SPOROST I KOMPLICIRANOST Pad izravnih stranih investicija u BiH. Evo gdje je najviše uloženo...

Milica Marković FIPA
Srna

Izravne strane investicije u BiH u prva tri kvartala lani iznosile su 840,8 milijuna KM (429,9 milijuna eura) i manje su za 26,6 posto nego u istom razdoblju godinu ranije, što je očekivano imajući u vidu sukobe u Ukrajini, energetsku krizu u svijetu i rast cijena, izjavila je Srni direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa) Milica Marković.

Marković je navela da je riječ o preliminarnim podacima Centralne banke BiH koji su podložni naknadnim revizijama, te da se svaki poremećaj na tržištu EU automatski reflektira na gospodarstvo BiH, naglašavajući da su tu svakako i slabosti poslovnog ambijenta u BiH i trenutne ekonomske situacije u zemlji.

Prema njenim riječima, u prvom polugodištu lani najviše izravnih stranih investicija, i to 232,3 milijuna KM registrirano je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, zatim u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 133 milijuna KM.

Marković je navela da su izravne strane investicije u proizvodnju baznih metala iznosile 129,5 milijuna KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 124,3 milijuna KM, te trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 69,8 milijuna KM.

Govoreći o greenfield investicijama u BiH, ona je istaknula da je jedan od značajnijih projekat 'Voith Hydro Bosnia' Lukavac - njemačka investicija od 22,6 milijuna KM, te vjetroelektrana 'Ivovik' čija ukupna investicija u prošloj godini iznosi 85 milijuna eura s tim što će do lipnja, kada se očekuje okončanje ovog projekta, ukupan uložen iznos biti 130 milijuna eura, piše Srna.

Prema njenim riječima, multinacionalna kompanija 'Suzlon Wind Energy' realizira projekat izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo, sestrinskog poduzeća 'Asta Bosna' iz Cazina i tvornica za proizvodnju komponenata za prijenos energije 'ASTA' (ASTA Energy Transmission Components) iz Austrije uložile su u Cazinu oko 12 milijuna eura u proizvodnju.

"Što se tiče ove vrste ulaganja, u praksi je najteže realizirati greenfield investiciju koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog poduzeća. Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobivanje građevinske dozvole, uz sve ostale administrativne procedure, a svjedoci smo da se na dobivanje dozvole u BiH čeka duže nego što bi trebalo", istaknula je Marković i dodala da ovo nije slučaj samo u BiH, nego i u susjednim zemljama.

Ona je navela da je BiH, prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), a prema ukupno registiranom stanju izravnih stranih investicija na kraju 2021. godine, na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u okviru grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regije, ako se uvrste Hrvatska i Slovenija.

"Od zemalja regije, po ukupnom prilivu stranih investicija u prosincu 2021, prednjače Srbija sa 52,775 milijuna dolara, Hrvatska sa 38,898 milijuna dolara i Slovenija sa 20,043 milijuna dolara, a slijede Albanija sa 10,074 milijuna dolara, BiH sa 9,474 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija sa 7,248 milijuna dolara i Crna Gora sa 6,361 milijun dolara", rekla je Marković.

Ona kaže da, za razliku od BiH, Srbija između ostalog nudi značajne poticaje za investitore, što uveliko doprinosi prilivu stranih ulaganja u toj zemlji.

Govoreći o problemima sa kojima su suočavaju investitori u BiH proteklih godina, ona je rekla da se oni odnose na sporost sudova kod naplate potraživanja, porezne procedure (rokovi, dokumentacija), neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj općina), izdavanje suglasnosti (vodne, elektroenergetske, infrastrukturne).

Prema njenim riječima, investitori se žale i na korupciju i postojanje sive ekonomije, odnosno nelojalne konkurencije, visoku stopu doprinosa na plaće, komplicirane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost (PDV), komplicirane izvozne i uvozne carinske procedure, dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija i drugo.

Kada je riječ o radu Fipa-e u ovoj godini, Marković je rekla da planiraju pokrenuti još jednu programsku aktivnost, odnosno predinvesticijsku podršku stranim investitorima.

Ona je pojasnila da bi se te aktivnosti ogledale u ispitivanju tržišta, analizi mogućnosti za ulaganje, održavanju kontakata sa predlagačima projekata, ali i sa nadležnim institucijama s ciljem omogućavanja olakšanog ishodovanja dozvola, kao i u pomoći i savjetu tijekom procesa registracije kompanije.