Apel Hrvatskoj javnosti: Suprostavimo se medijskim manipulacijama!

U tu svrhu sve im je dopušteno i od gaženja ljudskog dostojanstva, do raznih oblika manipulacije i potkopavanja hrvatske države.

U medijima najmanje prostora ima za argumente. S poluinformacijama i dezinformacijama hrani se publika bez odgovornosti za napisanu riječ. Vještim manipulacijama inficiraju se sve skupine. Ali dok za razne infekcije postoje službe koje o tome skrbe, za psihičke napade putem medija na osobni integritet nema ni posljedica ni sankcija. Sve je dopušteno kad su mediji u pitanju, jer oni su sila i moć, svi ih se boje. Tako nešto je trebalo da bi se lakše upravljalo hrvatskim društvom. Najprije su se okomili na vrijednosti Domovinskog rata, zatim su isključili iseljenike, koji su se bili spremni vraćati u Hrvatsku, hrvatske nacionalne institucije, koje se raznim montiranim aferama podvojilo, a što se nije podvojilo, to se "ocrnilo", zatim obitelj, a u završnom činu hoće lažima kompromitirati Katoličku crkvu, zapravo kršćanstvo koje je održalo hrvatski narod na ovim prostorima punih trinaest stoljeća.

Preko medija se vlada Hrvatskom. Mediji se izdašno koriste za upravljanje hrvatskim društvom. Skrivenim centrima moći oni su učinkovitiji od demokratskih putova, jer protivnika eliminiraju odmah, a istodobno pridobivaju javnost za svoja stajališta, koja ne trebaju objašnjavati. Društveni pravobranitelj u posljednjih dvadeset godina nije nijednom intervenirao i pokušao zaštititi pojedince ili društvene skupine od medijskih nasrtaja? Javna stručna analiza medija, koja je napravljena u jednoj znanstvenoj instituciji, nikada nije objavljena. Koji je razlog tomu? Medijski je prostor u Hrvatskoj danas kao jednosmjerna ulica u kojoj publika bezglavo bježi pred "razjarenim bikom". Što više "krvi i spektakla", to mediji zadovoljnije trljaju ruke. Na taj način najdirektnije se ugrožavaju demokratski korijeni i potiču najniže strasti. Za nasilje u društvu stoga su u određenoj mjeri odgovorni i mediji. Bez medija i velikosrpski projekt izgledao bi puno drukčije. Te stvari se ne žele uzeti u obzir.

Medijska pristranost postala opasnost za državu i društvo. U dvadeset godina samostalnosti mediji su bili u funkciji promidžbe, uglavnom neskloni hrvatskoj državi, nagnuti najčešće lijevim dioptrijama. Ne mogu shvatiti da za medije nema ni lijeve ni desne strane, nego kritička prosudba i istina. Ali što njima znači istina? Mediji su ti koji su "kadili" bivšem hrvatskom premijeru, pravili s njime izmišljene interviewe, oni su ga pokopali, ne radi toga da kritički upozore na njegove nedostatke i štete za nacionalne interese, nego da instrumentaliziraju borbu za vlast i pokušaju ubiti svaki pluralitet stajališta i razmišljanja u hrvatskom društvu. Eliminiranje intelektulaca iz hrvatskih medija, osim onih koji misle kao i stranački vođe, jasan je znak da se u hrvatskom društvu ne razvijaju zdravi odnosi, nego da se društvo mijesi, po mjeri moćnika, koji se vješto skrivaju iza zavjesa.

Državni odvjetnik i mediji. U spregu s medijima ušao je i državni odvjetnik, koji selektivno pušta predmete u optjecaj, narušavajući demokratske stečevine i pretvarajući se u moć kojoj se treba pokoravati. Stalna stigmatizacija i kriminalizacija koja se događa svakodnevno u medijskom prostoru stvara dojam u običnih ljudi da u hrvatskom društvu ništa ne valja. Ali, ne će biti tako, jer da je tako, ono bi već davno nestalo. U hrvatskom društvu ima pozitivnih događaja, znanstvenih uspjeha i dostignuća, gospodarskih proboja, ali ti sadržaji nemaju mjesta u medijima, budući da su odredili pokazivati domaćoj i inozemnoj javnosti kako je hrvatska država nemoguća. Na tom tragu ima onih koji već javno govore kako "nismo u stanju držati, stvarati, oblikovati i voditi državu". Koja je poruka - treba nas vratiti u balkansku tamnicu ili rastaliti u Europskoj uniji.

