HEP od BiH krade 70 milijuna maraka godišnje

Istovremeno, za korištenje hidroakumulacije općinama Livno i Tomislavgrad HEP plaća mizernu naknadu od oko tri milijuna maraka. Ovakva situacija vuče se godinama, što nam je potvrdio i zastupnik HSS-NHI-ja u Parlamentu FBiH Ante Čolak, navodeći kako Hrvatska sve eventualne gubitke u nedavno aktualiziranoj “strujnoj aferi” nadoknadi upravo na Buškom jezeru.

- Stvarni status ove akumulacije nikada nije riješen. Svima je poznato kako nema ugovora o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i BiH, pa se postavlja pitanje kako HEP uopće radi, ustvrdio je Čolak.  

Osim toga, on napominje kako HEP nikada nije imao bilo kakav ugovor s BiH, nego samo s općinama Livno i Tomislavgrad koje najviše i ispaštaju. Da stvar bude gora, tek od nedavno je izmijenjen zakon o korištenju hidroakumulacija, po kojem se udvostručuje naknada za korištenje. Prema tome, dvije navedene općine su donedavno od HEP-a za korištenje Buškog jezera dobivale oko 1,5 milijuna godišnje.  
- Ova problematika provlači se već 40 godina, pa da smo im dali i koncesiju, do sada bi istekla, kaže Čolak. Kad je riječ o hidroakumulaciji Buško jezero, izgrađenoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje se nekada zvalo Buško blato, a čiji je potencijal oko milijardu kubika vode, treba reći da je i prije, a pogotovo nakon rata, jezero postalo predmet raznih političkih prepucavanja i sporenja zbog nejasnih ugovora između HEP-a i općina Livno i Tomislavgrad, odnosno susjednih država BiH i Hrvatske.

Naime, Hrvatska je dobila dozvolu od Skupštine bivše socijalističke republike BiH da investira i izgradi ovu akumulaciju uz uvjet da izgradi i drugu fazu Buškog jezera, a to je kanalizacija Livanjskog polja i izgradnja manje recenzije. Sve to uvelike bi olakšalo život za stanovnike ovog kraja jer bi Livanjsko polje bilo pogodno za poljoprivredu.
- Oni to nikada nisu učinili. Ima niz mogućnosti da se od ove ogromne štete napravi velika i obostrana korist, istaknuo je Čolak. Ipak, kako se to godinama ne događa i ovo je primjer kako BiH loše gospodari svojim prirodnim resursima.

Josip Perić, zastupnik HSP-a BiH u Parlamentu FBiH, također smatra kako su općine Tomislavgrad i Livno uvelike oštećene s obzirom na potopljenu površinu i ogromnu korist koju od toga ima Hrvatska.
- Otkako je iznos naknada udvostručen, pojavio se problem između općina oko podjele novca. To nije način na koji se mora riješiti ovaj gorući problem, poručio je Perić. Za korištenje hidropotencijala najveće umjetne akumulacije u Europi, čija je površina oko 55.000 četvornih metara, Perić navodi kako se znalo dogoditi da općina Tomislavgrad, na čijoj se površini nalaze dvije trećine jezera, dobiva tek 600.000 maraka,  a općina Livno, gdje se nalazi trećina jezera, 300.000 maraka.  
- Napokon se neke stvari moraju istjerati na vidjelo kako bi se jasno utvrdile sve činjenice. Na ovaj način ispaštaju građani HBŽ-a te je došlo vrijeme čistih računa i da se jasno utvrdi tko nam pomaže, a tko nas krade, naglasio je Perić.
Ostaje nejasno kako godinama nitko od bh. političara nije pokrenuo ovo pitanje. Ostaje da se vidi hoće li bar reagirati pravosudna tijela, jer je nesporna činjenica da bh. gospodarstvo tone, dok nam susjedne zemlje izvlače milijune maraka na osnovi naših prirodnih potencijala.

Buško jezero, izgrađeno sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ima potencijal oko milijardu kubika vode. Prema tome, radi se o najvećoj umjetnoj akumulaciji u Europi, površine od 55 četvornih kilometra, a energetski potencijal mu je čak za 60 megavata veći od potencijala nuklearne elektrane Krško. Zahvaljujući vodama Buškog jezera, Hrvatska zadovoljava velik dio svojih ukupnih potreba za električnom energijom.

Ante Čolak naglašava kako BiH od jezera nema nikakve koristi, dok je vlast negdašnje Hrvatske Republike Herceg Bosne omogućila Hrvatskoj ovakvu situaciji, na što državne i entitetske vlasti nikada nisu reagirale. Naime, 1996.HEP-u je ustupljeno pravo na korištenje jezera. Rješenje kojim se HEP-u Zagreb, tj. proizvodnom pogonu Split, dopušta uporaba hidroenergentskih objekata izgrađenih na teritoriju BiH izdalo je Ministarstvo prostornog uređenja nekadašnje HR HB, samo dan prije njezinog ukidanja.
HEP tada dobiva uporabnu dozvolu nad ovim jezerom, a već iduće godine upisala se u zemljišne knjige kao vlasnik Buškog jezera. Ovo rješenje Hrvatskoj dopušta besplatnu eksploataciju najvećeg vodenog bogatstva BiH.

Pored zavrzlama oko Buškog jezera, i Republika Srpska vodi bitku s HEP-om zbog, kako kažu, nelegalnog preuzimanja struje iz sustava hidroelektrana na Trebišnjici. Dug HEP-a prema RS-u, zbog toga što je iz sustava hidroelektrana na Trebišnjici preuzela više struje nego što joj pripada, prema nekim procjenama, samo je tijekom 2008. iznosio oko 187 milijuna maraka.
(dnevni list)