DOPISI RUKOVODSTVU U BIH I HRVATSKOJ Zračna luka kod Trebinja ugrožava Dubrovnik

DOPISI RUKOVODSTVU U BIH I HRVATSKOJ Zračna luka kod Trebinja ugrožava Dubrovnik
Cropix

Namjera Republike Srpske da u BiH, kod Trebinja izgradi zračnu luku sve više brine Dubrovčane, ne zbog mogućnosti da 'preotme' promet dubrovačkom aerodromu ili da se uz samu granicu Hrvatske smjeti ruska vojna baza kao što se špekuliralo, već zbog opasnosti po izvor pitke vode Ombla. 

Memorandum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije kojim se utvrđuju osnovni pravci buduće suradnje, s ciljem realizacije tog projekta koji je Vijeća ministara BiH prihvatilo u srijedu, dodatno je alarmirao Dubrovčane, piše 'Dubrovački vjesnik'.

Da razloga za zabrinutost itekako ima, potvrđuje i mišljenje dubrovačkog inženjera građevine Tomislava Paviše o čemu je 'Dubrovački vjesnik' već pisao. Naime, da on nije digao glas, vijest o skorom početku izgradnje zračne luke u Trebinju vjerojatno bi prošla ispod radara. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak Paviša je čvrstom argumentacijom uspio upozoriti na utjecaj izgradnje aerodroma na izvor Omble, ali i na kompletnu vodoopskrbu šire dubrovačke regije.

"Zračna luka bi trebala biti smještena između sela Taleža i Cerovac, samo na oko 8,5 km od izvora Ombla i 3,5 km od korita Trebišnjice, i to u krškom izrazito vodopropusnom terenu. Ovo je nova, za nas rizičnija lokacija. Ranije je na platou Zubci jugoistočno od Trebinja, izvan slivnog područja Omble. 

Prema hidrogeološkom elaboratu koji je još 1991. godine po zahtjevu Vodovoda Dubrovnik izradila beogradska tvrtka s velikim referencama kao podlogu za proglašavanje zona zaštite u obje države, pista zračne luke se nalazi u II i III zoni sanitarne zaštite Omble", kaže Paviša koji je prije svih podsjetio kako je u Pravilnicima o zaštitnim zonama izvorišta vode u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj izričito je zabranjeno u II zoni zaštite izvorišta graditi zračne luke.

O kolikom se projektu u krškom izrazito vodopropusnom terenu radi, govore i najave da će zračna luka moći prihvaćati zrakoplove širokog trupa, poput Airbusa 330 i Boeinga 777, na pisti dugoj 3500 metara. Procijenjeni broj godišnjih aviooperacija od 2023. do 2037. bio bi 11 tisuća. 

Na površini većoj od 300 hektara, planirana je i izgradnja putničkog terminala kapaciteta tri milijuna putnika godišnje, te cargo terminala dnevnog kapaciteta četverostruko većeg od dubrovačkog. Zračna luka bi poslovala pod ingerencijom srbijanske državne tvrtke Aerodromi Srbije. Ipak, stručnjaci za zračni promet smatraju da od trebinjske konkurencije Zračna luka Dubrovnik, barem u prvih desetak godina 'uhodavanja', ne mora strahovati, navodi se u tekstu 'Dubrovačkog vjesnika'.

Reagirala je i Dubrovačko-neretvanska županija. "Budući da se radi o projektu u drugoj državi smatramo da mjerodavna tijela RH trebaju inzistirati na zaštiti interesa Dubrovačko-neretvanske županije i RH u ovom najavljenom projektu. Županija će se dopisom obratiti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i zatražiti odgovarajuća postupanja. 

Na opasnost ovakvog projekta na glavni vodozahvat Grada Dubrovnika, a u budućnosti šireg dubrovačkog područja od Konavala do Stona, najbolje ukazuje Hidrogeološki elaborat 'Zone sanitarne zaštite izvorišta Vodovoda Dubrovnik', koju je po narudžbi Vodovoda Dubrovnik 1989. izradila tvrtka Energoprojekt iz Beograda. Prema tom dokumentu, lokacija planirane zračne luke smještena je u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta, čime je projekt neprihvatljiv. 

O osjetljivosti zahvata u ovom prostoru govori i dokument 'Okvir za upravljanje na prekograničnom slivu/slivovima Neretve i Trebišnjice' donesen u okviru projekta upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, a koji je vođen od strane Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF)", upozorili su iz Dubrovačko-neretvanske županije.