Perfidna igra medija uoči izbora. Stalnim napadima na jednu političku opciju, podilaženjem drugima, želi se biračima sugerirati komu treba vjerovati, tko su nacionalni spasitelji. Ni u jednoj europskoj državi danas nisu posloženi mediji da više manje pušu u jedan rog. Čovjek dobije dojam kao da su još u crvenoj košulji s titovkom na glavi. Ali već je rečeno kako će Hrvatska biti crvena i kako je to lijepa kapa. Pojedinačni disonatni tonovi samo potvrđuju tezu o uniformiranosti medija, kojima se ravna iz jednog mjesta, pa se i afere, crne kronike prelijevaju kao po zakonu spojenih posuda.

U Hrvatskoj nema slobodnog novinstva. Novine su strogo zatvoren i kontroliran prostor koji ima zadatak stvarati određen tip mišljenja i ponašanja, pohlepan za potrošnjom i ideološki obojen, da stalno mrzi svoje, preferira i divi se tuđem. Ankete kojima pribjegavaju elektronički mediji samo su način provjere kako napreduje određen projekt, kakve rezultate polučuje "pranje mozga". Ono što je početkom prošlog stoljeća jasno uočio njemački znanstvenik K. Buecher, u Hrvatskoj je ostalo na snazi do danas, a on je tada ustvrdio kako su se "novine iz ustanove za objavljivanje vijesti pretvorile u nositelje i vođe javnog mnijenja, u borbeno sredstvo partijske politike". Hrvatske novine to nikada nisu prestale biti - one su danas najočitije sredstvo partijske politike kojima su strane nacionalne vrijednosti i nacionalni interesi.

Zbog svega rečenoga smatramo:

- Potreban je jači i kritičniji glas intelektualaca u postojećim oazama slobode.

- Dok se ne dosegne medijski prostor za pluralitet mišljenja potrebno je koristiti se i osnivati alternativne medijske prostore.

- Tražiti od javnog pravobranitelja da stane u obranu dostojanstva pojedinaca i skupina koje su izložene nasrtajima medija, da zaštiti djecu i mladež, koja je podvrgnuta perfidnim medijskim manipulacijama.

- Budući da se javni mediji financiraju iz proračunskih sredstava, nije dovoljno tražiti da budu servis javnosti, nego da budu pod svakodnevnim nadzorom javnosti.

- Privatni mediji moraju jednako služiti općim interesima i vrijednostima. Oni ne mogu biti suprotstavljeni općem i nacionalnom interesu.

- Intelektualci i nacionalne institucije trebaju odlučno braniti nacionalne interese i nacionalne stečevine.

- Građani, koji svaki dan kupuju razne tiskovine, moraju biti načisto koga sa svojim novcem podupiru - lošom hranom čovjek zatruje želudac, a poluinformacijama i dezinformacijama truje svoju dušu i dušu djece i obitelji.

- Glede parlamentarnih izbora upozoravamo građane da ne nasjedaju manipulacijama, već da se kritički, s obzirom na svoj sustav vrijednosti stečen školovanjem i životom, odluče, ne emocionalno, nego vrlo promišljeno, za kandidate koji će hrvatsku državu, voditi odgovorno i uravnoteženo.

- Naše je temeljno opredjeljenje slobodno i kritičko novinstvo, zasnovano na općeljudskim vrijednostima, koje će otvarati demokratska obzorja, a ne stvarati uvjete za interesne i partijske pobjede.

Zagreb, 27. studenoga 2011.

Katica Amidžić Peročević, dipl. oec., Zagreb

Martina Antunović

Josip Anušić, vjeroučitelj

dr. sc. Mato Artuković

Stjepan Asic, dizajner, predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa

Marko Aščić

don Miljenko Babaić

Ante Babić

prof. dr. sc. Vanda Babić, izv. prof.

prim. dr. med. Stjepan Bačić

dr. Ilija Bagarić, patolog, Požega

prim. dr. med. Željko Baklaić

prof. dr. sc. Ivan Bakran

dr. sc. Mladen Bandić, dipl. ing. građ.

