Svjetska banka: Kriza na Bliskom istoku usporava gospodarstva zapadnog Balkana

Kriza na Bliskom istoku imat će izravan utjecaj i na gospodarstva zapadnog Balkana, zbog čega se u narednom razdoblju očekuje usporavanje gospodarskog rasta i jačanje inflacijskih pritisaka, upozorili su iz Svjetska banka u najnovijem regionalnom izvješću.

U redovitoj šestomjesečnoj analizi, predstavljenoj u Sarajevo, navodi se kako će gospodarstva regije tijekom 2026. i 2027. godine bilježiti „prigušen“ rast. Kao ključni razlozi ističu se prelijevanje posljedica sukoba na Bliskom istoku, uporna inflacija i povećana globalna neizvjesnost.

Prema procjenama, ukupni gospodarski rast zemalja zapadnog Balkana u 2026. godini iznosit će 2,8 posto, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na ranije projekcije. U 2027. godini očekuje se blago ubrzanje na 3,2 posto.

Najviši rast bruto domaćeg proizvoda projiciran je za Kosovo, gdje bi gospodarstvo u 2026. moglo porasti za 3,9 posto. S druge strane, najniža stopa rasta očekuje se u Bosna i Hercegovina, gdje bi iznosila 2,5 posto. I u 2027. godini Kosovo bi trebalo zadržati vodeću poziciju, dok se za Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija i Srbija predviđa rast od oko tri posto.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako će za održavanje reformskog zamaha biti ključno povećati sudjelovanje stanovništva na tržištu rada, osobito u uvjetima sve izraženijeg nedostatka radne snage.

Dodatni izazov predstavlja demografska slika regije. Zapadni Balkan, prema izvješću, stari brže nego bilo koji drugi dio Europe. U narednom desetljeću očekuje se da će svaka peta osoba biti starija od 65 godina. Istodobno, velik broj radno sposobnih građana odlazi u inozemstvo u potrazi za boljim plaćama i sigurnijim uvjetima života, dok dio stanovništva uopće nije aktivan na tržištu rada.

Sve to, upozoravaju analitičari, dodatno opterećuje ionako krhka gospodarstva regije u vremenu globalnih nestabilnosti.