Hrvatskoj uvijek vjerni Hercegovci - zašto su se 2015. zainatili kao 1991

tomić
... u Hercegovini spremni mobilizirati kad god se pojavi potreba za promjenama u Hrvatskoj. Tako je bilo '91., tako je bilo i 11. siječnja 2015. Koliko su odlučni, dokazuje i činjenica da se u mostarskom biralištu čekalo na glasovanje do dugo u noć, iako je u Hrvatskoj već bila proglašena pobjeda prve predsjednice. I iako je bilo jasno da je Kolinda Grabar-Kitarović uspjela Ivi Josipoviću preoteti pobjedu glasovima iz Hrvatske, a ne dijaspore.

No razlozi ovako snažnog hercegovačkog angažmana pa i žrtve (višesatno čekanje u redovima, ponekad i nauštrb zdravlja) su višestruki. Jedan je zasigurno domoljublje, vjernost i poštovanje koje bosansko-hercegovački Hrvati gaje prema Hrvatskoj, iako nikad nisu živjeli unutar njenih modernih granica. Ali iza mobilizacije za pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović kriju se puno kompleksniji razlozi. Kako za direktno.hr analizira dobar poznavatelj političkih prilika u BiH, ali i Hrvatskoj, profesor Zoran Tomić, Hrvati u Hercegovini su na ovim izborima htjeli sudjelovati iz dva razloga.

''Prvo, jer se sjećaju Mesića koji je ignorirao Hrvate u BiH, stvorio je veliki jaz između institucija Hrvatske i bosansko-hercegovačkih Hrvata. Josipović je popravio tu sliku i Hrvati u Hercegovini nisu imali prema njemu negativistički pristup. No oni na izborima svoje opredjeljenje tradicionalno potvrđuju prema HDZ-u, većinom su desni centar i tako su to opredjeljenje potvrdili i s Kolindom Grabar-Kitarović'', ističe Tomić.

Kao drugi razlog mobilizacije u BiH navodi ignoriranje njihovog biračkog prava, s obzirom da je način glasovanja uređen tako da mogu glasati na samo četiri mjesta u BiH.

''Zato su račun ispostavili i Milanoviću i Josipoviću. To je utjecalo na inat, zainatili su se i pokazali da Hrvata još ima u Bosni i Hercegovini'', naglašava Tomić.

Problem ograničene realizacije biračkog prava sve više frustrira hrvatsku zajednicu u BiH. Biračko pravo im je zajamčeno Ustavom, no, kako smatraju, maćehinska politika Republike Hrvatske dovela je do toga da je većini, iz ovih ili onih razloga, to pravo uskraćeno.

Ne treba zaboraviti da je, od ukupno 266 tisuća Hrvata s pravom glasa u BiH, na ovim izborima glasovalo njih svega 32 tisuće. Stoga, iako se čini da je u BiH bila velika izlaznost, ona je zapravo bila mala, a glavni je razlog fizičke prirode - glasovati se može samo u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banja Luci. Naravno da se onda na biralištima stvaraju gužve i čeka u redovima i po nekoliko sati. Mnogi će u takvim uvjetima odustati i ne iskoristiti svoje biračko pravo, koje im po Ustavu, pripada.

O ovoj smo problematici pisali uoči izbora. Ne stvaraju se gužve samo u BiH, već i u Njemačkoj, i na ostalim mjestima gdje je premalo biračkih mjesta u odnosu na broj i udaljenost birača. Hrvatska se dijaspora diljem svijeta zbog toga pobunila i pisala Josipoviću i Milanoviću. Podsjetimo, Hrvati izvan Hrvatske 2010. godine imali su ukupno na popisu birača nešto više od 406 tisuća ljudi, koji su na 250 biračkih mjesta mogli ostvariti svoje biračko pravo. Sada, na predsjedničkim izborima, imaju samo 73 biračka mjesta u cijelom svijetu i samo ih je 6,439 uspjelo ostvariti svoje pravo u prvom krugu predsjedničkih izbora.

Što se tiče situacije konkretno u BiH, kako su naveli u pismu Hrvatskog svjetskog kongresa, samo u BiH je 266.679 birača reducirano na četiri diplomatsko konzularna predstavništva, što je, uz činjenicu da se prethodno morao obaviti proces registracije, uvelike obeshrabrilo potencijalne birače da sudjeluju u procesu biranja svojih predstavnika na ovim izborima.

Hrvati u dijaspori, ali i BiH, traže da hrvatske vlasti ovu diskriminirajuću odredbu Izbornog zakona što žurnije razmotre i iznađu prikladniji oblik omogućavanja glasovanja većini hrvatskih građana koji stanuju na velikoj udaljenosti od hrvatskih konzulata i veleposlanstava.

Zoran Tomić

direktno.hr