Vicko Baraban, Luzern/CH

Milenko Barbir, Toronto Canada

Krešimir Barković, Pariz
Sevda Barković, Pariz

dr. sc. Osor Barišić

Đurđica Bastjančić, prof., Zagreb
Iva Bastjančić, stud., Zagreb

Ivan Bastjančić, dipl. ing., Zagreb

Daran Bašić, Mostar

Dinko Batur, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske, HRVI Domovinskog rata

dr. sc. Zlatko Begonja

Darko Belović, kap., Rijeka

Mate Bekavac, geodetski tehničar

Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog medjudrustvenog odbora za zajednicku suradnju, Australija

ing. Ivan Bićanić, Zagreb

Marija Bićanić, umirovljenica, Zagreb

mr. sc. Nikola Bićanić, prof.phil., Zagreb

Stanko Bielen, dipl. ing. strojarstva

prof. dr. sc. Mihovil Biočić, KBC Split, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu

Josip Blažević, hrvatski branitelj iz Odžaka

Tomislav Bolanča, dipl. oec, Zadar

Vanda Boras-Podravac

Damir Borovčak, dipl. ing., publicist, Zagreb

dr. sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu
Ivan Bradvica, dipl. ing. građ., pjesnik

Denis Burcul, student na Sveucilistu u Hamburgu

Hrvoje Caha, Zagreb

Šime Cirjak

Šimun Crljen

Josip Cuk

Marko Curać, novinar

dipl. inž. Marija Cvelbar

Krešimir Cvitković, ing.

doc. dr. Ivica Čatić, KBF Đakovo

prof. dr. sc. Marin Čikeš

Ante Čizmić, prof. u mirovini, Zadvarje

Šime Čolak, dipl. oec., Zadar

prof. dr. sc. don Josip Čorić

Geard Čujic, referent marketinga, München

Marina Čujić, prodaja, München

Ivanka Čuljak, prof.

prof. dr. Ante Čuvalo

prof. Ivana Čuvalo

Mate Ćavar, hrvatski pjesnik i publicist

Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med., predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj

Ružica Ćavar, oec.

prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić

prof. dr. fra Šimun Šito Ćorić

Marija Ćulap, Imhof / Brig / CH

Lucas Dela Torre Damianović, engleski i knjizevnost, Punta Arenas, Chile

prof.dr.dr.h.c. Nikola Debelić

Mladen Deletis

Zlata Derossi, prof.

dr. sc. Žarko Domljan

Zvonimir R. Došen

Vesna M. Došen

Franjo Dragaš, teolog

Ante Drmic, Svicarska

Kristina Dugan, računovođa, Sesvete

Ivana Dugandžić Grković, dipl.iur.

fra Tomislav Dukić, München

Malkica Dugeč, prof., hrvatska pjesnikinja

mr. sc. Danijel Dugonjić, dr. vet. med.

prof. dr. sc. Andrej Dujella

Krešimir Duvnjak

Mirna Filipović-Koscec, dipl. ing. kemije u mirovini

Stjepan Fiolić, Buenos Aires, Argentina

Ante Francetić

Štefanija Francetić

Šime Franjić

Vladimir Fuček dipl.iur., sudac županijskogsuda u.m., doživotni počasni predsjednik HRVATSKOG DOMOBRANA Udruge ratnih veterana.

Marica Fučkar Marasović, prof., dipl. bibl.

fra Klement Galić, Tomislavgrad

Ivan Galić, Toronto
Marija Galić,Toronto
Marijan Galić, Toronto

Mladen Galić, umirovljeni bojnik HV, Split

Dean Ganza, Zagreb

Dunja Gaupp, Verkaufsmanager, Švicarska

Osvin Gaupp, dipl. ing., Švicarska

Ante Gavranić

Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne

Anđelo Glavan

Danica Glavaš

Vlado Glavaš

Ante Gnjeć

Vjeran Grabant

Jozo Granić, Toronto

Frano Grbavac, poduzetnik, Zagreb

Ivan Grbavac

Josip Grbavac, student, Zagreb

Ljubica Grbavac

Ljubo Grbavac

Mate Grbavac, student, Zagreb

doc. dr. sc. Mario Grčević

Josip Grgić, dipl. oec.

prof. dr. Vinko Grubišić

Gordana Hanžić, Split

Petar Hinić, Stuttgart, Njemačka

Stjepan Hodak pogonski električar

Ljiljana Hodak ekonomistica

Martina Hodak apsolvent ekonomije

Mateja Hodak student KIRT

Anđela Hodžić, professor

Elamer Hodžić, student

doc. dr. sc. Zdeslav Hrepic

Branko Hrkač, samostalni likovni umjetnik

Mladen Ibler, dr. med.

