Tomislavgrad: Snijeg, čak i u veljači

U početku, najupečatljivije su bile rasprave o razmjerima nepogode, tj. pamte li Duvnjaci u svojoj bremenitoj povijesti ovakav neočekivan napad bijelog pokrivača?

Putem usmene predaje sam, osluškujući razgovore naših "starih", kao povjesničar došao do važne spoznaje; da je aktualno nevrijeme uistinu nezapamćeno u njihovim sjećanjima, što dokazuje da ovakvo nevrijeme duvanjsko pučanstvo nije iskusilo u svojoj (novijoj) povijesti. Prema njihovim svjedočenjima, eventualno se nevrijeme koje je pogodilo naš kraj 1961./62. godine, može mjeriti s ovogodišnjim. No, ubrzo su rasprave poprimile ozbiljniji ton, jer se život u našoj Općini gotovo u potpunosti paralizirao.

Svjedoci smo da tih dana, život s uobičajenim dnevnim rutinama prosječnog Duvnjaka, diljem duvanjskog kraj nije bio moguć. Posebno se teško živjelo u selima koji su danima bili bez struje i vode, stoga su ljudi u gradu mogli biti sretni jer su "samo" otežano odlazili na posao (tko je radio), u trgovinu, ili pak pojedinci (koji nemaju naviku pješačenja) nisu bili u mogućnosti izaći na uobičajenu kavu. Uistinu, da se radilo o nezapamćenom nevremenu svjedoči i nesvakidašnji interes medija za stanje u duvanjskoj općini. Ozbiljnost situacije uočile su i "strane" televizijske kuće, te su pokazale zanimanje i zabrinutost za stanje u Tomislavgradu. Kako to obično biva u grubim vremenima, kontaktirali su načelnika Vukadina, od kojeg su iz prve ruke saznali o razmjerima nevremena u cijeloj Općini.

U tom trenutku duvanjska javnost opravdano se zapitala, je li za ovu elementarnu nepogodu majka priroda isključivi krivac? Ili ipak i nadležne službe za održavanje cesta snose dio odgovornosti za nastalo stanje? Svi smo svjesni da nas je pogodilo nezapamćeno nevrijeme, ali je i laiku posve jasno kako je nadležne službe za održavanje cesta iznenadio snijeg, u veljači! Međutim, u ovakvom državnom uređenju čak niti čovjek "Poirotovskih" sposobnosti ne može odgonetnuti tko je zašto nadležan tj. odgovoran. Zapravo, sve nam je "pojasnio" načelnik Vukadin izjavom da „Lokalne puteve održava Općina, regionalne Županija a magistralne bi trebala održavati Federacija, odnosno Federalna direkcija za ceste". Eto, ukoliko imate volje provjerite za koju dionicu je zadužena Općina, za koju Županija, a za koju pak Federacija. Možda vam bude jasno tko snosi djelić odgovornosti (pored majke prirode) za višednevnu izoliranost Blažuja, Mandina Sela, Mesihovine...?

Nadam se da će predstavnici navedenih institucija shvatiti da je u ovom trenutku, od međusobnog prebacivanja odgovornosti, važnije da sjednu za stol i nađu rješenje kojim bi se u budućnosti izbjegle istovjetne pogreške. Što je od osobite važnosti ako nas u ovo vrijeme "globalnog zatopljenja" ponovno iznenadi snijeg, u veljači. Ili, neka barem za sve optuže majku prirodu, koju ionako nema tko zastupati za istim tim stolom.

Međutim, postoji znatno ljepša, poučnija i važnija strana duvanjske snježne priče. Riječ je o djelovanju običnog duvanjskog puka u ovim izvanrednim okolnostima. Razne akcije "Udruge Građana Dobri ljudi", Frame, kao i individualni potezi, poput spašavanje trudnice iz snijegom zatrpanog Eminovog Sela, dokazuju da Tomislavgrad nije grad bez ljudi, u punom smislu te riječi. Zbilja je tih dana oduševljavala, spontanost, koordiniranost, a nadasve spremnost, ljudi za pomaganjem onima kojima je pomoć potrebnija. Zbog toga nije pretenciozno zaključiti da je za ovu "prigodu" oformljena spontana "Duvanjska služba za spašavanje".

Također, postoji još jedna izuzetno bitna, donekle zanemarena strana snježnog nevremena, a koju možemo promatrati isključivo kao pozitivnu. Naime, vjerujući razmišljanjima naših "starih" ovakvo nevrijeme doprinosi porastu nataliteta, te poboljšava demografsku sliku stanovništva. U tom kontekstu, radujem se svakom snježnom nevremenu, bez znatne materijalne štete, bez ljudskih žrtava, a s enormnom reprodukcijom stanovništva.

Krešimir Parlov/http://tgportal.net