portala Ekonomija, Miroslav Zdravković.

"Nisku kamatu na štednju u Hrvatskoj mogu da iskoriste na primjer banke da plasiraju štednju u kredite po mnogo većoj kamatnoj stopi u Srbiji", rekao je Zdravković.

Ipak, ova priča ima i drugu stranu medalje - ono zbog čega mnogi Srbiju nazivaju bankarskim rajem.

Podići keš kredit mnogo je nepovoljnije u Srbiji nego u Hrvatskoj - kamatne stope i u ovom slučaju znatno su više u Srbiji, navodi B92.

Fena