Katarina Iskra, medicinska sestra, Stuttgart

Marija Ivković, pravnica, Osijek
Šime Jakelić, Zageb, inženjer elektrotehnike

dr. sc. Borka Jadrijević, izv.prof.

dr. sc. Zvonimir Janović , umirovljeni sveučilišni profesor

Branko Jazić

akademik Dubravko Jelčić

Draženka Jelić, Grude, Herceg-Bosna

dr. sc. Dubravko Jelić, znan. sur., Galapagos istraživački centar, Zagreb

Mirjana Juricic, Zürich / CH

Ivanka Jurić, Mostar

Radoslav Jurić

Branko Jurisić, Toronto

Andelko Jurun- predsjednik Hrvatskog Doma, Buenos Aires, Argentina

don Anđelko Kaćunko

Damir Kalafatić, Omiš, dipl. ing. kem., u mirovini

Marija Kalafatić, Omiš, dipl. ing. kem., u mirovini

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu

akademik Andrija Kaštelan

prof. dr. sc. Vladimir Katović, Wright State University, Dayton, OH, USA

Ante Kelić

Dana Kelić

Hrvoje Kelić

Ivana Kelić

Ivana Kelić

Jelena Kelić

Marija Kelić

Mirko Kelić

Ruža Kelić

prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula

Nikola Knez, President, iFilms LLC

Darko Kolić, Hrvatska kulturna zajednica, Švicarska

Nikša Koncani, dipl.ing., Vodice, Srima

prof. dr. sc. Ivan Kordić

Mate Kovačević, novinar i publicist

Milica Krakan, Švicarska

Tomislav S. Krčmar

Tatjana Kren, prof.

Ante Krišto, Split

prof. dr. sc. Šimun Križanac

Mladen Križanić, dipl. ing., Karlovac

prof. dr. sc. Mario Krnić

Marija Kruhek, prof. engleskog i ruskog

Petar Kružić, dr.st., Stuttgart

fr. Ante Kukavica

Vesnica Kušar, geograf

Krešimir Landeka

dr. sc. Ante Lauc, sveuč.profesor u mirovini

Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb

Mladen Leko, Accountant, Bachelor of Business, Ngunnawal, Australia

mr. sc. Šime Letina

Sanja Lipnjak, prof., Zagreb

Ive Livljanić, veleposlanik u miru

Fabijan Lovoković

Krunoslav Lukenda, diplomirani ekonomist, Zadar

Jozo Lukenda, umirovljenik, Zadar

mr. sig. Ivan Lulić

Martin Lulić

Vlado Lušić, bivši novinar i urednik na australskoj državnoj/javnoj televiziji

Damir Ljubičić, ing. telekomunikacija, Zagreb

prof..dr. sc. Mate Ljubičić

Mate Ljubičić, dipl. oec.

Ivana Madunić, oec.

prof. mr. Ivanka Madunic-Kuzmanović

Mira Magaš, prof

Blažena Magdić, umirovljenica

Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV-a

Marijan Majstorović, novinar, publicist i izdavač

Melita Majstorović, prof.

prof. dr. sci. Ivan Malčić

Mijo Maljković, obrtnik-inovator

Ankica Mandarić, dipl. oec. u mirovini, Mostar

Terezija Margaretić, prof.

dr. Radoslav Marić, M. D., (retired), ACOG, FLEX, ECFMG, LMCC, Founder and CEO of AMCRO ENTERPRISES, Inc., ANSONIA, CT, USA

Iva Marjanović, dramska prvakinja HNK

Marija Markic, CTC, Toronto, Canada

Slobodan Markic, P. Eng., Toronto, Canada

Josip Maršić

Anita Martinac, dipl. iur, Mostar

Stipe Marušić, ing. telekomunikacija, Split

Ivan Matarić, profesor, Austrija

Hrvoje-Srećko Matanović, ing. elektronike

Ivanka Matanović, umirovljenica
Ivo Matanović, publicist

Nives Matijević, Split

Margarita Matkovic, diplomirana uciteljica, Zadar

Duje Mazić, inženjer nautike

dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat

Zoran Meter, nastavnik

Ivica Mintas

Pero Mioč, književnik, Šibenik

Pedro Modric, fabricante, Buenos Aires Argentina

Vladimir Mrkoci,profesor povijesti

Miro Mucić, ekonomist, Makarska

Nikola Mulanović, umirovljenik, Mokošica

prof. dr fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru

Darko Omrčen, dipl.ing.elektrotehnike, Osijek

Ana Orlović

Martina Orlović

Mate Orlović

Marijan Osmak

Vinko Ostojić, publicist, bivši dugogodišnji politički robijaš

Mato Ozanić

Ivica Pacarek, hrvatski branitelj,Toronto
Melita Pacarek, laboratory technician,Toronto

Michael Pack, Engleska

Mirta Padovan Nakić, prof.

