Znanstvenici upozoravaju: Priroda u Europi nestaje, a EU ukida zakone koji je štite

Europsko gospodarstvo oslanja se na prirodne ekosustave koji izumiru brže nego ikad, dok Europska unija istodobno ukida pravila koja ih štite, upozoravaju znanstvenici.

„Političke stvarnosti diljem svijeta doživjele su seizmičku promjenu“, navodi Europska agencija za okoliš u svom izvješću o stanju okoliša u Europi. Ta promjena „usmjerila je umove i ulaganja na obranu i sigurnost“, gurajući klimu i okoliš niže na popisu prioriteta.

To ima ozbiljne posljedice za Europljane, piše Politico.

Geopolitičke napetosti i prijetnje „spajaju se s ekonomskim, društvenim, okolišnim i klimatskim krizama te stvaraju sustavne rizike za europski način života“, stoji u izvješću agencije, koje se objavljuje svakih pet godina.

U izvješću su navedena pet ključnih područja u kojima se pogoršavaju utjecaji na okoliš – upravo dok EU povlači politike osmišljene da ih ublaži.

Priroda propada dok zaštitne mjere slabe

Više od 80 posto ekosustava u EU nalazi se u lošem stanju. Bioraznolikost opada zbog „trajnih pritisaka koje uzrokuju neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje“ te zbog klimatskih promjena, navode znanstvenici. Broj kukaca, primjerice, smanjio se za 75 posto u nekim zaštićenim područjima.

Poljoprivreda je označena kao gospodarska djelatnost koja najviše pritišće bioraznolikost.

Ugrožene su ne samo europske kopnene površine nego i vode, zbog „neadekvatnih“ praksi upravljanja koje ne omogućuju „brze i opsežne promjene“. EU trenutačno nema zakonski obvezujuće ciljeve vezane uz nestašicu vode.

Znanstvenici upozoravaju da je sada „nužno“ da države članice „potpuno i učinkovito“ provedu zakone koji štite i obnavljaju bioraznolikost – uključujući teško izboreni Zakon o obnovi prirode. Ipak, neke države i industrijske skupine žele ga ublažiti.

Istodobno, novi EU zakoni o „pojednostavljenju“ imaju za cilj rezanje zelenih pravila radi pogodovanja poslovnim interesima. Europska komisija već je ublažila poljoprivredne standarde i pravila o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Šume koje upijaju ugljik nestaju zajedno sa zaštitom

Sposobnost šuma, tresetišta i drugih prirodnih ekosustava u EU da upijaju i pohranjuju ugljik iz atmosfere pala je za oko 30 posto u posljednjem desetljeću. To ozbiljno ugrožava klimatske ciljeve EU-a, jer su šume ključne za ublažavanje klimatskih promjena.

Novi propisi poput Zakona o suzbijanju krčenja šuma – koji obvezuje kompanije da provjeravaju svoje opskrbne lance kako bi izbjegle ekološke i kršenja ljudskih prava pri uvozu kave, kakaa, palmina ulja i govedine – važni su za smanjenje emisija i gubitka bioraznolikosti povezanih s europskom potrošnjom.

No taj zakon, kao i novi propisi o praćenju otpornosti šuma na klimatske promjene, imaju neizvjesnu budućnost zbog pritisaka Europske pučke stranke. Zakon o krčenju šuma odgođen je za godinu dana, dok se pravila o praćenju šuma razmatraju za ukidanje.

Emisije padaju, troškovi rastu

S pozitivne strane, EU je na dobrom putu da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 55 posto, navode znanstvenici.

No klimatska kriza ubrzava brže od mjera za njezino ublažavanje, što sve teže pogađa europsko gospodarstvo.

Ekstremni vremenski i klimatski događaji poput požara i poplava koštali su EU oko 738 milijardi eura između 1980. i 2023., pri čemu su gubici između 2021. i 2023. iznosili četvrtinu tog iznosa (više od 162 milijarde eura).

„Tempo i razmjer mjera prilagodbe klimatskim promjenama moraju se povećati“, upozoravaju znanstvenici, inače će troškovi i dalje rasti.

Upozorenje dolazi dok EU teško postiže dogovor o sljedećim klimatskim ciljevima, a otpor raste – osobito među konzervativnim zastupnicima i vladama koje traže njihovo slabljenje ili ukidanje.

Kružno gospodarstvo: puno priče, malo djela

Europsko gospodarstvo i dalje je rasipno i previše ovisno o uvozu ključnih sirovina iz drugih regija.

Iako su stope recikliranja porasle, EU je ostvarila vrlo mali napredak u ponovnom korištenju materijala koje odbacuje.

U 13 godina, udio kružno korištenih materijala (dakle recikliranih i ponovo upotrijebljenih u odnosu na nove materijale) porastao je za samo 1,1 posto. EU će vjerojatno promašiti svoj cilj kružnosti do 2030. godine.

„Priče o kružnosti, uključujući one među poduzećima, donijele su vrlo malo stvarnog napretka u posljednjih 15 godina“, rekla je Catherine Ganzleben, voditeljica odjela za održive i pravedne tranzicije pri agenciji. „To me zaista šokira.“

Iako je Bruxelles posljednjih godina uveo niz pravila o dizajnu proizvoda, recikliranju i smanjenju otpada, sada sve više kompanija i država članica traži njihovo ublažavanje i smanjenje ambicioznosti ciljeva recikliranja.

Onečišćenje dolazi u valovima

Zrak u gradovima postaje manje otrovan – ali to možda neće potrajati.

Dok je EU pooštrila granice za onečišćenje zraka kroz Zeleni plan, pritisci su natjerali lokalne vlasti da povuku politike koje zabranjuju najzagađenijim automobilima ulazak u središta gradova.

Europska komisija također razmatra reviziju zabrane prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035., nakon otpora konzervativnih i krajnje desnih snaga te automobilskih lobija.

Ako se pravila oslabe ili odgode, prijeti povećanje zagađenja jer je promet glavni uzrok toksičnog zraka u gradovima.

Znanstvenici također upozoravaju na rastuću izloženost stanovništva kemikalijama i plastikama. No revizija zakona o kemikalijama višekratno je odgađana, a pokušaji ograničavanja tzv. PFAS „vječnih kemikalija“ nailaze na snažan otpor industrije.

„Naš prirodni okoliš temelj je naše sigurnosti, konkurentnosti, otpornosti i blagostanja“, rekla je Ganzleben. „Moramo ga zaštititi ako želimo osigurati sigurnu budućnost za Europljane.“