Dragica Palada

Zvonimir Pandžić, dipl. inž., Zadar

dr. Ing. Marijan Papić

mr. sc. Josip Papković, dipl. ing.

Marija Papković, dipl. iur.

Davor Parlov, ing. el.

Elza Parlov

prof. dr. sc. Mladen Parlov, KBF, Split

prof. dr. sc. Davor Pavelić

Drina Pavković

Gojko Pavković

Mladen Pavković, novinar i publicist

Alojz Pavlović, mag. ing. kibernetike, Zadar

akademik Josip Pečarić

Juraj Peresin, umirovljenik, Port Moody, British Columbia, Canada

Nadaja Peresin, umirovljenica, Port Moody, British Columbia, Canada

Demokrita Perić

prof. dr. sc. Ivan Perić

Marija Perić, dipl. oec.

Martina Perić, dipl.oec.

Stipan Perić, dipl. oec.

Katarina Peročević, mag. iur., Zagreb

Ljiljana Petrak-Gaberščik, prof.

Domagoj Ante Petrić, publicist i novinar, bivši doministar u Ministarstvu povratka i useljeništva, bivši doravnatelj Hrvatske matice iseljenika

prof. dr. sc. Ivan Petrović

Tomislav Pipunić

Nenad Piskač, književnik

don Bernardo Pleše

akademik Stanko Popović

mr. sci. Boris Posavec

prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački

mr. sc. Andro Purtić, Beč, Austrija

Ivan Radoš, Velika Gorica

Marinko Raguž, dipl. iur., Stolac

Vid Raguž, inž., dragovoljac Domovinskog rata

prim. dr. sc. Darko Richter, Zagreb

Zdravko Roško, dipl. eoc.

Tomislav Sabljo, Zagreb

Mladen Schwartz, publicist

Karolina Simić, Gelsomino, Toronto

Joe Siric

Darko Skokić, dipl. inž., Valpovo

Andrija Sovulj, Alliston
Filip Sovulj, Alliston

Mijo Sovulj, Alliston
Oliver Sovulj, Alliston

Višnja Spajić, novinar

dr. Jadranka Stier, pedijatar u mirovini

prof. dr. sc. Sven Seiwerth, Zagreb

Ivan Starčević, mag. ing. ele., Zagreb

Slavica Stefulić, Toronto
Vladimir Stefulić, Toronto

Ante Šare , dipl. ing. elektr.

Oskar Šarunić, novinar snimatelj

dr. sc. Zvonimir Šeparović, profesor emeritus, član Europske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Ilija Šikić, pjesnik i publicist, Basel, Švicarska

prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., Županijska bolnica Zadar

Mijo Šimić

Pavao Šindija, dipl. teol, Bibinje

Darko Španić, Nova Gradiška

Zlatko Špoljar, dipl. ing.

Davor Švec

Pero Tadić, hrvatski književnik, bivši dugogodišnji politički robijaš i dragovoljac Domovinskog rata

Ante Nadomir Tadić Šutra, prof ., Knin

Vice Tandara

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

Ruža Tomić

Zvonimir Trusic, Zagreb

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

mr. sci. Gordana Turić

Vera Uglešić, prof., Zadar

prof. dr. sc. Kosta Urumović

prof. Vera Valčić Belić

Dunja Vatovac, Zagreb

Ankica Vlaić, Sesvete

Ante Vlaić, Sesvete

Nevenka Vlaić, dipl. oec.

Zdravko Vlaić, dipl. ing.

don Ivan Vrdoljak, Zadvarje

Stipe Vrkić

mr. sc. Carmen Vrljicak Verlichak, editor Krivodol press, novinarka i spisatelica

dr. sc. Petar Vučić

Petar Vulić, književnik

Milan Zanoški, inž. prometa, hrvatski branitelj

Katarina Zeljković, Oshawa
Nicholas Zeljković, Oshawa

Miroslav Zemljak, inž.

Blago Zovko, Cleveland, OH

Ljilja Zovko, dipl. oec.

Ante Žanetić, zlato Rima i srebro Pariza, bivši igrač splitskog Hajduka

Ana Žarko, studentica

Kata Žarko, računovođa

Marija Žarko, dipl. oecc

Marko Žarko, student

Nediljko Žarko, poduzetnik

Franjo Žgela dipl.ing.arh., branitelj, Slunj